Narodni univerzitet Konjic u povodu 40 godina od smrti velikana evropskog duha Kasima Prohića, u okviru manifestacije "Teatar baština '24" priređuje tematski program pod nazivom "Kasim Prohić-činiti i biti", a koji će biti održan u petak, 29. novembra, u Amfiteatru Srednje škole Konjic, s početkom u 17.45 sati.

O liku i djelu Kasima Prohića govorit će profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Tomislav Tadić uz moderaciju direktora Narodnog univerziteta (NU) Konjic Benjamina Mušinovića.

Ovom prilikom bit će predstavljeno novo Tadićevo autorsko djelo pod nazivom "Slavoluk transcendencije - studija o krletki kulture Kasima Prohića", koja se bavi tradicijom, priopćeno je iz NU Konjic.

U ovoj knjizi pitanje tradicije dovodi se u korelaciju prema pitanju Bosne i Hercegovine kao napaćene i nevoljama poharane zemlje kojoj se svaki dan pokušava odreći pravo da bude prostor zavičaja, doma i uopće života.

Ova knjiga svojevrstan je otpor njenog autora prema bizarnostima svakodnevnog života - života koji u 21. stoljeće sve manje poznaje ljudski duh, um, profinjeno iskustvo jezičke igre, uopće stil.

Autor ove knjige Kasima Prohića otkrio je u periodu početka pandemije virusa covid-19, u periodu prvih "zaključavanja", osjećaja primarne ontološke nesigurnosti, straha za život voljenih prijatelja i članova obitelji - straha od agresivnog prodiranja nepoznatog.

U teškom periodu "tiranije nepoznatog i samotnog", autor je uspio doći do sabranih tekstova Kasima Prohića, koji su mu okupirali misli i udaljili ga od grubog realiteta bolesti i umiranja. U bosanskohercegovačkoj filozofskoj baštini teško da postoji mislitelj u čijem je djelu više prisutna "ideja Bosne" od Kasima Prohića.

Kasim Prohić bio je bosanskohercegovački filozof, profesor estetike i suvremene filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Rodio se u Glavatičevu, kod Konjica, 1937. godine. U svom rodnom gradu završio je gimnaziju, a tijekom školovanja pisao je poeziju i objavljivao u omladinskim časopisima.

Na sarajevskom Filozofskom fakultetu diplomirao je 1960. godine, a već sljedeće godine izabran je za asistenta na katedri za estetiku.

Godine 1980. objavljuje u "Nolitu" studiju "Prizma i ogledalo", koja sadrži tri velika eseja o autorima čuvene kritičke filozofske škole: Lukaču, Blohu i Adornu. Za "Prizmu i ogledalo" dobio je nagrade Nolit i Veselin Masleša.

Iste godine postaje dekan Filozofskog fakulteta, a na dužnosti ostaje tri godine, kratko do pred svoju smrt. Preminuo je s navršenih četrdeset sedam godina u zagrebačkoj bolnici Rebro 30. studenoga 1984. godine, a sahranjen je u Konjicu.

Kasimu Prohiću je posthumno, 2003. godine, dodijeljena Plaketa sa zlatnim grbom općine Konjic.