Kontroverzni i radikalni stavovi Ursule fon der Lejen (Leyen) u posljednjim godinama nisu lijepo sjeli čak 850 zaposlenika Evropske komisije i ostalih institucija, koji su potpisali i poslali vrlo neugodno pismo ženi koja bi trebala predstavljati EU, te štititi interese njenih članica i svih građana.

850 potpisalo pismo

Prema informacijama Euroactiva, zaposlenici Evropske komisije i drugih EU institucija pismom prozivaju Fon der Lejen jer je nakon eskalacije novog sukoba na Bliskom istoku prvenstveno stala uz Izrael, dok zanemaruje odnose sa Arapima, odnosno muslimanima.

Pismo je napisano na tri stranice, a poslano je na adresu šefice Komisije, kao i na razne predstavnike EU institucija.

Zaposlenici EK snažno osuđuju napad Hamasa na civile, ali procjenjuju kako si europske institucije ne bi smjele priuštiti svrstavanje prvenstveno na jednu stranu, onu izraelsku.

Dojam je da je Ursula fon der Lejen zauzela pozicije identične onima američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) koji, izgleda, donosi ključne vanjskopolitičke odluke temeljem domaćih istraživanja javnog mišljenja te je radikalnom izraelskom lideru Netanjahuu ponudio empatiju, finansijsku i vojnu pomoć, što je izazvalo bijes arapskog svijeta. Nejasno je zbog čega šefica Komisije kao poslušnica u potpunosti slijedi Bajdenovu retoriku.

Gubitak kredibiliteta

„EU riskira gubitak kredibiliteta“, upozoravaju potpisnici protestnog pisma Ursulu fon der Lejen, te traže lidere Unije da zajedno pozovu obje strane na prekid vatre i zaštitu civila. Zvuči u skladu s europskim i internacionalnim humanitarnim vrijednostima.

Osuda napada, ali...

- Primjetno, zabrinuti smo zbog bezuvjetne podrške Europske komisije koju predstavljate jednoj od dviju strana - navodi se u pismu, pa nastavlja:

- Mi, grupa uposlenika Komisije EU-a i drugih institucija EU-a koja osuđuje iz ličnih razloga terorističke napade koje je počinio Hamas protiv bespomoćnih civila (...). Jednako snažno osuđujemo nesrazmjernu reakciju izraelske vlade protiv 2,3 miliona palestinskih civila zarobljenih u Pojasu Gaze… Upravo zbog ovih zločina, iznenađeni smo stavom koji je zauzela Europska komisija – pa čak i druge institucije EU-a – promičući ono što je u medijima opisano kao europska kakofonija…

Tvrde nadalje da su jako zabrinuti zbog "ravnodušnosti koju je naša institucija pokazala u proteklih nekoliko dana prema tekućem masakru civila u Pojasu Gaze, nepoštivajući ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo".

- Ranije prošle sedmice, Komisija je morala odustati od svoje rane najave povjerenika za susjedstvo Olivera Varheljija da će prekinuti „svu pomoć“ Palestincima nakon široko rasprostranjenih kritika drugih institucija EU-a i podjela unutar izvršne vlasti EU-a. 

Posebno izraženo stajalište

Neki zvaničnici EU i države članice također su kritikovali Fon der Lejen, koja je posjetila Izrael prošlog petka (13. oktobra), jer nije izjavila da EU očekuje od Izraela da se pridržava međunarodnog humanitarnog prava u svom odgovoru na napad, kao što su to učinili drugi čelnici EU - upozorava Euroactiv te tvrde kako im je francuski visoki izvor rekao da je „stajalište država članica izraženo je posebno kroz Vijeće, u ovom slučaju od visokog predstavnika Žozepa Borelja (Josep Borrell), nakon rasprave između država članica. 

Podsjećaju i da je predsjednik Europskog vijeća Šarl Mišel (Charles Michel) rekao u utorak (17. oktobra) kako izraelska opsada Gaze, u koju "ne može ući ni voda ni hrana, ne poštuje međunarodno pravo".

New York Times je posvetio članak mirovnom skupu u Egiptu gdje više lidera arapskih, europskih i afričkih država raspravljalo kako do onog najvažnijeg – mira i zaustavljanja prolijevanja krvi – te su također primijetili da se Ursula fon der Lejen nije udostojila pojaviti na tom skupu nego je poslala jednog od svojih zamjenika.

U ovako kompleksnoj situaciji otvara se pitanje da li Lejen dobiva platu kako bi povećavala rizike za EU?

Jasne i humane poruke

Inače na mirovnom skupu u Egiptu nije usvojena deklaracija jer evropski predstavnici nisu željeli potpisati tekst u kojem se ne naglašava izraelsko pravo na obranu. Bez obzira na to, poruke skupa bile su jasne i humane.

- Uprkos nedostatku deklaracije sa samita, europski zvaničnici rekli su da su lideri iz Grčke, Kipra, Italije i Španije, kao i predsjednik Europskog vijeća, Šarl Mišel, jedva čekali pojaviti se u Kairu, makar samo kako bi demonstrirali svojim Arapima partnerima da su zabrinuti za civile u Gazi. 

U većem dijelu muslimanskog svijeta, odgovor Zapada izazvao je kritike licemjerja i dvostrukih standarda zbog neuspjeha da osudi opsadu i izraelske zračne napade na civile u Gazi - za koje su kritičari rekli da je ista vrsta nasilja koju su zapadne zemlje spremno opisale kao ratni zločin kada je Rusija napala Ukrajinu.

Ogorčenje zbog tih navodnih dvostrukih standarda bilo je vidljivo na summitu u Kairu, gdje su lideri arapskih zemalja oplakivali hiljade palestinskih civila koji su poginuli u izraelskim zračnim napadima od 7. oktobra - opisuje New York Times.