Ukrajina će postati članica NATO-a, kao i Švedska, a Rusija ovaj rat neće i ne može dobiti, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
Stoltenberg je uoči neformalnog sastanka ministara inozemnih poslova NATO-a u Oslu, u Norveškoj, u okviru priprema za predstojeći samit Alijanse u Viljnusu i julu, održao konferenciju za novinare na kojoj je govorio o ratu u Ukrajini, proširenju Alijanse, kao i o drugim temama.
Velika podrška
- Tokom posljednjih meseci, NATO saveznici i partneri pružili su neviđen nivo podrške Ukrajini, pomažući im da ponovo zauzmu i oslobode ukrajinsku teritoriju - rekao je Stoltenberg na početku, dodavši da se svi saveznici slažu da će Ukrajina postati članica Alijanse i da je na NATO saveznicima i Ukrajini da odluče kada će se to desiti.
- Nije na Moskvi da ima veto protiv proširenja NATO-a - rekao je Stoltenberg.
- Moramo da obezbijedimo da Ukrajina pobijedi poslije ovog rata. A kada se rat završi, moramo da obezbijedimo da se historija ne ponovi, da ovaj obrazac ruske agresije na Ukrajinu zaista prestane i stoga moramo da imamo uspostavljene okvire da obezbijedimo garancije za ukrajinsku bezbjednost nakon završetka rata, tako da se historija ne ponavlja - rekao je on, dodavši da će se razgovarati i o drugim pitanjima, uključujući odvraćanje i odbranu.
Kad je riječ o povećanju budžeta za odbranu članica NATO-a, on je rekao da će se pobrinuti da dva posto BDP-a ne bude plafon, već minimum za ono što je potrebno za ispunjavanje obaveza kao NATO saveznika.
- Također ćemo se pozabaviti kako da dodatno ojačamo naše partnerstvo s indopacifičkim partnerima, Australijom, Japanom, Novim Zelandom i Južnom Korejom, a zatim očekujemo da mnogi saveznici izraze snažnu podršku Švedskoj, postajući punopravni član Alijanse što je prije moguće - dodao je Stoltenberg, rekavši da je o tome razgovarao s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom (Recep Tayyip Erdogan).
Punopravne članice
Među brojnim pitanjima koja su interesovala novinare bilo je i kako će ubijediti Erdoana i Tursku da prihvate Švedsku kao članicu NATO-a.
- Dakle, prije svega, moramo zapamtiti da su svi saveznici, također i Turska, pozvali Švedsku da postane punopravni član. To se desilo na samitu NATO prošle godine u Madridu, a do sada je ovo bio veoma brz proces pristupanja jer su Finska i Švedska aplicirale u maju, već u junu, pozvane su i Finska i Švedska. Finska je već punopravna članica i uvjeren sam, naravno, da će i Švedska biti članica i onda radimo na tome da se to desi što je prije moguće."
Moja poruka je da je švedsko članstvo, punopravno članstvo u NATO dobro za Švedsku, dobro je za nordijske zemlje, za Norvešku, za baltički region, ali je dobro i za cijelo NATO. Ovo će ojačati NATO, učiniti NATO jačim, a to je, naravno, dobro i za Tursku i sve druge saveznike. I opet, važna odluka da se pozove Švedska desila se prošle godine, a to je također, stavilo Švedsku na mnogo sigurnije i jače mjesto.
Švedska se sada sve više integriše u strukture NATO-a, naše vojne strukture, naše civilne strukture, a nekoliko saveznika je također pružilo bilateralnu bezbjednosnu garanciju za Švedsku. Dakle, apsolutno je nezamislivo da će biti bilo kakve pretnje ili bilo kakvog napada na Švedsku bez reagovanja NATO-a. Otputovat ću u Ankaru u bliskoj budućnosti, kada tačno, još nije odlučeno - rekao je Stoltenberg.
