Na današnji dan 1976. godine, preminula je engleska književnica Agata Kristi (Agatha Christie), najpoznatija autorica kriminalističkih romana u svijetu. Manje je poznato da je „kraljica krimića“, kako su je nazvali i književni kritičari i javnost, pisala i ljubavne romane pod pseudonimom Mary Westmacott.
Njena djela su, uz djela Vilijama Šekspira (William Shakespeare), najprodavanija u svijetu – više od milijardu primjeraka na engleskom jeziku i više od milijardu primjeraka na 45 drugih svjetskih jezika.
Mnogi njeni romani i kratke priče adaptirani su u filmove, neki i više puta, poput “Ubistvo u Orijent Expressu”, “Smrt na Nilu”, “U 4:50 s Paddingtona”… Agatina predstava “Mišolovka” (The Mousetrap) drži rekord najdužeg prikazivanja u Londonu.
Godine 1970., odlikovana je redom Britanskog Imperija i mogla je nositi titulu Dame (ženski ekvivalent Sira). U njenu čast dodjeljuje se i „Agatha - nagrada za kriminalistički roman“.
Rođen francuski pisac Šarl Pero
1628. - Rođen francuski pisac Šarl Pero (Charles Perrault), autor čuvene zbirke bajki "Vilinske priče", iz koje su i djeci širom svijeta poznate bajke "Mačak u čizmama", "Crvenkapica", "Plavobradi", "Uspavana ljepotica"...
1773. - U Čarlstonu, u Južnoj Karolini, osnovan prvi muzej u Sjedinjenim Američkim Državama.
1792. - Rođen Johan Avgust Arfvedson (August Arfwedson), švedski hemičar i otkrivač litija, izolirajući ga kao sol. Svojim radom utjecao je na hemičara Jonsa Jakoba Berzeliusa. Za člana Švedske kraljevske akademije nauka bio je izabran 1821. godine, a njemu u čast nazvan je rijetki mineral arfvedsonit.
1829. - Umro njemački pisac Fridrih fon Šlegel (Friedrich von Schlegel), najznačajniji teoretičar njemačkog romantizma i jedan od prvih evropskih modernista. S bratom Augustom Vilhelmom uređivao je glavni romantičarski časopis "Aneteum". Osim radova o antičkoj književnosti, eseja, pjesama i pripovijedaka, pisao je aforizme. Djela: roman "Lucinda", "Historija stare i nove književnosti".
1876. - Rođen američki pisac Džon Grifit (John Griffith), poznat kao Džek London (Jack London), jedan od najčitanijih u prvoj polovini 20. vijeka, autor kultnog romana "Bijeli očnjak". Bavio se različitim zanimanjima: od raznosača novina do kopača zlata i ratnog dopisnika iz rusko-japanskog rata. Naporan rad, novčane nedaće i alkohol rezultirali su nervnim rastrojstvom i samoubistvom u 40. godini. Ostala djela: "Zov divljine", "Gvozdena peta", "Martin Idn", "Ljudi s ponora", "Zlato", "Kralj alkohol", "Džeri ostrvljanin", "Morski vuk", "Mjesečeva dolina", "Priče s južnih mora".
1876. - Italijanski kompozitor njemačkog porijekla Ermano Volf-Ferari (Ermanno Wolf-Ferrari), obnovitelj italijanske komične opere, rođen je na današnji dan. Komponovao je i instrumentalne kompozicije i kantate. Djela: opere "Četiri grubijana", "Radoznale žene", "Škola za očeve", "Suzanina tajna".
1878. - Rođen Ferenc Molnar, jedan od najvećih mađarskih dramatičara i književnika 20. vijeka. Tvorac je publicističkog stila u mađarskoj literaturi, a romanom "Junaci Pavlove ulice" stvorio je klasično djelo književnosti mladih. Ostala djela: drame i komedije "Liliom", "Vuk", "Gardist", "Crveni mlin", "Čudo među brdima", "Labud", "Olimpija", "Igra u dvorcu".
1908. - S Ajfelovog tornja u Parizu odaslana je prva radijska poruka na veću udaljenost.
1932. - Heti Karavaj (Hattie Caraway), članica Demokrata iz Arkanzasa, postala prva žena izabrana u Senat Sjedinjenih Američkih Država.
1944. - Rođen Džozef Vilijam „Džo“ Frejzer (Joseph William "Joe" Frazier), američki profesionalni bokser, olimpijski pobjednik i svjetski šampion u superteškoj kategoriji.
Rođen Meho Kodro, bivši selektor reprezentacije BiH
1967. - Rođen Meho Kodro, bivši bosanskohercegovački i jugoslavenski fudbalski reprezentativac i bivši selektor reprezentacije BiH. Fudbalsku karijeru Kodro je započeo u mostarskom Veležu 1985. godine, za koji je igrao do 1991. godine, postigavši u 129 nastupa 48 golova. Isto toliko nastupa upisao je za Real Sociedad (1991.-1995.), ali je golgeterski bio uspješniji, 73 puta je vraćao protivničke igrače na izvođenje lopte s centra. Kodro bio je selektor reprezentacije BiH dva puta, od januara do maja 2008. godine, te od augusta do septembra 2023. godine. Još je u karijeri vodio juniore i B ekipu Real Sociedada, Sarajevo, Servette i Stade-Lausanne.
1969. - Robert Prosinečki, jedan od najvećih hrvatskih i jugoslavenskih fudbalera svih vremena, rođen je na današnji dan. S juniorskom reprezentacijom bivše SFR Jugoslavije osvojio je Svjetsko nogometno prvenstvo u Čileu 1987. godine, na kojemu je proglašen najboljim igračem i dobio je Zlatnu loptu. Najveći uspjeh s reprezentacijom Hrvatske postigao je na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998. godine, osvojivši bronzanu medalju. Početkom 2018. postao je selektor reprezentacije Bosne i Hercegovine te na toj funkciji ostao do kraja 2019. Od februara 2024. godine selektor je reprezentacije Crne Gore.
1977. - Umro Anri Žorž Kluzo (Henri-Georges Clouzot), francuski filmski režiser, scenarist i producent. Režirao je filmove: „Nadnica za strah“ i „Đavolice“, koji su uvršteni među najveće filmove iz 1950-ih godina.
1994. - Preminuo Goran Ivandić Ipe, bosanskohercegovački rok bubnjar poznat po svom radu s grupom “Bijelo dugme” u kojoj je svirao do njenog raspada, 1989. godine.
