Nakon što je visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) nametnuo izmjene Izbornog zakona i kako se bliže lokalni izbori, veći dio svake sjednice Centralne izborne komisije BiH se provede analizirajući i eventualno kažnjavajući političke subjekte i funkcionere zbog preuranjene kampanje. Niti jedan veći politički subjekt nije zaobišlo kažnjavanje u prethodnom periodu.

CIK BiH ima već više od 200 prijava o ovom pitanju, a više od 20 ih je sankcionisano.

Damjan Ožegović iz “Transparency Internationala“ ističe da i veći i manji politički subjekti čine ove nepravilnosti i nebitno da li su u vlasti ili opoziciji.

Prijave građana

- Veći politički subjekti, koji raspolažu većim resursima, i po nekoliko puta su sankcionirani od trenutka raspisivanja izbora, i dalje nastavljaju s nepravilnostima, što znači da im se to isplati, odnosno da sankcije koje se izriču nemaju odvraćajući karakter - kaže Ožegović te dodaje da tek ostaje da se vidi da li će se ponašanje promijeniti nakon niza sankcija.

Na sjednici koja je održana u utorak Demos je sankcionisan s 3.000 KM, jer je potpredsjednik te stranke Nenad Šibarević na skupu pružao podršku Drašku Stanivukoviću za poziciju gradonačelnika te kritikovao druge političare.

Kazne od 3.000 KM izrečene su i HDZ-u 1990, SDS-u i Davoru Dragičeviću, dok je SDA kažnjena s 3.500 KM zbog objava na društvenim mrežama.

Ono što je evidentno jeste da ne postoji jasan kriterij kako je neko kažnjen kao fizičko lice, iako još nije ovjeren kao kandidat, dok smo ranije imali mnoštvo slučajeva da se neko ne kazni baš zbog toga jer još nije ovjeren, a jedan od tih primjera je aktuelni načelnik Banovića Bego Gutić (SDA).

Evidentno je zbog ovakvih slučajeva da sam zakon nije do kraja precizirao šta je preuranjena kampanja, pa bi se to, vjerovatno, trebalo dodatno precizirati neki aktima Centralne izborne komisije BiH. Ovako je teško napraviti razliku između redovnih političkih aktivnosti i predizborne kampanje, pa je to sklono interpretaciji članova CIK-a.

Primjer iz Banovića

Dodatni problem u radu Centralne izborne komisije BiH je kada se u nekoj lokalnoj zajednici stranke počnu svetiti jedna drugoj. Takav primjer smo imali iz Banovićima, gdje je bilo evidentno da je riječ o prepucavanju između SDA i PDA, pa su članovi CIK-a morali raspravljati o desecima prijava protiv lokalnih funkcionera ove dvije stranke.

U Izbornom zakonu postoji i mogućnost odbacivanja ovjere stranke ili zabrane kandidature kandidata.

- Stranke se svaki put sankcioniraju za uvećan iznos, ali se, vjerovatno, ne ide odmah na najrigoroznije kazne, kao što je zabrana učešća. Postoji mogućnost zabrane učešća, ali mislim da bi količina nepravilnosti morala biti takva da CIK, a onda vjerovatno i Sud, to temeljito tumače, da bi bili sigurni da je riječ o velikim nepravilnostima, kako bi opravdali tu sankciju - ističe Ožegović za "Avaz“.

Zbog objavljivanja predizbornog spota prije početka kampanje Ramo Isak i njegova stranka kažnjeni su po 6.000 KM.

Nisu ovjereni

Ukoliko se postupalo prema prijavama nevladinih organizacija ili CIK-a po službenoj dužnosti, uglavnom su sankcionirani politički subjekti zbog aktivnosti njihovih funkcionera baš iz razloga jer kandidati još nisu ovjereni.