NA SAMITU G7

Bajden i Zelenski potpisali historijski sporazum: "Ovo je dokument bez presedana"

Putin nas neće podijeliti, a mi ćemo biti uz Ukrajinu dok oni ne pobijede u ovom ratu, kazao je Bajden

Zelenski i Bajden. AP/Alex Brandon

N. Aj.

13.6.2024

Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas su u ime svojih zemalja potpisali historijski sporazum na samitu G7, koji se održava danas i sutra u Italiji. Radi se o bilateralnom historijskom sporazumu koji je potpisan na čak 10 godina.

Podsjetimo, Ukrajina je od početka ruske invazije do danas potpisala 15 bilateralnih sigurnosnih sporazuma s nizom zemalja - od Ujedinjenog Kraljevstva preko Francuske i Njemačke do Italije. Ono što je zanimljivo u vezi danas potpisanog sporazuma sa SAD je da ne zahtijeva odobrenje Kongresa, a potencijalna buduća administracija Donalda Trampa (Trump) mogla bi ga poništiti.

Očuvati ljudske živote

Bajden je ranije rekao da bi jamstva za Ukrajinu bila jednaka onima za Izrael, pokrivajući finansijsku i vojnu pomoć, kao i mogućnost zajedničke proizvodnje oružja. Bajden i Zelenski su nakon potpisivanja sporazuma održali zajedničku press konferenciju.

- Ovo je dokument bez presedana. Danas je zaista historijski dan - rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski o sporazumu kojeg je potpisao s Džoom Bajdenom.

Uvjeren je kako će "najsnažniji sporazum" očuvati "ljudske živote i da sadrži odredbe za "korake za održivi mir" nakon završetka rata. "Rusija je prava globalna prijetnja", naglasio je. Pohvalio je "hrabrost" američkih građana i ukrajinskih vojnika koji su omogućili dogovor.

Zahvalio je Americi na kontinuiranoj podršci njegovoj zemlji. Rekao je kako je ponosan na ukrajinski narod i ono što su uspjeli učiniti tokom rata u njegovoj zemlji. Naglasio je da sporazum uključuje borbene avione F-16 i drugo oružje koje Ukrajina već dugo traži.

- Dugo smo radili na tome - napomenuo je. Najavio je da će Ukrajina uskoro dobiti "eskadrile" mlažnjaka. Ukrajina je mjesecima tražila avione F-16, a dosad su se Danska, Nizozemska, Norveška i Belgija obvezale poslati ih u tu ugroženu zemlju.

Zelenski tvrdi da sporazum sadrži ključnu komponentu koju je Ukrajina dugo tražila. 

- Naš sigurnosni sporazum je most ka članstvu Ukrajine u NATO-u - kazao je.

Zelenski ne skriva zadovoljstvo što su američki dužnosnici odlučili da će zaplijenjenu finansijsku imovinu upotrijebiti za finansiranje ratnih napora u Ukrajini.

Ruska imovina

- Ruska imovina treba se koristiti za zaštitu ukrajinskih života - poručio je.

Bajden je poručio kako će sporazum omogućiti dvjema zemljama da prošire razmjenu obavještajnih podataka, nastave s obukom ukrajinskih trupa i ulažu u industrijsku bazu Ukrajine kako bi Kijev samostalno mogao proizvoditi streljivo.

Američki predsjednik je uvjeren kako će sporazum učiniti Ukrajinu "jakom, održivom i otpornom". Potvrdio je kako Amerika pojačava pritisak na Rusiju. Dodao je kako je američko Ministarstvo finansija jasno dalo do znanja da će svaka banka u svijetu koja posluje sa sankcioniranim ruskim bankama i sama biti sankcionirana.

Objasnio je kako ruski predsjednik Vladimir Putin ovisi o prihodima od energetskih projekata, što bi trebalo biti poremećeno uvođenjem novih sankcija.

- Putin nas neće podijeliti, a mi ćemo biti uz Ukrajinu dok oni ne pobijede u ovom ratu - kazao je Bajden.

Bilateralni sporazumi Ukrajine s moćnim zemljama Zapada smatraju se privremenim rješenjem, odnosno svojevrsnom "zamjenom" ulasku Ukrajine u punopravno članstvo NATO-a. No, jasno je da takvi sporazumi nemaju ni blizu istu snagu kao članstvo u NATO-u.

Šta sporazum uključuje, a šta ne?

Kao i kod drugih bilateralnih sporazuma, sporazum sa SAD neće zahtijevati da Amerika vojno stane u odbranu Ukrajine. No, sporazum bi Ukrajini moglo olakšati ulazak u mirovne pregovore s Rusijom, budući da bi Kijev imao određena jamstva o pomoći koju bi dobio u slučaju daljnjeg ruskog napada.

Ukrajina ima gorko iskustvo s takvim sporazumima. Potpisnici Budimpeštanskog sporazuma iz 1994., koji je pozivao na poštivanje neovisnosti i suvereniteta zemalja, nisu stali u odbranu Ukrajine kada je Rusija anektirala Krim 2014. godine.

Bilateralni sigurnosni sporazumi navode da će se u slučaju budućeg ruskog napada na Ukrajinu strane konzultirati u roku od 24 sata kako bi odredile mjere za suzbijanje i odvraćanje od agresije. Formulacija "budući napad" u sporazumu nije posebno definirana.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.