PRVI IZAŠAO IZ AVIONA

Ko je Vadim Krasikov, Putinov adut u razmjeni zatvorenika: Ubica kojeg su godinama željeli vratiti u Rusiju

Njegova žrtva bio je bivši čečenski pješadijski zapovjednik, gruzijski državljanin Zelimkan Čangošvili

Krasikov s Putinom. AP / Sputnjik

N. Aj.

3.8.2024

Vadim Krasikov, koji je u Njemačkoj osuđen za ubistvo, izručen je Rusiji. On je ključna osoba u razmjeni zatvorenika. 

Ali, ko je on i zašto je tako važan za Rusiju?

On je prvi izašao iz aviona u Moskvi - a ruski predsjednik Vladimir Putin ga je zagrlio: Vadim Krasikov, koji je u Njemačkoj postao poznat kao „ubica iz Tiergartena”. Bio je na popisu ruskih državljana osuđenih na različite zatvorske kazne za zločine na Zapadu, koji su oslobođeni u ovoj posljednjoj razmjeni zatvorenika, piše Deutsche Welle.

Krasikov je kaznu služio u njemačkom zatvoru – i on je poseban slučaj. Jer jedna stvar su špijuni, izdajnici, dvostruki agenti ili privredni kriminalci, koji su u prošlosti više puta razmjenjivani između Moskve i Zapada. Za razliku od njih Krasikov je ubica koji je u Njemačkoj osuđen na doživotni zatvor.

Predsjednik Vladimir Putin lično je više puta jasno stavio do znanja da je Kremlj zainteresiran za njegov povratak u Rusiju. U intervjuu američkom novinaru Takeru Karlsonu (Tucker Carlson) početkom februara 2024. Putin je govorio o čovjeku koji je „iz patriotskih uvjerenja eliminirao razbojnika u jednoj evropskoj prijestolnici".

Mjesec kasnije Putin je na konferenciji za novinare poslije ruskih predsjedničkih izbora rekao da je spreman razmijeniti opozicionara Alekseja Navaljnog, koji je potom preminuo u ruskom zatvoru, za „određene ljude koji su u zatvoru u zapadnim zemljama”. Putin je govorio u množini, ali je očigledno mislio na Vadima Krasikova. Ko je taj čovjek?

„Ubistvo u Tiergartenu” usred Berlina

Krasikov je počinio ubistvo 23. avgusta 2019. usred Berlina - u parku Tiergartenu. Njegova žrtva bio je bivši čečenski pješadijski zapovjednik, gruzijski državljanin Zelimkan Čangošvili. Rusija je ranije za njim raspisala potjernicu zbog optužbi za terorizam. Čangošvili je otputovao u Njemačku nakon što je na njega izvršen napad i pokušaj ubistva u Gruziji 2015. godine.

Usred bijela dana, pred očima mnogih ljudi, čovjek na biciklu je prišao Čečencu s leđa, izvukao pištolj s prigušivačem i pucao u njega tri puta. Svjedoci su uspjeli spriječiti ubojicu da pobjegne. Oni su policajcima pokazali čovjeka koji je u obližnjem žbunju na obali rijeke bacio bicikl u vodu, presvukao se i skinuo periku. Prilikom hapšenja oduzet mu je ruski pasoš na ime Vadim Sokolov sa šengenskom vizom koju je izdala ambasada Francuske u Rusiji, kao i pištolj u kojem je još bilo devet od 15 metaka.

Teška istraga, dugo suđenje, jasna presuda

Njemački istražitelji su sasvim slučajno otkrili pravi identitet ubice. Naime, u arhivi Interpola nalazila se fotografija koju su ruske vlasti dale 2014., kada su od stranih kolega zatražile pomoć u pronalaženju Vadima Krasikova. Tada je bio osumnjičen za ubistvo jednog biznismena u Rusiji. Ova fotografija je bila prvi komadić mozaika i omogućila je razjašnjenje cijelog slučaja.

