Uprkos stotinama miliona maraka usmjerenih u sektor poljoprivrede, obrađene površine iz godine u godinu se smanjuju, a BiH proizvodi tek oko trećine potrebnih količina hrane za vlastite potrebe.
Domaća proizvodnja ne samo da ne može nahraniti domaće stanovništvo već, očigledno, ne doprinosi ni stabilizaciji cijena na tržištu, koje posljednjih godina konstantno rastu. Iako je već na prvi pogled jasno da dosadašnji sistem poticaja u poljoprivredi ne daje rezultate, svi nivoi vlasti nastavljaju na isti način rasipati sredstva poreznih obveznika, bez jasne strategije i dostižnog cilja, ali i bez garancija da će se i sadašnji proizvođači još dugo moći boriti s neadekvatnom podrškom, konkurencijom iz uvoza, cijenama sjetve i stočne hrane, te vremenskim neprilikama.
Na sve slabosti sistema, u detaljnom izvještaju, ukazao je i Ured za reviziju institucija u FBiH. Revizori su izračunali da je u periodu 2020. – 2022. godina samo u FBiH, iz federalnog i budžeta kantona, za poticaje u oblasti poljoprivrede izdvojen 381 milion maraka, a da proizvodnja ne samo da ne raste već i stagnira, a u nekim segmentima čak i pada.
Ured za reviziju institucija FBiH upozorava da se poticajima ne upravlja efektivno, da se ne planiraju na odgovarajući način, da trenutna politika rezultira nezadovoljstvom poljoprivrednika, poskupljenjima, pa i pojavom nenamjenskog trošenja sredstava.
Vlasti nastavljaju onako kako su i naučile, jer rasipanje stotina miliona maraka na ovakav način ne zahtijeva puno truda i planiranja. Korisno je jedino u predizborne svrhe. Milijarde kojima plaćamo hranu iz uvoza, neobrađena polja te zaostajanje i za susjedima u drugom su planu.
