Na današnji dan 1955. godine, u Nišu je rođen Aki Rahimovski, legendarni pjevač zagrebačke rok grupe „Parni valjak“.

Akijev otac bio je profesor muzike, pa je Aki sa sedam godina, uporedo s osnovnom, krenuo u muzičku školu, odsjek klavir i pjevanje.

Počeo je pjevati već kao tinejdžer u grupama „Vakuum“, „Krvna braća“ i „Torr“, s kojom je nastupio na Festivalu u Zagrebu 1975. godine, kada je upoznao gitaristu i kompozitora Huseina Hasanefendića Husa, te Juricu Pađena. Te godine, u saradnji s menadžerom Vladimirom Mihaljekom Mihom, osnivaju prvu postavu „Parnog valjka“.

S „Parnim valjkom“ je Aki objavio 16 studijskih albuma, 14 singlova, pet albuma uživo, četiri kompilacije te dva koncertna DVD-a.

Na desetom studijskom albumu, koji su objavili 1987. godine, naziva „Anđeli se dosađuju“ našao se i legendarni mega hit "Jesen u meni".

Srce nije izdržalo

Godine 2005., na 30. godišnjicu osnivanja grupe, Hus odlučuje prestati s koncertnim aktivnostima, dok ostatak sastava, pod vodstvom Rahimovskog nastavlja s radom te 2007. godine snimaju album „U vremenu izgubljenih“.

U jesen 2009. godine „Valjak“ objavljuje veliki povratak u sastavu: Aki, Hus, Brk, Prexi, Bero te novi bubnjar – Dalibor Marinković – Dado; i to u sklopu "Karlovačko live" turneje, kada dokazuju da su još u samom vrhu hrvatske i regionalne rock muzike.

Aki je preminuo 22. januara 2022. u Novom Mestu, u 67. godini života, nekoliko dana nakon što su mu u jednoj zagrebačkoj klinici ugrađena četiri stenta. 

Pogubljen posljednji bosanski kralj - Stjepan Tomašević Kotromanić

1463. - Pogubljen posljednji bosanski kralj - Stjepan Tomašević Kotromanić. Stjepan Tomašević došao je na vlast nakon očeve smrti 10. jula 1461. godine. Velika osmanlijska vojska pod vodstvom sultana Mehmeda II okupila se u proljeće 1463. u Adriano-polu (Edirnu) i krenula na Bosnu. Kralj je pobjegao iz kraljevskog grada Bobovca, koji je bez otpora predao zapovjednik Radak 20. maja 1463. Stjepan se najprije sklonio u Jajce, a onda u utvrđeni grad Ključ na Sani, ali se predao i pogubljen je, a njegovom smrću Bosna je izgubila svoju samostalnost i postala Bosanski sandžak u okviru Osmanskog Carstva.

1723. - Rođen škotski ekonomista Adam Smit (Smith), najpoznatiji predstavnik engleske klasične političke ekonomije, čija se teorija o podjeli rada u ekonomskoj literaturi smatra klasičnom. Namjeravao je da izgradi jedinstven sistem koji bi obuhvatio sve ljudske djelatnosti, ali je napisao samo dva rada: iz etike - "Teoriju moralnih osjećanja" i ekonomsko djelo u pet knjiga "Istraživanje o prirodi i uzrocima bogatstva naroda". Naglašavao je da u etici vlada altruizam, a u ekonomiji egoizam. Detaljno je prikazao historiju nastanka novca, analizirao vrijednost i raspodjelu najamnine, profita i rente, akumulaciju kapitala i razliku između proizvodnog i neproizvodnog rada. Bio je izraziti pristalica ekonomskog liberalizma i protivnik merkantilizma, čemu je posvetio jednu od pet knjiga "Bogatstva naroda".

1819. - Engleski astronom i matematičar Džon Kauč Adams (John Couch), profesor Univerziteta u Kembridžu, koji je 1845. godine, na osnovu nepravilnosti u kretanju Urana, prvi odredio putanju i približan položaj do tada nepoznate planete Neptun, rođen je na današnji dan. Otkriće nije blagovremeno objavio, pa je slava za otkriće Neptuna 1846. pripala francuskom astronomu Irbenu Leverjeu.

1826. - Umro njemački kompozitor Karl Marija Fridrih Ernst fon Veber (Carl Maria Friedrich Ernst von Weber), tvorac njemačke romantične opere. Komponovao je i orkestarska djela, kamernu muziku, kantate, horsku muziku. Vodio je opere u Pragu i Drezdenu, a radio je i u Londonu, gdje je umro. Djela: opere "Čarobni strijelac", "Eurijante", "Ribecal" (nedovršena), "Silvana", "Abu Hasan", "Oberon", koncerti, "Koncertni komad za klavir i orkestar", klavirski "Poziv na igru", "Koncertino za klarinet i orkestar".

