Izrael, kojem se sudi za genocid pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), ubio je najmanje 2.850 palestinskih žena i djece u Pojasu Gaze u posljednjih mjesec dana otkako je ICJ preduzeo mjere predostrožnosti i naložio privremene mjere protiv Izraela, javlja Anadolija.
Po tužbi kojom Južnoafrička Republika tereti Izrael za genocid u Pojasu Gaze, sud Ujedinjenih nacija ICJ je 26. januara preduzeo niz mjera predostrožnosti, uključujući privremenu mjeru kojom od Izraela traži da preduzme sve kako bi spriječio genocidnu praksu.
- Izraelska vojska izvršila je 375 masakra u Pojasu Gaze u proteklih 30 dana, ubivši 3.525 i ranivši 5.246 Palestinaca. Među ubijenim je 1.720 djece i 1.130 žena - navodi se u saopćenju Vlade u Gazi.
Uništene džamije
Istaknuto je da je izraelska vojska u napadima na Pojas Gaze u proteklih 30 dana koristila 4.000 tona eksploziva.
Navedeno je da su izraelske snage od 26. januara ubile zdravstvenog radnika, dva službenika civilne zaštite i 12 novinara.
U saopćenju se dalje navodio da 11.000 pacijenata čeka na liječenje izvan Gaze, a 10.000 oboljelih od raka je u životnoj opasnosti.
Oko dva miliona mještana Gaze, od ukupno 2,3 ukupne populacije, raseljeno je zbog izraelskih napada i vode borbu za golo preživljavanje.
Nakon privremenih odluka ICJ-a u Gazi, izraelska vojska potpuno je uništila 17 vladinih centara, dvije škole i univerzitet, a djelimično uništila još devet škola.
U istom periodu, u izraelskim napadima na Pojas Gaze uništeno je i 39 kuća, a 143 su oštećene do mjere da su neuvjetne za život.
Izrael je svojim napadima uništio 47 džamija i djelimično oštetio 25.
Uporedo s tim, van funkcije je stavljena bolnica u Gazi, a Izrael je gađao još dvije zdravstvene ustanove i dva vozila hitne pomoći i učinio ih neupotrebljivim.
Nužno dopremanje pomoći
Izrael nastavlja svoje napade na Pojas Gaze već 143 dana, a nastavlja i potpunu blokadu i sprečavanje ulaska humanitarne pomoći u tu enklavu.
U izraelskim napadima u Pojasu Gaze od 7. oktobra prošle godine ubijeno je najmanje 29.878 Palestinaca, a ranjeno je 70.215 ljudi.
Međunarodni krugovi, posebno organizacije UN-a, pozivaju na prekid vatre u Gazi i povećanje ulaska humanitarne pomoći u tu regiju zbog bolesti izazvanih glađu, žeđu i nedostatkom higijenskih i medicinskih sredstava.
Iako su privremene mjere protiv Izraela, koje je Međunarodni sud pravde donio 26. januara, uključivale osiguranje pristupa humanitarnoj pomoći u Gazi, pomoć koja je u Gazu ušla u februaru dvostruko je manja u odnosu na januar.
Generalni komesar UNRWA-e Philippe Lazzarini upozorio je na nužno povećanje dopreme pomoći u Pojas Gaze.
Generalna skupština UN-a je u svojoj odluci od 30. decembra 2022. godine, a na osnovu člana 65. Statuta suda, postavila ICJ-u dva pitanja u vezi s pravnim posljedicama izraelske okupacije Palestine od rata 1967. godine.
Pitanja na koja Generalna skupština UN-a traži odgovore od suda su sljedeća:
Generalna skupština postavila je pitanje pravnih posljedica u odnosu na izraelsko kontinuirano kršenje prava palestinskog naroda na samoopredjeljenje, kontinuirana okupacija, aktivnosti naseljavanja i aneksije u palestinskim teritorijama od 1967. godine, njegove aktivnosti usmjerene na promjenu demografske strukture, karaktera i statusa Jerusalema i s tim povezane diskriminatorske zakonodavne prakse.
U drugom pitanju se od ICJ-a traži mišljenje o tome kako izraelska praksa spomenuta u prvom pitanju utiče na pravni status okupacije i koje su pravne posljedice ove situacije za sve države i Ujedinjene nacije.
Neobavezujuća mišljenja
Savjetodavna mišljenja ICJ-a nisu obavezujuća, ali da u obzir uzimaju mnoge države i organizacije i postupaju u skladu s datim mišljenjem.
U svom savjetodavnom mišljenju datom 2004. u vezi sa zidom koji je Izrael izgradio na palestinskim teritorijima, Sud je naveo da su se, nakon što je utvrdio da je zid protuzakonit, mnoge države i kompanije uzdržale od doprinosa izgradnji predmetnog zida i odredio da građevinski materijal koji su prodali Izraelu ne bi trebalo koristiti u izgradnji zida.
Također, nakon savjetodavnog mišljenja ICJ-a od 22. jula 2010. godine, u kome se navodi da državi nije zabranjeno da proglasi jednostranu nezavisnost u međunarodnom pravu, povećao se legitimitet nezavisnosti Kosova i povećao se broj država koje su priznale njegovu nezavisnost.
Ako mišljenje ICJ-a bude da je okupacija protivna međunarodnom pravu, smatra se vjerojatnim da će se pritisak na Izrael povećati i da će zemlje koje ga otvoreno podržavaju biti prisiljene od strane međunarodne zajednice da preispitaju svoj stav.
