Odluka Sjedinjenih Država da dozvole Ukrajini izvođenje napada dugog dometa mogla bi pomoći Kijevu da brani ključna uporišta u ruskoj oblasti Kursk, ali neki analitičari smatraju da je ona možda došla prekasno da bi značajno promijenila tok rata, piše agencija Reuters.
Predsjednik SAD-a Džo Bajden ukinuo je neka od ograničenja koja su ranije sprečavala Ukrajinu da koristi američko oružje za napade na dublje teritorije Rusije, što je predstavljalo značajnu promjenu u američkoj vanjskoj politici. Odluka je donesena dva mjeseca prije njegovog odlaska s funkcije, uoči predstojeće promjene vlasti u Vašingtonu.
Vojni analitičari upozoravaju da će efekat ove odluke na frontovima, gdje Ukrajina već mjesecima trpi gubitke, zavisiti od toga koja će ograničenja još uvijek ostati na snazi. Iako bi pomak u politici mogao ojačati ukrajinsku operaciju u Kursku, analitičari smatraju da nije vjerovatno da će odluka značajno promijeniti ukupan ishod rata.
- Odluka dolazi kasno, i kao i mnoge slične odluke, možda je prekasno da bi imala veliki uticaj na tok rata - izjavio je Majkl Kofman (Michael Kofman), viši saradnik Karnegi fondacije za međunarodni mir.
- Napadi dugog dometa su uvijek samo dio slagalice, i često se od njih previše očekivalo tokom ovog rata - dodao je Kofman.
Takođe, nije sigurno koliko će dugo nova politika trajati, s obzirom na dolazak novog američkog predsjednika, Donalda Trampa, koji već duže kritikuje obim američke pomoći Ukrajini i obećava brzo okončanje rata, iako nije precizirao način na koji će to postići.
Ukrajina je mjesecima lobirala za ovu promjenu, tvrdeći da nemogućnost napada na ciljeve unutar Rusije, posebno vojne baze koje koriste ratne avione za napade na Ukrajinu, predstavlja ozbiljan nedostatak u njenoj strategiji.
Ruske snage, koje već godinu dana provode ofanzivu, napreduju najbržim tempom od 2022. godine na istoku Ukrajine, vršeći pritisak na sjeveroistoku i jugoistoku zemlje. Rusija tvrdi da Ukrajina ne može koristiti rakete za napade na ciljeve unutar Rusije bez direktne pomoći NATO-a, što Moskva vidi kao značajnu eskalaciju sukoba.
- Očigledno je da odlazeća administracija u Vašingtonu planira da nastavi s djelovanjem koje će samo dodatno podići tenzije u ovom sukobu - rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Putin je, također, promijenio rusku nuklearnu doktrinu, prema kojoj svaki konvencionalni napad na Rusiju uz pomoć nuklearne sile može biti smatran udruženim napadom na Rusiju.
Prvi ukrajinski napadi s novim raketama mogli bi uslijediti u narednim danima, a očekuje se da će biti izvedeni raketama ATACMS, koje imaju domet do 306 kilometara. Zvaničnik iz centralne Evrope rekao je za Rojters da bi ovi napadi mogli pomoći Ukrajini u odbrani od vazdušnih napada, ali da vjerovatno neće biti presudni za preokret rata u korist Ukrajine.
Eskalacija sukoba
Odluka SAD-a da dozvoli napade dolazi tek nakon višemjesečnog lobiranja Ukrajine, što je postao obrazac tokom cijelog rata, s obzirom na to da je Bajdenova administracija pokušavala uskladiti podršku Ukrajini s bojaznima zbog eskalacije sukoba.
SAD su prethodno mjesecima oklijevali prije nego što su Ukrajini odobrili isporuku raketa dugog dometa, tenkova i aviona. Neki vojni analitičari smatraju da su takva odlaganja omogućila Rusiji da se oporavi od početnih neuspjeha i ojača svoju odbranu, što je doprinijelo neuspjehu velike ukrajinske kontraofanzive prošle godine.
Mogućnost napada na rusku teritoriju raketama ATACMS mogla bi imati najdirektniji uticaj u Kursku, gdje Ukrajina nastoji da zadrži uporište koje je zauzela nakon prvog velikog napada preko granice u avgustu. Ruska teritorija bi mogla poslužiti kao sredstvo za pregovaranje nakon što Tramp preuzme Bijelu kuću.
Brojni ciljevi
Kijev tvrdi da je Rusija nagomilala 50.000 vojnika u Kursku i da je rasporedila 11.000 Sjevernokorejaca, od kojih neki učestvuju u borbama.
- Rakete ATACMS mogu ugroziti veoma vrijedne ruske i sjevernokorejske ciljeve. Ovo bi pomoglo Ukrajini da brani kursko uporište, koje je pod velikim pritiskom - izjavio je Majkl Kofman.
Ukrajinski vojni analitičar Serhij Kuzan rekao je da postoje brojni ciljevi u Rusiji na udaljenostima do 500 km koji su Ukrajini prioriteti, ali mnogi od njih i dalje ostaju van dometa raketa ATACMS.
Francuska i Britanija nisu još precizirale da li će pratiti SAD i dozvoliti Ukrajini upotrebu raketa Storm Shadow/SCALP, koje imaju domet od 250 km. Njemačka je, s druge strane, saopštila da ostaje pri stavu da neće isporučivati rakete dugog dometa Ukrajini.