Na današnji dan 1907. godine, rođena je Ketrin Hepbern (Katharine Hepburn), američka filmska glumica i oskarovka, koju je Američki filmski institut, 1999. godine, proglasio najvećom ženskom zvijezdom filma svih vremena. Filmska, televizijska i pozorišna legendarna glumica drži rekord s najviše osvojenih Oskara - četiri, i to sve za glavne ženske uloge, a čak osam puta je bila nominovana za prestižnu nagradu Američke filmske akademije.

Godine 1975., Ketrin je dobila i nagradu Emi za glavnu ulogu u filmu „Ljubavi u ruševinama“, a tokom sedamdesetogodišnje karijere bila je nominirana za još četiri Emija i dvije nagrade Toni.

Hepbern, poznata po svojoj oštroumnosti, otmjenosti i neovisnosti, bila je u dugogodišnjoj vezi s glumcem Spenserom Trejsijem (Spencer Tracy). Par se zaljubio na snimanju prvog zajedničkog filma „Žena godine“ (1942.), a njihova veza je zabilježena kao jedna od najpoznatijih filmskih romansi. Zajedno su se pojavili u devet filmova, a, iako su proglašeni parom desetljeća, nisu živjeli zajedno sve do posljednjih Trejsijevih godina.

Hepburn je umrla 29. juna 2003. u 96. godini.  

Rođena Florens Najtingel, utemeljiteljica profesije medicinskih sestara

1820. - Rođena engleska medicinska sestra Florens Najtingel (Florence Nightingale), utemeljiteljica profesije medicinskih sestara, čiji se rođendan obilježava kao Međunarodni dan medicinskih sestara. U Krimskom ratu polovinom 19. vijeka organizovala je bolnice pri britanskom ekspedicionom korpusu i znatno je reformisala sanitetsku službu i njegu ranjenika i bolesnika. Zahvaljujući tome, smrtnost u britanskim poljskim bolnicama sa 40 odsto smanjena je na dva odsto. Otvorila je prvu školu za medicinske sestre.

1842. - Francuski kompozitor Žil Masne (Jules Massenet), profesor Konzervatorijuma u Parizu, čija sentimentalna djela izražavaju francusku građansku romantiku, rođen je na današnji dan. Komponovao je više od 20 opera, uglavnom s lirskom tematikom, u kojima je dočarao osjećajne heroine i lirsko-patetične muške tenorske likove. Djela: opere "Manon", "Verter", "Don Kihot", "Tais", baletska muzika, oratorijumi, kantate, solo pjesme.

1871. - Umro francuski kompozitor Danijel Fransoa Espri Ober (Daniel-François-Esprit Auber), autor opera u kojima se smjenjuju govorne i pjevačke dionice. Djela: opere "Fra Diavolo", "Crni Domino", "Bludni sin", "Nema iz Portičija".

1884. - Preminuo češki kompozitor, dirigent i pijanista Bedžih Smetana (Bedřich), osnivač češke opere i moderne muzike, najznačajniji predstavnik češkog muzičkog nacionalizma. Vodio je vlastitu muzičku školu u Pragu, a neko vrijeme bio je direktor i dirigent Filharmonijskog društva u Geteborgu, u Švedskoj, te sarađivao kao muzički kritičar u novinama "Narodni listy". Inspirisao se narodnim legendama, historijom i folklorom. Njegovo najpoznatije djelo je komična opera „Prodana nevjesta“, koja je i prvo značajnije opersko djelo na češkom jeziku. Ostala djela: opere "Dalibor", "Libuša", "Poljubac", ciklus simfonijskih poema "Moja domovina", gudački kvartet "Iz moga života", klavirske i kamerne kompozicije. 

Rođen Pablo Neruda, čileanski pjesnik i nobelovac

1904. - Rođen Pablo Neruda, čileanski pjesnik i nobelovac. Kao diplomat bio je ambasador u Indiji, Argentini i Španiji te proveo više godina u Madridu, gdje se sprijateljio sa slavnim španskim pjesnikom Lorkom (Lorca) i pristupio antifašističkom pokretu. Objavio je 19 zbirki poezije, od kojih je najznačajnija “Španija u srcu” u kojoj daje potresnu, ali uvjerljivu sliku borbe španskog naroda. Godine 1971., dodijeljena mu je Nobelova nagrada za književnost. Preminuo je 1973. od raka prostate.

1910. - Karlo Bulić, hrvatski i jugoslavenski glumac, najpoznatiji po ulozi dotura Luigija u TV-seriji „Naše malo misto“, rođen je na današnji dan. Serija "Naše malo misto", prema scenariju Miljenka Smoje i u režiji Danijela Marušića, 1970-ih godina je praznila ulice jugoslavenskih gradova, a Bulić i njegova partnerica Asja Kisić (Bepina) postali su megazvijezde. U svojoj karijeri Bulić je ostvario briljantne uloge i u "Dundu Maroju", "Ribarskim svađama", "Kralju Learu", "Ledi", "Braći Karamazovima", "Don Carlosu"...

1947. - Poslije godinu snimanja prikazana je "Slavica", prvi jugoslavenski igrani film poslije Drugog svjetskog rata. Režiser i scenarista bio je Vjekoslav Afrić, snimatelj Žorž Skrigin, a tumači glavnih uloga Irena Kolesar, Marjan Lovrić i Ljubiša Jovanović.

1957. - Umro američki filmski režiser i glumac austrijskog porijekla Erih fon Štrohajm (Erich von Stroheim), protagonista snažnog naturalističko-senzualnog stila u kinematografiji, jedan od najvećih režisera u doba nijemog filma. Bio je izrazito snažna umjetnička priroda i nije dopuštao kompromise, što ga je onemogućilo da u američkoj krajnje komercijalizovanoj filmskoj industriji ostvari većinu zamisli, pa je često morao da glumi u tuđim, katkad i umjetnički neuspjelim filmovima. U Francuskoj je na samrti odlikovan Legijom časti. Filmovi: režija - "Slijepi muževi", "Lude žene", "Pohlepa", "Svadbeni marš", "Kraljica Keli", gluma - "Velika iluzija", "Nestali iz Sent-Ažila", "Bulevar sumraka".

1967. - Preminuo engleski pisac Džon Mejsfild (John Masefield), koji je u poeziji često slikao grube i sirove vidove života, pri čemu je kao kontrast još jače isticana idiličnost njegovih stihova. Pisao je i drame u rimovanom distihu, ali one imaju samo književno-historijsku vrijednost. Djela: pjesme "Balade s mora", "Soneti", "Vječno milosrđe", "Polja zelenkada", "Lis Rejnard", drame "Veliki petak", "Kralj Filip".

2017. - Umro Rade Marković, srbijanski ilustrator, karikaturista, stripski crtač, dizajner, pisac tekstova iz historije i teorije umjetnosti. Ilustrovao je više od tri stotine knjiga, od toga 180 dječijih; objavio je više od 17.000 ilustracija u različitim medijima, a od toga približno 4.000 u dnevnoj novini “Politika”. Izlagao na više od 100 grupnih i 30 samostalnih izložbi, te objavio više od 100 tekstova iz oblasti primijenjene i likovne umjetnosti u listovima i časopisima.