Godinama, otkako je Bosna i Hercegovina u čekaonici NATO-a, slušamo kako nas bosanski saveznici “bezrezervno” podržavaju u tom finalnom koraku ka učlanjenju u najmoćniju vojnu alijansu na svijetu.

Predugo bh. vlastodršci tu “podršku” uzimaju zdravo za gotovo i krajnje bahato manipuliraju njom. A ne čine dovoljno da se ta sigurnosna kapija otvori. I, tako, Bosnu opet ostavljaju na znanoj vjetrometini povijesti.

Još gore, puhanjem rastjeruju maglu pred očima onog dijela bosanskog naroda kome je do NATO-a najviše stalo. Jer, Bosanci opravdano u toj sigurnosnoj strukturi vide bedem protiv ponovnog izlivanja krvavih rijeka historije.

No, tome je (izgleda) došao kraj! Narod sad doista zna, ali ne više kao na izbornim plakatama SDA, da se Turska, uz Njemačku, i iz nevjerovatnih “razloga” usprotivila prijemu Bosne u NATO akcijski plan (MAP)?!

Ako još Ankara, zbog turskog strateškog savezništva s Rusima, na duže staze bude bila na strani Moskve, Bosanci bi mogli ostati na dužem čekanju. To bi mogla biti najveća (ne)očekivana blamaža, sasvim suprotno onome što Republika Turska godinama tvrdi kad je u pitanju prijem BiH u NATO.

Naravno, Bosanci su odavno sami trebali učiniti sve što je do nas da bi preskočili sve stepenice za članstvo u NATO-u. Ali, odgovornost prvo moraju snositi upravo oni lideri (ne samo dežurni krivac Dodik) koji su se godinama oslanjali na druge bjelosvjetske moćnike, a ne “u se i u svoje kljuse”.

Oni su od BiH sistematski pravili i političku prćiju, dozvoljavajući da Bosna (p)ostane tamni politički vilajet i mračna politička gubernija u srcu drugačije Evrope.

Ako ovaj napaćeni bosanski narod i povaljeni građani BiH, “kupljeni” sitnim povlasticama, poput državne službe ili drugih sinekura, što, u biti, zatvaraju vrata budućnosti njihovoj djeci, doista zna i razumije, onda će na svim predstojećim izborima u BiH glasati i protiv Erdoana i protiv Putina.

Nakon svega, na Zapad, o kome maštaju mnogi mladi Bosanci bez obzira na vjeru i naciju, stiže se i kroz članstvo u NATO-u. To su već shvatili u Crnoj Gori, a vjerovatno će ubrzo i u Makedoniji. A ne samo s radnom vizom za Njemačku i kartom za EU u jednom pravcu.