Naučnici iz Japana su nakon temeljite analize tajanstvenog stvorenja koje je živjelo prije 300 miliona godina zaključili da ono ipak nije imalo kosti. Stručnjaci su otkrili ostatke Tullimonstruma gregariuma (poznatog i kao čudovište Tully) prije skoro 70 godina i već se niz decenija raspravlja radi li se o kralježnjaku ili beskralježnjaku; s obzirom na to da studije ukazuju na kontradiktorne zaključke.

- Na temelju više linija dokaza, nije održiva hipoteza da se radi o kralježnjaku. Čudovište Tully je imalo segmente u području glave koji su se protezali od tijela, što nije prisutno ni u jednoj liniji kralježnjaka - rekao je paleontolog Tomojuki Mikami sa Univerziteta Tokio.

Bizarne oči, čudna usta...

Prvi primjerak ovog stvorenja pronašao je 1955. u Illinoisu lovac na fosile Francis Tully, a nakon toga su otkriveni i mnogi drugi primjerci ovog neobičnog bića. Čudovište Tully je znalo narasti do 35 centimetara, s time da su najmanje pronađene jedinke bile oko 8 centimetara. Dakle, nije dobilo nadimak "čudovište" zbog svoje veličine.

Imalo je peraje na repu, bizarne oči koje su stršale kao da su na šipci i tanko rilo koje je završavalo s nečim što nalikuje ustima sa zupcima. S tim dugačkim nastavkom je vjerojatno rovao po muljevitom dnu u potrazi za slasnim obrokom, piše Science Alert.

Zbog neobičnog izgleda ovog stvorenja, naučnici nisu mogli odrediti ni njegovu bazičnu klasifikaciju, odnosno utvrditi radi li se o kralježnjaku ili beskralježnjaku. Ni u jednom od fosila nisu pronađene koštane strukture, ali to nije rješavalo problem jer se kostur od hrskavice (kakav danas nalazimo kod hrskavičnjača) ne bi očuvao nakon toliko miliona godina jednako dobro kao i kosti.

Misterij ove neobične životinje ipak nije riješen do kraja

S obzirom na to da se rasprava o pravoj prirodi Tullimonstruma gregariuma protezala godinama, Mikami i njegovi kolege napravili su opsežno istraživanje u pokušaju da se jednom za svagda riješiti spomenuti misterij. Prikupili su više od 150 primjeraka čudovišta Tully i više od 70 fosila drugih stvorenja iz fosilnog sloja Mazon Creeka u Illinoisu te ih podvrgli 3D laserskom skeniranju visoke rezolucije i rendgenskoj mikro tomografiji.

Pažljivo su proučavali strukture koje nalikuju karakteristikama kralješnjaka - blokove skeletnog mišićnog tkiva (miomere), mozak s tri režnja, hrskavicu i peraje te zaključili da se one ne mogu usporediti s karakteristikama koje nalazimo kod kralježnjaka.

Treba napomenuti da su znanstvenici sa Sveučilišta Yale 2016. izašli u javnost sa suprotnim zaključkom - da se ipak radi o kralježnjaku i da pripada istoj lozi kao moderna lampuga. Koristeći se zbirkom muzeja Field u kojoj se nalazi 2000 primjeraka čudovišta Tully, paleontolozi s Yalea su analizirali morfologiju i druge značajke ove životinje. Zaključili su da je imala škrge i notokordu koja je funkcionirala kao rudimentarna leđna moždina.

Ako je ova najnovija studija uistinu zadnja riječ po pitanju ove dileme, odnosno ako Tullimonstrum gregarium ipak ne spada u kralježnjake, stručnjake sada čeka sljedeći izazov - o kakvoj se vrsti beskralježnjaka radi? Nalikuje li, primjerice, više kopljačama ili puževima? Misterij ove neobične životinje izgleda još uvijek nije riješen do kraja.

Istraživanje japanskih znanstvenika objavljeno je u časopisu Palaeontology.