Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je da Srbija vjeruje da samo koordinisana aktivnost i udruženi napori međunarodnih organizacija i svih država članica UN mogu dovesti do pomaka u rješavanju izbjegličko-migrantske krize, koja je problem i fenomen globalnih razmjera.
Dačić je, tokom govora na 68. zasjedanju Izvršnog komiteta Visokog komesarijata UN za izbjeglice koje je održano danas u Ženevi, istakao da je jedan od najvećih izazova kako spriječiti krijumčarenje i trgovinu ljudima i istražiti načine za uspostavljanje regularnog toka migracija koji bi koristio i zemljama porijekla i zemljama destinacije."U rješavanju ovog velikog pitanja moraju se imati u vidu osnovni uzroci koji dovode do pomijeranja stanovništva - konflikt u Siriji, nestabilnost u regionu Bliskog istoka, brojni sukobi u Africi, ali i siromaštvo, besperspektivnost i politička nestabilnost u mnogim zemljama u razvoju širom planete", rekao je Dačić.
On je podsjetio da se od polovine 2015. godine Srbija našla u samom centru takozvane zapadno-balkanske migracione rute, te da su kroz nju prolazili gotovo svi migranti koji su se iz Sirije, Afganistana, Iraka i drugih nestabilnih područja uputili ka zemljama zapadne i sjeverne Evrope, što je više od 900.000 ljudi.Dačić je naveo da se od marta 2016. godine, nakon što je zvanično zatvorena "balkanska ruta" broj lica u tranzitu značajno smanjio, što je rezultiralo njihovim dužim zadržavanjem na teritoriji tranzitnih zemalja, uključujući Srbiju, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova Srbije.
On je istakao da je Vlada Srbije pokazala odgovornost u osiguravanju odgovarajućeg prihvata, privremenog smještaja, zdravstvene zaštite, pomoći u hrani i lijekovima, kao i sve informacije o proceduri azila, uz puno poštovanje ljudskih prava izbjeglica i migranata i uz poštovanje međunarodnih standarda."Human i pozitivan odnos stanovništva Srbije prema migrantima i izbjeglicama iz konfliktima zahvaćenih područja i saosećanje sa nesrećom ovih ljudi rezultat je neposrednog iskustva sa velikim brojem raseljenih tokom devedesetih godina prošlog vijeka koji su našli utočište u Srbiji", naveo je Dačić.
Govoreći o interno raseljenim licima devedesetih godina prošlog vijeka, Dačić je naveo da Srbija nije prihvatila preporuku UNHCR-a iz aprila 2014. godine o prestanku statusa izbjeglica licima izbjeglim iz Hrvatske u periodu od 1992. do 1995. godine."Činjenica da se do danas izbjeglice iz Hrvatske i dalje suočavaju sa ozbiljnim preprekama u ostvarivanju stanarskih prava i penzija, po pitanju obnavljanja kuća, vraćanja poljoprivrednog zemljišta, upotrebe pisma, zapošljavanja u državnim institucijama i slično, govori u prilog našem stavu", rekao je Dačić.
On je dodao da Srbiju dodatno zabrinjavaju pojačani incidenti, diskriminacija i govor mržnje prema pripadnicima srpske manjine u Hrvatskoj, uključujući povratnike.Dačić je naglasio da se i nakon 18 godina prisustva međunarodne zajednice na Kosovu i Metohiji vratilo manje od pet posto interno raseljenih lica, a samo je polovina njih ostvarila održiv povratak.
On je naglasio da je ukupan broj interno raseljenih preko 200.000."Prepreke održivom povratku su, između ostalog, loša bezbjednosna i ekonomska situacija, nedostatak efikasne zaštite prava, nemogućnost povratka imovine i korištenja uništene i uzurpirane imovine, otežan pristup javnim službama, nemogućnost upotrebe maternjeg jezika", naveo je Dačić.
