Na današnji dan 1946. godine, rođen je Milan Gutović Lane, srbijanski i jugoslavenski filmski, televizijski i pozorišni glumac.

Završio je Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu i 1967. godine došao u Jugoslovensko dramsko pozorište kao mlad glumac u grupi, koju su tada popularno nazvali "Bojanove bebe", jer ih je doveo Bojan Stupica.

Sljedećih dvadesetak godina igrao je u predstavama "Protekcija", "Kad su cvjetale tikve", "Buba u uhu", "Za kim zvono zvoni", "Pučina", "Kolubarska bitka", "Valjevska bolnica", "Narodni poslanik" itd. Neke od tih uloga donijele su mu Sterijinu nagradu, "Ćurana" na "Danima komedije" u Jagodini, nagradu "Zoran Radmilović" i nekoliko godišnjih nagrada JDP.

Srećko Šojić

Na filmu je debitirao 1968. godine u filmu “Bjekstva” u kojem je tumačio ulogu jugoslavenskog narodnog heroja Boška Palkovljevića Pinkija. Igrao je u više od 80 filmova i osvojio brojne nagrade i priznanja, a 1989., u Puli mu je dodijeljena Zlatna arena za ulogu u filmu "Poltron".

No, većina ga pamti po ulozi Srećka Šojića iz filmske komedije u četiri dijela "Tijesna koža" (1982., 1987., 1988., 1991.), gdje je s Nikolom Simićem igrao jednu od glavnih uloga i koja je doživjela enormnu gledanost.

Posljednjih desetljeća glumio je u svom "Kabareu" s kojim je gostovao diljem svijeta. Nastupao je na Televiziji Pink, TV Fox i RTS, gdje je bio TV voditelj i autor kratkih humoristično-satiričnih priloga. Preminuo je u 76. godini, od posljedica COVID-a, 25. avgusta 2021.

Rođen Ivan Mažuranić, hrvatski pjesnik i političar

1814. - Rođen Ivan Mažuranić, hrvatski pjesnik, jezički stručnjak i političar. Bio je hrvatski ban od 1873. do 1880. godine, a poznat je po nadimku ban pučanin. Najznačajnija je stvaralačka ličnost hrvatskog narodnog preporoda i jedna od najvažnijih osoba u Hrvatskoj u 19. vijeku. Proveo je niz reformi koje su Hrvatsku pretvorile iz zaostale polufeudalne zemlje u moderno društvo: za njegovog banovanja osnovno obrazovanje postalo je obavezno, obnovljen je rad Zagrebačkog sveučilišta, donesen je Zakon o slobodi štampe, uvedena sudska porota itd.

Kao književnik poznat je po svom historijskom epu “Smrt Smail-age Čengića” iz 1846. godine, koje je doživjelo više od 150 izdanja i prevedeno je na nekoliko stranih jezika. Na poziv JAZU-a napisao je nadopunu Gundulićevog epa “Osman”, nedostajuće 14. i 15. pjevanje.

1844. - Umro Jernej Bartol Kopitar, slovenski slavista, pomagač i zaštitnik Vuka Stefanovića Karadžića, kojeg je podstakao da sakuplja narodne umotvorine te napiše gramatiku i rječnik srpskog jezika. Godine 1808., u Beču je objavio prvu naučno uređenu gramatiku slovenskog jezika, s naslovom “Grammatik der Slavischen Sprache in Krain, Kärnten und Steyermark”. Bio je direktor Bečke dvorske biblioteke i cenzor slavenskih i novogrčkih knjiga.

1858. - Rođen holandski ljekar Kristijan Ajkman (Christiaan Eijkman), dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1929. za otkriće vitamina B i pronalazač uzroka bolesti beriberi. Za vrijeme svog boravka na otoku Java došao je do otkrića da bolest beriberi uzrokuje loša prehrana, što je kasnije dovelo do nastanka koncepta vitamina i otkrića vitamina B.

1913. - Angus Vilson (Wilson), engleski romanopisac i pisac kratkih priča, rođen je na današnji dan. Nagrađen je 1958. godine Memorijalnom nagradom James Tait Black za “Srednji vijek gospođe Eliot”, a kasnije je dobio i vitešku titulu za svoje zasluge u književnosti.

1919. - Umro američki industrijalac škotskog porijekla Endrju Karnegi (Andrew Carnegie), koji je ogromno bogatstvo uložio u dobrotvorne svrhe, uglavnom u osnivanje javnih biblioteka u SAD i drugim zemljama, pod uslovom da lokalne vlasti ustupe zemljište za zgradu i obezbijede održavanje. Iz poslovnog života se povukao 1901., 18 godina prije smrti, a 1900. je objavio "Jevanđelje bogatstva", s tezom da "bogat čovjek umire sramno". Karnegijeva zadužbina je 1926. sa 100.000 dolara pomogla izgradnju Univerzitetske biblioteke u Beogradu.