U međuvremenu se ispostavilo da prije ubistva Čangošvilija u Berlinu nije bilo osobe pod imenom Sokolov u ruskom registru pasoša ili na popisima Federalne porezne službe Rusije. Ime se pojavilo u obje baze podataka samo nekoliko sedmica prije ubistva u Berlinu. Prema riječima svjedoka, samo tajne službe mogu kreirati takvog avatara.

Suđenje Vadimu Krasikovu počelo je 7. oktobra 2020. u Berlinu i trajalo je 14 mjeseci. Presuda je bila doživotni zatvor i izrečena je 15. decembra 2021. godine. Sud je utvrdio da je dokazano da je Krasikov ubio Zelimkana Čangošvilija po nalogu ruskih vlasti.

Krasikov postaje traženi kandidat za razmjenu

Nakon izricanja presude savezna ministrica vanjskih poslova Analena Berbok (Annalena Baerbock) rekla je: 

- Ovo ubistvo u ime države, kako je utvrdio sud, predstavlja ozbiljno kršenje njemačkih zakona i suvereniteta Njemačke.

U tom kontekstu je savezna vlada dvojicu diplomata iz ruske ambasade u Njemačkoj proglasila nepoželjnim osobama.

No samo šest mjeseci nakon objavljivanja presude, u julu 2022. godine, u američkim medijima se pojavila informacija da Rusija zahtijeva stavljanje Krasikova na spisak za razmjenu za američke državljane zatvorene u Rusiji. Tada se radilo o košarkašici Britni Griner (Brittney), koja je kasnije razmijenjena za ruskog državljanina Viktora Buta, koji je u SAD služio zatvorsku kaznu zbog trgovine oružjem.

Čečenac Čangošvili je u Njemačkoj tražio azil. Društvene mreže

Ime Vadima Krasikova spominjalo se i u vezi s pokušajima da se ruski opozicionar Aleksej Navaljni izvuče iz zatvora.

- Navaljni je trebao biti pušten za nekoliko dana, jer smo postigli dogovor o njegovoj razmjeni. Početkom februara Putinu je ipak ponuđeno da se časnik ruske unutrašnje obavještajne službe FSB Vadim Krasikov, koji služi zatvorsku kaznu u Berlinu zbog ubistva, razmijeni za dva američka državljanina i Alekseja Navaljnog - izjavila je Marija Pevčih iz Navaljnijeve Zaklade za borbu protiv korupcije (FBK) ubrzo nakon smrti kritičara Kremlja.

Odlučujuća promjena u njemačkom kaznenom pravu

Mnogima u Njemačkoj priča o mogućoj razmjeni Krasikova za zatvorenika u Rusiji izgledala je kao čista fantazija. Upravo zato što se nije radilo o špijunu ili izdajniku već́ o ubici čija je krivica dokazana. Osim toga, presuda njemačkog suda nije predvidjela mogućnost prijevremenog puštanja na slobodu zbog posebno teške prirode kaznenog djela.

Međutim, Zakon o kaznenom postupku (StPO) SR Njemačke sada predviđa mogućnost puštanja iz zatvora zločinca kojeg je osudio njemački sud, bez obzira na kazneno djelo i visinu kazne.

Malo razumijevanja

To znači da, ako se u skladu s pravom na boravak za strance u Njemačkoj donese odluka o deportaciji osuđene osobe, izvršni organ može ukinuti kaznu bez daljnjeg sudskog odlučivanja u vezi s tim. A organ izvršenja u ovom slučaju je savezni državni advokat koji je kao politički dužnosnik dužan izvršavati službene naloge. Upravo je takav postupak korišten u prošlosti u Njemačkoj prilikom razmjene špijuna.

No u ovom slučaju, kako je u četvrtak navečer objavio list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), Savezno državno odvjetništvo bilo je „razočarano" instrukcijama ministra pravosuđa Marka Bušmana (Marc Buschmann).

Iako je ovaj postupak bio legalan, još postoji „malo" razumijevanja za ovakav vid intervencije.

- U slučaju koji se odnosi na osuđenog ubicu a ne na špijune prevladala je "vlast i moć". Odlukom se gube iz vida članovi porodice ubijenog. Previše se popustljivo postupilo prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu - piše FAZ o raspoloženju u Saveznom državnom odvjetništvu.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.