Što se članstva Ukrajine tiče, Stoltenberg je uvjeren da će se i o tom pitanju pronaći konsenzus.
- Već smo imali dobre neformalne razgovore i slažemo se oko nekih ključnih poruka. Još prošle godine svi saveznici su se saglasili da će Ukrajina postati članica i mi činimo konkretne korake, jer Ukrajina ide ka NATO-u. Približava se NATO standardima, opremi, doktrinama, a mi im pomažemo da to rade dok govorimo, a mi to radimo od 2014. - rekao je on.
Stoltenberg je o tom pitanju dodao da je od početka ruske invazije Ukrajina dobila značajnu vojnu podršku, uključujući obuku.
Agresorski rat
- Pomažemo Ukrajini da se približi članstvu u NATO. Dakle, kada saveznici počnu da ih, naprimjer, obučavaju da koriste avione NATO standarda četvrte generacije, to im pomaže da zaista budu u stanju da upravljaju modernim avionima, ali im također pomaže da se približe NATO-u, NATO doktrinama i interoperabilnosti. Dakle, da, krećemo se i da, svi saveznici se slažu da će Ukrajina postati članica – dodao je.
Kad je riječ o izjavi koju je dao prije nekoliko dana, o tome da Ukrajina ima pravo da se brani povodom mogućih napada Kijeva na rusku teritoriju, Stoltenberg je rekao da je agresorski rat Rusije protiv Ukrajine očigledno kršenje međunarodnog prava.
- Pravo na samoodbranu je sadržano u Povelji UN-a i nema sumnje da je ovo agresijski rat predsjednika Putina i Moskve protiv Ukrajine, a Ukrajina ima pravo da se brani. Predsjedniče Putine, Moskva je započela ovaj rat i može da ga okonča. Mi podržavamo Ukrajinu, i nastavit ćemo da podržavamo Ukrajinu. Stajaćemo uz Ukrajinu koliko god bude potrebno i to ne čini NATO saveznike stranom u sukobu.
Imamo pravo da podržimo Ukrajinu, a da ne postanemo strana u sukobu. I naravno, suštinski, NATO ima dva zadatka u ovom sukobu. Jedan je da pružimo podršku Ukrajini, kao što radimo. Drugi je da spriječimo ovaj sukob u Ukrajini, da rat agresije Rusije protiv Ukrajine eskalira izvan Ukrajine. I zato smo pojačali naše vojno prisustvo u istočnom dijelu Alijanse na teritoriji NATO-a, sa kopnenim snagama, zrakoplovstvom, mornaričkim snagama da uklonimo svaki prostor nesporazumima i pogrešnim proračunima u Moskvi, o spremnosti NATO-a da zaštiti svaki pedalj NATO teritorija. Razlog zašto to radimo je, naravno, da spriječimo eskalaciju izvan Ukrajine - rekao je on.
Dugoročni plan
Kad je riječ o dugoročnoj podršci Ukrajini, on je rekao da će se u Viljnusu dogovoriti dugoročni plan višegodišnje podrške, "jer ono što nam je potrebno jeste da obezbijedimo da kada se rat završi, da Ukrajina ima sposobnosti, snagu da se brani, a NATO saveznici će, naravno, obezbijediti različite vrste vojske podršku".
- Ali NATO također sada istražuje kako možemo da im pomognemo da provedu ovu važnu tranziciju sa starih doktrina iz sovjetskog doba, municije, standarda, opreme na modernu NATO opremu i standarde. Ova tranzicija je počela, ali kada pogledate bojno polje u Ukrajini, vidite da je još dug put da se osigura da sve što oni rade bude u potpunosti interoperabilno sa NATO-om. Dakle, da im pomognemo da urade ovaj prelaz na NATO standarde, da modernizuju odbrambene i bezbjednosne institucije. Očekujem višegodišnju posvećenost NATO saveznika, uključujući paket različitih vrsta podrške uz solidnije finansiranje - zaključio je Stolteberg.