Brojni ljudi iz jugoistočne Evrope odlaze u zemlje kao što su Njemačka, Italija i Španija. Plaće u njihovim domovinama se povećavaju, ali samo neznatno. Cijela jugoistočna Evropa je pogođena. Poduzetnici, eksperti i političari od Budimpešte do Atene su zabrinuti. Mladi, dobro obrazovani ljudi koji su upravo atraktivni za tržište rada iseljavaju. Stručnjaci nedostaju na svakom ćošku, piše ''Berliner Zaitung''.
Srbiju napustilo 640.000 ljudi
Više od dva miliona Rumuna, prema procjenama vlade u Bukureštu, živi u inozemstvu, većina u Španiji i Italiji. Egzodus u susjedstvu je bio sličan. Više od 700.000 Bugara je, prema zvaničnim navodima, iselilo u inozemstvo u okviru EU. Iz Hrvatske je, prema podacima studije Nacionalne banke iz Zagreba, samo od 2013. do 2016. godine ukupno 230.000 građana iselilo u druge zemlje EU. Riječ je o dva posto stanovništva u godini dana. Srbiju je, prema navodima Vlade, napustilo 640.000 ljudi. Grčku je, nakon teške finansijske krize 2010. godine, prema procjenama, napustilo najmanje 400.000 ljudi, najvećim dijelom mladih, navodi dalje ''Berliner Zeitung''.
List piše kako se čini da politika za Zapadu potiče iseljavanje.
Na vrlo siromašnom Kosovu je nedavno ministar zdravstva Njemačke Jens Spahn posjetio jednu školu u kojoj se obrazuju njegovatelji za odlazak u Njemačku. Ova njemačka škola, koju smatraju pozitivnim primjerom, slovi kao braindrain lokomotiva. Do 30 učenika, koji završe ovu gimnaziju godišnje, bude ponuđen ugovor za doškolovanje u Njemačkoj. Jedva da se i jedan od njih nakon školovanja vrati u zemlju, piše ''Berliner Zeitung''.
Ovaj list prenosi mišljenje Tade Jurića, politologa s Katoličkog univerziteta u Zagrebu koji kaže da Njemačka ne treba svoje diplomatske probleme rješavati useljavanjem iz jugoistočne Evrope.
- Smatram da nije fer da Njemačka spašava samu sebe na račun svih nas - rekao je on za ''Berliner Zeitung''.
Njemačka rješava svoje probleme
U zemljama jugoistočne Evrope otkucava demografska tempirana bomba: natalitet uz rijetke iznimke nije viši ili je čak niži nego u Njemačkoj – istodobno mladi ljudi masovno odlaze ka zapadnoj Evropi, piše ''Frankfurter Allgemeine Zeitung'' u tekstu pod naslovom „Jugoistočna Evropa krvari".
- Njemačka je sve punija. Prošle godine je u zemlju došlo oko 400.000 ljudi više nego što je iselilo. Većina doseljenika, skoro 290.000, stigla je iz zemalja članica EU ili drugih evropskih zemalja. Vodeća u statistici je jugoistočna Evropa - piše FAZ.
Glavni razlog priliva iz jugoistočne Evrope je posao. Rumuni, Hrvati i Bugari mogu relativno lako doći jer su njihove zemlje članice EU i imaju pravo na boravak u bilo kojoj zemlji Unije. Doseljavanje iz preostalih zemalja regiona funkcionira drugačije. Iz njih neki u Njemačku dolaze na vlastitu ruku ili preko neformalnih mreža. Drugi bivaju sistematski vrbovani. Već šest godina postoji tzv. Triple Win, zajednički program Savezne agencije za rad i Njemačkog društva za međunarodnu suradnju (GIZ). Program je nazvan „Triple Win", dakle trostruki dobitak, i zbog toga jer navodno svim učesnicima donosi korist.
GIZ radi s namjerom da njemačkim poslodavcima posreduje kvalificirane njegovatelje prije svega iz Srbije, BiH, Tunisa i Filipina.
- Dok u Njemačkoj nedostaje njegovatelja, kvalificirana radna snaga je u inozemstvu često bez posla. Pri tome preduzeća u Njemačkoj, sami njegovatelji i njihove zemlje porijekla mogu u istoj mjeri profitirati od saradnje - navode u GIZ-u.
Zvuči razumljivo, piše FAZ. Ipak nije tako jednostavno. GIZ jamči da sarađuje samo sa zemljama u kojima postoji „višak" dobro obrazovanih njegovatelja.
No, u jugoistočnoj Evropi to odavno više nije slučaj, naprotiv. U brojnim mjestima nedostaje ljekara i njegovatelja. Situacija je iz godine u godinu sve teža, piše ''Frankfurter Allgemeine Zeitung''.