Rođen španski pisac, muzičar i slikar Federiko Garsija Lorka

1898. - Rođen španski pisac, muzičar i slikar Federiko Garsija Lorka (Federico García Lorca), jedan od najvećih liričara 20. vijeka, čija je poezija krik protiv dehumanizacije i društvenih nepravdi. Njegove pjesme, natopljene sveobuhvatnim osjećanjem smrti i stradanja, iskazane su duboko samosvojnim jezikom, premda po formi bliskom nadrealističkom modelu. Zbog toga što je njegova poezija - puna nježnosti i sukoba južnjačke krvi s ljubavlju i smrću - crpila snagu s tla Andaluzije, nazvali su ga "andalužanski slavuj". Višestruko nadaren, bio je omiljen za života, a poslije tragične smrti - strijeljali su ga frankisti 1936. u Visnaru kod Granade - postao je najčitaniji svjetski pjesnik. Djela: zbirke pjesama "Ciganski romansero", "Pjesnik u Njujorku", "Knjiga pjesama", "Pjesme", "Tamaritski divan", poema "Kante Hondo", tužbalica "Plač za Ignasijom Sanćesom Mehijasom", drame "Leptirove čarolije", "Marijana Pineda", "Čudesna obućarka", "Don Kristobalovo malo pozorište", "Ljubav don Perlimplina", "Belise u njihovom vrtu", "Donja Rosita neudata", "Krvava svadba", "Jerma", "Dom Bernarde Albe".

1928. - Engleski filmski i pozorišni reditelj Toni Ričardson (Tony Richardson), koji je radikalno utjecao na izmjenu rediteljskog stila u britanskom pozorištu, rođen je na današnji dan. Kao filmski autor, blizak je "slobodnom filmu" početkom šezdesetih godina 20. vijeka, kad se uglavnom bavio socijalnim temama iz života britanske radničke klase. Potom je podjednako uspješno za film adaptirao književna djela. Filmovi: "Osvrni se u gnjevu", "Zabavljač, "Svetilište", "Okus meda", "Usamljenost trkača na duge staze", "Tom Džons" (nagrada Oskar), "Gospođica", "Mornar iz Gibraltara", "Juriš lake konjice, "Hamlet", "Ned Keli".

1969. - Prva internet veza puštena u pogon, ali je korištena u vojne svrhe. Naime, tada je nastao ARPANET, preteča današnjeg interneta, nakon istraživanja mreže računara pod kontrolom Ministarstva odbrane SAD. Mreža je bila slaba, brzine od 50 kbit/s, koja se danas čini smiješnom. Tek 30 godina kasnije, internet je uspio da se probije u svijet trgovine i poslovanja, stvarajući javnu dostupnu mrežu u vidu paketa koji povezuje mrežu i računare korištenjem protokola. U okviru prvog paketa nalazili su se elektronska pošta, chat room, prenos datoteka i podataka, dokumentacije otvorene world wide webom.  

Zvjezdan Misimović, bivši reprezentativac BiH, slavi 42. rođendan

1982. - U Minhenu rođen Zvjezdan Misimović. Fudbalsku karijeru počeo je u omladinskim pogonima klubova SV Nord Lerchenau, TSV Forstenried, SV Gartenstadt Trudering, te FT München Gern. Nakon toga je, kao pionir otišao u drugi tim Bayerna iz Minhena, gdje je u periodu 2000. do 2004. godine odigrao 102 utakmice uz postignuta 44 gola. Za prvi tim Bayerna odigrao je samo tri utakmice. Pravu priliku Misimović je dobio 2004. godine, kada dolazi u VFL Bochum, gdje postaje standardan igrač, te u 92 utakmice postiže 21 pogodak. U Bochumu je igrao do 2007. godine. Nakon Bochuma prelazi u 1. FC Nürnberg gdje je u sezoni 2007/08 odigrao 28 utakmica i postigao 10 golova, da bi 2008. godine prešao u VfL Wolfsburg. To je vjerovatno period kojeg se svi Bosanci i Hercegovci rado sjećaju, sa Wolfsburgom je 2009. godine osvojio njemačku Bundesligu, te bio najbolji asistent lige, a uz Edina Džeku, svakako i jedan od najvažnijih igrača "Vukova" u toj sezoni. U augustu 2010. godine, Zvjezdan Misimović prelazi u redove turskog prvoligaša Galatasaraya, potom u FC Dynamo Moskva, a nakon toga u kineski Guizhou Renhe. Za A reprezentaciju Bosne i Hercegovine debitovao je 18. februara 2004. godine na prijateljskoj utakmici protiv reprezentacije Makedonije, a svoj prvi gol u dresu reprezentacije postigao je 12. marta 2004. godine na prijateljskoj utakmici protiv reprezentacije Luksemburga. U dresu A reprezentacije Bosne i Hercegovine, Misimović je upisao 85 nastupa i postigao 26 golova. Kao najveći uspjeh s reprezentacijom je odlazak na Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014. godine.

2008. - BiH uručena "mapa puta" za liberalizaciju viznog režima za građane BiH.