U iznenadnoj kontraofanzivi ukrajinska vojska zauzela je 28 sela na teritoriji Rusije i, prema posljednjim informacijama, trenutno kontrolira gotovo 1.000 kvadratnih kilometara u regiji Kursk. Prekogranična operacija izazvala je paniku i mnogo problema i u državnom i vojnom vrhu Rusije, koji pokušava pronaći odgovor.

Postoji dilema

Profesor Maksim Kamenjackij iz Instituta za međunarodne odnose u Kijevu kaže da Ukrajina koristi minimum rezervi u ljudstvu i tehnici, pa postoji dilema jesu li te snage trebale biti iskorištene za ojačavanje odbrambenih linija u Donjecku, gdje Rusi napreduju.

- Mislim da se radi o velikoj igri. Jedino su u regiji Harkov Rusi smanjili intenzitet napada, a na ostatku fronta nema se osjećaj da je brojnost njihovih snaga manja. Ovaj prodor naše vojske u Kursk izazvao je najviše problema unutar ruskog rukovodstva, a to je vjerovatno bio dodatni cilj operacije. Rusko rukovodstvo ne zna šta treba napraviti, ne samo koje snage prebaciti već i kako to predstaviti svojim stanovnicima. Najveći problem je što pokušavaju prešutjeti ovo što se dešava - kaže Kamenjackij.

On ne očekuje da će građani Rusije izvršiti pritisak na svoje rukovodstvo da zaustavi napade te naglašava da u Rusiji nema problema među stanovništvom, civilnim društvom i vrhom, već se oni javljaju u samom državnom i vojnom vrhu.

- Sada su problemi ko treba voditi kontraofanzivu protiv ukrajinske vojske, ruska vojska ili FSB kao njihova sigurnosna služba. Taj problem će vjerovatno biti još veći, jer je rat 2022. godine Putin pokrenuo na osnovu pogrešnih informacija FSB-a, a ne vojske. Vojska je bila protiv, ali svoje zadatke mora izvršavati - dodaje profesor Kamenjackij.

Rusi prijete

Siguran je da Rusi imaju svoje prste u BiH, Srbiji, na Kosovu, pa i u Hrvatskoj. Njihov je cilj pokazati da EU nije efikasna, a interes poremetiti sve planove Evrope u ovom regionu.

- Prije dvije godine ruski ambasador u BiH izjavio je da, ako BiH planira evropske integracije, treba pogledati primjer Ukrajine. To je ruska diplomatija, a ne neki bezveznjaci. Oni prijete - podsjeća Kamenjackij.

Ogromni gubici

Podaci o broju žrtava od početka ruske agresije u februaru 2022. nisu poznati, jer obje strane ih kriju. Međutim, čak i procjene o ukupnim ljudskim gubicima, koje govore o više od 600.000 poginulih, pokazuju da je plaćena previsoka cijena.

- Teško je procijeniti, ali mislim da su i za Rusiju i za Ukrajinu gubici davno premašili Afganistanski rat i puno su bliži gubicima u Drugom svjetskom ratu - kaže Kamenjackij.