1932. - Rođen Martin Sagner, hrvatski pozorišni, televizijski i filmski glumac, najpoznatiji po ulozi Andrije “Dudeka” Draša Katalenića iz kultnih TV serija "Gruntovčani" i "Mejaši".

Rođen sbrijanski glumac Danilo Bata Stojković

1934. - Danilo Bata Stojković, srbijanski pozorišni, filmski i TV glumac, rođen je na današnji dan. Nakon uspješne pozorišne karijere, veliku popularnost su mu donijele uloge u TV serijama – Bubuleje u „Diplomcima“ i Sretena u „Grlom u jagode“. Ali najslavnije uloge ostvario je u 1980-im, kada je glumio u nekoliko kultnih komedija/satira na balkanski, naročito jugoslavenski način života, od kojih se izdvajaju „Ko to tamo peva“, „Poseban tretman“ (koji je nominiran za Zlatni globus kao najbolji strani film), „Maratonci trče počasni krug“, „Balkanski špijun“. Ostali filmovi koji se izdvajaju su „Sabirni centar“, „Varljivo leto '68“, „Crni bombarder“, „Rane“, „Bure baruta“, „Kako sam sistematski uništen od idiota“, „Podzemlje“… Stojković je preminuo 2002. od raka.

1939. - Umro Džin Bugati, rođen kao Gianoberto Maria Carlo Bugatti, italijanski dizajner automobila.

1956. - U automobilskoj nesreći poginuo američki slikar Pol Džekson Polok (Paul Jackson Pollock), začetnik i najistaknutiji predstavnik apstraktnog ekspresionizma. Raskinuo je s tradicionalnim shvatanjem slike, odbacio stalak i slikarsku četkicu i slikao na podu, cijedeći boju iz tube i upotrebljavajući materijale i pomagala koja mu se slučajno nađu pri ruci.

1973. - Umro Karl Valdemar Zigler (Waldemar Ziegler), njemački hemičar i nobelovac. Godine 1963., zajedno s Džulijom Natom (Giulio Natto) dobio je Nobelovu nagradu za hemiju za rad na polimerima.

Preminuo Ahmed ef. Smajlović, bh. imam i univerzitetski profesor

1988. - Preminuo Ahmed ef. Smajlović, bosanskohercegovački imam, univerzitetski profesor. Zbog velikog doprinosa u izgradnji Islamskog centra u Zagrebu današnja Islamska gimnazija, a ranije medresa nosi njegovo ime. U decembru 1978. godine, pokrenuo je časopis “Islamska misao” i bio njegov prvi urednik, u kojem je objavio 255 radova. Uređivao ga je kroz 17 brojeva. Radove je pisao na bosanskom, arapskom i engleskom. Roman Meše Selimovića “Derviš i smrt” preveo je na arapski, a u timu je preveo i baladu “Hasanaginica” na arapski jezik.

1996. - Umro češki dirigent i kompozitor Rafael Jeronim Kubelik koji je 1934., već u 20. godini, počeo da diriguje Češkom filharmonijom. Otišao je u izbjeglištvo 1948., a u domovinu se vratio 1990., da bi dirigovao na "Praškom proljetnom muzičkom festivalu". U međuvremenu je priređivao velike koncertne turneje u Velikoj Britaniji i SAD, gdje se preselio 1950., postavši dirigent simfonijskog orkestra u Čikagu, a 1955. direktor londonskog "Kovent gardena". Djela: dvije simfonije, koncert za violinu i orkestar, koncert za violončelo i orkestar, koncertino za flautu i kamerni orkestar, fantazija za violinu i orkestar, gudački kvartet, sonata za violinu i klavir, opera "Veronika", kantata "Pro memoria patris", solo pjesme.

1996. - Preminula Vangelija Dimitrova, poznatija kako Baba Vanga, bugarska proročica koja je slavu stekla nevjerovatno tačnim predviđanjima. Postala je poznata u svijetu tek nakon smrti, zbog ispunjenog proročanstva o napadu na Svjetski trgovački centar 11. septembra 2001. godine u SAD. Navodno je prorekla čak i vlastitu smrt. Iako je bila nepismena, njena proročanstva pisali su njeni prijatelji i rodbina. Predvidjela je i Drugi svjetski rat.

2014. - Ubio se Robin Meklorin Vilijams (Robin McLaurin Williams), Oskarom nagrađeni američki komičar i glumac koji je krajem 1970-ih postao poznat ulogom Morka u “Mork and Mindy”, a da bi se krajem 1980-ih nametnuo kao jedan od vodećih holivudskih komičara nizom ostvarenja koje kombiniraju komediju i patos. Najpoznatiji su “Aladdin”, “Dobro jutro, Vijetname”, “Društvo mrtvih pjesnika”, “Dobri Will Hunting”, “Mrs. Doubtfire”, “Robots”, “Happy Feet”, “World's Greatest Dad” i “Happy Feet Two”.