DUGA LISTA

Historija atentata na predsjednike SAD-a: Duga lista koja datira od prije skoro 200 godina

Posljednji put kada je američki predsjednik povrijeđen u pokušaju atentata dogodio se prije 43 godine

Tramp nakon pokušaja atentata. AP

Anadolija

14.7.2024

Pokušaj atentata na Donalda Trampa (Trump) na predizbornom skupu u Pensilvaniji u subotu doprinio je iznenađujuće dugačkoj listi aktuelnih i bivših američkih predsjednika koji su bili žrtve atentata ili pokušaja atentata kroz historiju Sjedinjenih Američkih Država, prenosi Anadolija.

Posljednji put kada je američki predsjednik povrijeđen u pokušaju atentata dogodio se prije 43 godine, za vrijeme prvog mandata Ronalda Regana (Reagan). 

Moderno doba

Upucao ga je Džon Hinklij (John Hinckley Jr.) 30. marta 1981. godine ispred hotela Hilton u Vašingtonu, što je rezultiralo slomljenim rebrom i probušenim plućima. Regan je bio podvrgnut hitnoj operaciji, oporavio se i ponovo izborio svoj drugi mandat u Bijeloj kući.

Najpoznatije ubistvo američkog predsjednika u moderno doba bilo je pucnjava na Džona F. Kenedija (John F. Kennedy) 22. novembra 1963. godine u Dalasu u Teksasu. Kenedi se vozio u predsjedničkoj koloni u limuzini s otvorenim krovom kada ga je upucao u potiljak i ubio Li Harvi Osvald (Lee Harvey Oswald) sa šestog sprata Teksaškog skladišta školskih knjiga.

Kenedi je jedan od četiri ubijena američka predsjednika. Ostala trojica su Abraham Linkoln (Lincoln), Džejms Garfild (James Garfield) i Vilijam Mekinlej (William McKinley), navodi američka javna televizijska mreža PBS.

Linkoln je ubijen 15. aprila 1865. godine, manje od sedam dana nakon što je Građanski rat zvanično završio. Bio je na predstavi u Fordovom teatru u Vašingtonu, kada ga je John Wilkes Booth smrtonosno upucao u potiljak.

Garfilda je 2. jula 1881. godine Charles Guiteau upucao dva puta u leđa dok se predsjednik spremao da uđe u voz na željezničkoj stanici u Vašingtonu. Garfild je preživio skoro dva mjeseca nakon pucnjave, ali je na kraju preminuo od zadobijenih rana.

Mekinlej je 6. septembra 1901. godine upucan dvaput u grudi iz neposredne blizine u Bufalu, a ubica je bio Leon Czolgosz. Predsjednik je preživio pucnjavu, ali je preminuo osam dana kasnije nakon što je podlegao gangreni uzrokovanoj ranama.

Pokušaji atentata na američke predsjednike datiraju od prije skoro dva stoljeća.

Prvi se dogodio 30. januara 1835. godine, kada je Ričard Lavrence (Richard Lawrence) pokušao upucati predsjednika Endrju Džeksona (Andrew Jackson) nakon što je napustio kongresnu sahranu u zgradi Kapitola, ali ga je promašio.

Theodorea Roosevelta je 14. oktobra 1912. godine u grudi upucao John Schrank u Milwaukeeju, dok je išao na predizborni govor. Istorijski zapisi pokazuju da je tekst Rooseveltovog govora od 50 stranica na grudima u kombinaciji sa metalnom futrolom za naočare usporio metak i spasio mu život.

Petnaestog februara 1933. godine na Franklina D. Roosevelta pucao je Giuseppe Zangara nakon što je održao govor u Miamiju na Floridi, samo 17 dana prije njegove prve predsjedničke inauguracije. Pet ispaljenih metaka promašilo je novoizabranog predsjednika, a Roosevelt nije povrijeđen tokom pokušaja atentata. Međutim, hici su smrtonosno ubili gradonačelnika Chicaga Antona Cermaka.

Na Harryja Trumana su pucala dvojica portorikanskih nacionalista 1. novembra 1950. godine tokom renoviranja Bijele kuće. Predsjednik je izbjegao povrede, ali je policajac ubijen tokom pokušaja atentata.

Gerald Ford se suočio sa dva pokušaja atentata 1975. godine. Prvi se dogodio 5. septembra u Sacramentu u Californiji, kada ga je pokušala ubiti Lynette Fromme. Drugi se dogodio 17 dana kasnije kada je Ford bio u posjeti San Franciscu 22. septembra. Sara Jane Moore je pucala na Forda, ali je promašila. Ford nije povrijeđen ni u jednom pokušaju atentata.

Desetog maja 2005. George W. Bush je držao govor na Trgu slobode u Tbilisiju, u Gruziji, kada je Vladimir Arutjunijan bacio granatu na podijum. Granata nije eksplodirala i predsjednik nije povrijeđen, ali je prilikom hapšenja Arutjunijan ubio agenta Ministarstva unutrašnjih poslova SAD-a.

Prvi mandat

Oscar Ramiro Ortega-Hernandez ispalio je najmanje sedam metaka na Bijelu kuću 11. novembra 2011. godine, tokom prvog mandata Baracka Obame. Tokom pokušaja atentata u Bijeloj kući nisu bili ni predsjednik ni prva dama.

Dogodila su se i dva velika atentata i pokušaja atentata na političare koji nisu bili predsjednici.

Petog juna 1968. godine Sirhan Sirhan je smrtno ubio Roberta F. Kennedyja, brata predsjednika Johna F. Kennedyja u hotelu Ambassador u Los Angelesu. Robert Kennedy je bio vodeći kandidat na predsjedničkim izborima Demokratske stranke 1968. godine.

Bivši guverner Alabame George Wallace bio je vodeći kandidat za demokratske predsjedničke izbore 1972. godine kada ga je Arthur Bremer četiri puta upucao dok je vodio kampanju u trgovačkom centru u Laurelu, u Marylandu. Wallacea je upucao u trbuh i grudi i ostao je paralizovan od struka naniže do kraja života. Pokušaj atentata i posljedice ranjavanja stavili su tačku na njegovu kandidaturu za predsjednika.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.