Na današnji dan 1910. godine, tri godine nakon što je primio počasni doktorat Oksfordskog univerziteta, u Njujorku je preminuo američki pisac Semjuel Lenghorn Klemens (Samuel Clemens Leghorn), poznat kao Mark Tven, jedan od najvećih svjetskih pisaca svih vremena. Proslavio se romanima "Doživljaji Toma Sojera", "Život na Misisipiju", "Doživljaji Haklberija Fina", „Jenki na dvoru kralja Artura“ i „Kraljević i prosjak“ u kojima je prikazao jedinstvene životne situacije.

Pseudonim Mark Tven nastao je u danima kada je kao kormilar plovio Misisipijem, a ova fraza se odnosila na termin koji su brodari koristili za označavanje dubine rijeke sigurne za plovidbu parobroda.

Dobrovoljac Američkog građanskog rata

Učestvovao je kao dobrovoljac u Američkom građanskom ratu, u konjici Konfederacije, radio je u rudniku srebra, a 1862. postao je novinski dopisnik te počeo koristiti pseudonim pod kojim će postati poznat.

Osim po književnim djelima, Tven je ostao upamćen i kao jedan od najvećih američkih humorista, te borac za ljudska prava.

Osnovan grad Rim

753. pr. n. e. - Romul, mitološki sin Ree Silvije i boga Marsa, prema historičaru Marku Terenciju Varonu, osnovao grad Rim koji je po njemu dobio ime. Prema legendi, svrgnuvši s prijestolja brata Numitora, Amulije je postao kralj grada Albe Longe; a da bi izbjegao rođenje nasljednika koji bi prijestolje mogli tražiti natrag, prisilio je nećakinju Reu Silviju da postane vestalska djevica. No, ona se sjedini s bogom Marsom i rodi dva blizanca, Romula i Rema, koje je Amulije odmah po rođenju bacio u rijeku Tiber. Blizance je u podnožju Palatina, jednog od sedam brežuljaka, pronašla jedna vučica, koja ih je dojila vlastitim mlijekom. Potom ih je našao pastir Faustul te ih je uzeo i othranio. Kad su odrasli, odlučili su na brežuljku Palatinu osnovati grad. Ubrzo su se počeli svađati koji će od njih dvojice vladati gradom te je Romul u toj svađi ubio brata.

1142 - Umro francuski filozof i teolog Pjer Abelar (Pierre Abelard), poznat po tragičnoj ljubavi prema Eloizi - njihova ljubavna pisma spadaju u bisere svjetske literature. Zabranjena ljubav je svirepo okončana kastriranjem Abelara, koji se potom - kao i Eloiza - povukao u manastir. Kao zastupnik laičke nauke i antičke filozofije vjerovao je u ljudski razum i poricao crkvene dogme. Djela: "Dijalektika", "Teologija - etika ili upoznaj samog sebe", "O božanskom jedinstvu i trojstvu", "Historija nedaća".

1555. - Rođen Lodoviko Karači (Lodovico Carracci), italijanski slikar. U Bolonji je sa svojim bratićem Agostinom osnovao Annibaleom akademiju, školu koja je izvršila značajan utjecaj na italijansko i evropsko slikarstvo. Prema Lodovikovim nazorima za slikanje, polazna tačka je promatranje prirode spojeno s iskustvom koje su stekli majstori visoke renesanse. U svojim radovima približava se deskriptivnom realizmu, no u koloritu ostaje konvencionalan. Izveo je veliki broj radova u bolonjskim crkvama i palačama, slikajući sakralne motive s patetično pokrenutim likovima.

1699 - Umro francuski pisac Žan Batist Rasin (Jean Racine), koji je do savršenstva doveo francusku tragediju, pojednostavio radnju i insistirao na psihološkoj analizi ljudskih, naročito ljubavnih strasti. Pisao je veoma melodičnim stihovima. Djela: tragedije "Andromaha", "Fedra", "Britanikus", "Berenisa", "Bajazit", "Mitridat", "Atalija", komedija "Parničari".

Preminuo Eugen Savojski, spalitelj Sarajeva

1736. - Preminuo austrijski vojskovođa i državnik Eugen Savojski, koji je ostao upamćen po svom zlodjelu, odnosno spaljivanju Sarajeva. U središte Bosanskog sandžaka, Sarajevo, 22. oktobra 1697. godine stigli su habsburški vojnici, predvođeni Eugenom Savojskim, koji je u pismu upućenom vlastima odmah tražio da se grad preda. Nakon što nije dobio odgovor, Savojski je s vojskom napao i zapalio Sarajevo, a to zlodjelo je opisao u svom dnevniku: „... Pred večer je grad planuo. Inače se nalazi na široku prostoru i potpuno je otvoren; ima 120 lijepih džamija. Sutradan sam još ostao u Sarajevu. Prepustili smo grad i svu okolicu vatri. Naš jurišni odred koji je progonio neprijatelja vratio se s bogatim plijenom i mnogo žena i djece, nakon što su pobili svu silu Turaka“, napisao je Eugen. U Sarajevu je nakon napada, prema pisanju franjevaca, ostalo tridesetak hiljada stanovnika. Gotovo cijela infrastruktura grada bila je potpuno uništena u požaru.

