Udruženje ''Integra'' je, u saradnji s produkcijskom kućom ''Deblokada'' i Udruženjem MDR- KS organizovalo je u ponedjeljak zatvorenu projekciju filma ''Muškarci ne plaču'', za 25 bivših maloljetnih boraca iz Kantona Sarajevo.
Projekcija je održana u kinu Meeting point. Film Alena Drljevića '' Muškarci ne plaču'', dobitnik je niza međunarodnih nagrada, i na maestralan način prikazuje životne priče u postkonfliktnom društvu, odnosno način na koji neprerađena traumatska iskustva, dvije decenije nakon rata, i dalje aktivno utječu na individualnu prilagodbu pojedinca, ali i na društvo u cjelini, predstavljajuci veliku prepreku na putu ponovnog uspostavljanja povjerenja među nekad sukobljenim društvenim zajednicama.
Predsjednik Udruženja MDR – KS, Kemal Šalaka kazao je da nije tačanb broj maloljetnih boraca koji su učestvovali u ratu u BiH.
- Iako tačan broj nije poznat, procjenjuje se da je u ratnim sukobima 90-ih, u BiH učestvovalo oko 4.500 maloljetnih boraca. Iako su za vrijeme rata, imali jednak tretman kao i drugi borci, učestvujući direktno u oružanim sukobima na prvim linijama borbenog fronta, zbog izostanka sistematske podrške u procesu niihove rehabilitacije, i reintegracije u društvo, danas veliki broj njih živi na margini društva. Pored ekonomskih problema sa kojima se svakodnevno bore, veliki broj njih pati i zbog psiholoških problema za koje i dalje ne dobivaju adekvatnu podršku. Ovakav način okupljanja osigurava na neki način prostor u kojem mogu da otvoreno razgovaraju o svojim iskustvima, dobijajući razumijevanje i podršku od svojih saboraca – kazao je Šalaka.
Renata Krstanović, psiholog iz Udruženja Integra, istakla je važnost konstruiranja traumatskog narativa.
- To se danas smatra jednim od najvažnijih segmenata psihoterapijskog rada sa žrtvama trauma. Iako se trauma ne moze izbrisati, obezbjeđivanje prilike žrtvama da ponovno prožive detalje traume u sigurnom okruženju, moze stvoriti prostor za prihvatanje tog iskustva i njegovu reintegraciju u novu individualnu, i socijalnu konstrukciju koja će za pojedinca biti funkcionalnija i adaptivnija – navela je ona.
Psihoterapijski rad, sa žrtvama rata, ističu psiholozi, neophodan je kako zbog unapređenja kvalitete njihovog života, tako i zbog izgradnje novog društva. Sve je veći broj istraživanja koji pokazuje da transgeneracijski prijenos traume ima značajnu ulogu u oblikovanju postkonflitnog ambijenta i načina razmišljanja budućih generacija.
- Za istinski proces iscjeljenja neophodno je utvrditi zajedničku istinu. Međutim uslovi u kojima živimo kao i specifičnost ratnih sukoba devedesetih, čine taj proces izuzetno teškim. Prvo, zato što ratno iskustvo za veliki broj nas nosi individualnu traumu, o kojoj je teško govoriti, i koju većina nas nastoji zaboraviti, i drugo zato što stalno prisutna retorika vladajućih struktura koja se plasira kroz medije i druge načine socijalne transmisije, nastavlja da produbljuje međusobne razlike, jačajući predrasude i stereotipe koji stvaraju bazu za dalje sukobe - navodi Maja AIihodzic iz Udruženja Integra.
Ovakva vrsta okupljanja vojnih veterana osigurava mogućnost razmjene iskustava sa ljudima koji su prošli slične dešavanja, otvara mogućnost za dijalog i razmjenu stavova. Iz Udruženja najavljuju nastavak projekcija, i mogućnost zajedničkog okupljanja pripadnika sve tri vojske.