1816. - Rođena engleska književnica irskog porijekla Šarlota Bronte (Charlotte), koja se proslavila već prvim romanom "Džejn Ejr". S mlađim sestrama Emilijom i Anom napisala je zbirku pjesama. Ostala djela: "Vileta", "Profesor i Ema".

1828. - Francuski teoretičar umjetnosti i filozof Ipolit Ten (Hippolyte Taine), koji je nastojao da unese pozitivističke metode u izučavanje literature, umjetnosti i društva, rođen je na današnji dan. Zastupao je pretežno deterministička shvatanja historije i umjetnosti te smatrao da pojedinac, izrazito određen jednom "preovlađujućom osobinom", trpi jak vanjski utjecaj "rase", "sredine" i "trenutka". Kao filozof bavio se problemima saznanja, a kao historičar istraživao je korijene dekadencije u Francuskoj. Djela: "Historija engleske književnosti", "Filozofija umjetnosti", "O inteligenciji", "Postanak savremene Francuske".

Rođen Maks Veber, najutjecajniji autor 20. vijeka

1864. - Rođen Maksimilijan Karl Emil Veber (Maximilian Carl Emil Weber), odnosno Maks Veber, njemački pravnik, ekonomist, historičar, sociolog i političar, koji se smatra jednim od osnivača sociologije kao posebne društvene discipline, jer je svojim širokim interesom utjecao na formiranje različitih socioloških ideja. Značajno je utjecao na pravo, proučavanje religije i ekonomiju. Međunarodna sociološka asocijacija je za 14. svjetski sociološki kongres u Montrealu 1998. godine provela anketu među svojim članovima, kako bi utvrdila najutjecajnije sociološke knjige 20. stoljeća. Veberova postumno objavljena knjiga „Ekonimija i društvo“ (1922.) bila je na prvom mjestu, a „Protestantska etika i duh kapitalizma“ (1905.) na četvrtom. Prema toj anketi, Veber je osvojio prvo mjesto, odnosno izabran je za najutjecajnijeg autora 20. vijeka.

1915. - Američki filmski glumac i oskarovac meksičkog porijekla Entoni Kvin (Anthony Quinn), sjajan tumač izrazitih karaktera, snažne individualnosti, sirovih i elementarnih ljudi, rođen je na današnji dan. Filmovi: "Parola", "Viva Zapata" (nagrada Oskar), "Crno zlato", "Ulica", "Žudnja za životom" (nagrada Oskar), "Grk Zorba", "Topovi s Navarona", "Posljednji ratnik", "Nasljedstvo Feramonte".

1926 - Rođena britanska kraljica Elizabeta II (Elizabeth), punim imenom Elizabeta Aleksandra Meri (Alexandra Mary). Vladala je Velikom Britanijom 70 godina, a prije nje kraljica s najdužom vladavinom od 63 godine bila je Viktorija (Victoria). Elizabeta II umrla je 8. septembra 2022. godine u dvorcu Balmoral, u 96. godini.

1930. - Italijanska glumica Silvana Mangano, koja je 1950-ih uživala slavu kao seks-simbol italijanske kinematografije, rođena je na današnji dan. Slavu je stekla zahvaljući zapaženim ulogama u filmovima „Pasolinija“ i „Viscontija“. Ona je bila inspiracija našoj najboljoj pjevačici narodne muzike Silvani Armenulić, po kojoj je rođeno ime Zilha zamijenila umjetničkim Silvana. Mangano je preminula 16. decembra 1989. godine.

2010. - Umro Huan Antonio Samaran (Juan Samaranch), sedmi predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) na čijem čelu je proveo jedanaest godina. Na čelu MOK-a bio je i za vrijeme Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine. Jedino je Pjer de Kuberten (Pierre de Coubertin), tvorac modernih Olimpijskih igara, proveo više vremena na ovom položaju, od 1896. do 1925. godine.

2012. - Na šehidskom mezarju "Rakita" u Vlasenici je obavljen ukop i klanjana dženaza za 26 Vlaseničana ubijenih tokom 1992. i 1993. godine u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992. – 1995.). Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnim grobnicama Pelemiši i Ogradice. Bio je to osmi kolektivni ukop vlaseničkih žrtava. O razmjerama zločina koji su na području Vlasenice za vrijeme agresije na BiH izvršili pripadnici Novosadskog i Užičkog korpusa JNA, te vojska i policija RS dovoljno govori činjenica da je ubijeno 2600 stanovnika Vlasenice, od čega 250 djece, dok je gotovo 700 žena prošlo torture, a mnoge od njih su silovane.