Nakon što su Sjevernoj Makedoniji i Albanijizatvorena vrata Evropske unije, ove zemlje suočavaju se s rizikom od porasta nacionalizma i zastoja ekonomskih reformi, piše britanski "Financial Times".

Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev iskazao je bojazan da bi se u njegovoj etnički podijeljenoj zemlji mogle ponoviti loše stvari iz prošlosti, uključujući i izbjegnuti građanski rat 2001. godine.

Kolateralna šteta

I njegov kolega iz Albanije Edi Rama također je poručio kako je njegova zemlja rizikovala da postane "kolateralna šteta" zbog podijeljenosti oko proširenja unutar same EU.

Na ovaj rizik su ukazali i analitičari, koji strahuju da će nesposobnost EU da nastavi proces proširenja s ove dvije zemlje destabilizirati geopolitički osjetljivu regiju u kojoj raste utjecaj drugih zemalja, uključujući Rusiju i Kinu.

"Financial times" podsjeća da je francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) blokirao pregovore o proširenju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Obje države žalile su se da EU ne ispunjava svoj dio dogovora, a nakon što Tirana i Skoplje jesu postupile u skladu sa zahtjevima Brisela. Holandija i Danska također su se usprotivile pregovorima s Albanijom.

Zaev je rekao kako je zabrinut da bi zbog nacionalističkih osjećaja "osjetljivi" sporazum koji je ispregovarao s Grčkom prošle godine o promjeni imena mogao biti doveden u pitanje. Promjena imena, koja je bila sporna za obje strane, važan je iskorak na putu pridruživanja Sjeverne Makedonije Evropskoj uniji. Zaev upozorava da je sada u opasnosti daljnja implementacija sporazuma postignutog s Atinom.

- Dio procesa je nepovratan, ali se brinem da bi nam se mogle ponoviti loše stvari iz prošlosti. Ako u Sjevernoj Makedoniji ima dovoljno nacionalističke retorike, radikalne glume i govora koji bi grčkim političarima dali argumente za korištenje iste takve retorike... to bi moglo podstaći sve da poduzmu konkretne korake koji neće biti dobri ni za regiju ni za moju zemlju - dodaje Zaev.

Britanski list podsjetio je i da je Zaev već ranije najavio da će zbog odluke EU sljedeće godine podnijeti ostavku i raspisati prijevremene izbore. Kazao je da bi dogovor oko imena s Grčkom, poznat kao Prespanski sporazum, mogao biti doveden u opasnost ukoliko njegova stranka ne pobijedi.

Rama je u Tirani izjavio kako je odluka da se ne otvore pregovori izazvala "ozbiljan psihološki šok u zemlji" i naštetila kredibilitetu bloka u regiji.

- Iz Evrope smo dva puta brutalno bili izostavljeni - pet stoljeća pod Osmanskim carstvom, a zatim i pola stoljeća pod najbrutalnijim komunističkim režimom. Niko ne može ni zamisliti da nam se to može ponoviti i treći put, da nas i ovaj put Evropa brutalno odvoji od sebe - rekao je Rama.

Rama i Zaev poručuju da shvataju zabrinutosti država članica EU koje su blokirale pregovore jer su željele vidjeti reforme u bloku i politiku proširenja. Međutim, obojica su složni da za svako eventualno članstvo treba barem decenija, te da bi njihove zemlje i EU u tom periodu mogli nastaviti s daljnjim reformama.

Rama smatra da potreba za unutrašnjim reformama u EU zapravo i nije dovoljno dobar alibi za ono što zapravo i jeste suštinsko pitanje.

- Evropa je u vremenu u kojem će se situacija prije pogoršati nego poboljšati, a mi smo samo kolateralna šteta toga - istakao je Rama.

Narušen kredibilitet

Analitičarka "Carnegie centra za Evropu" Džudi Dempsi (Judy Dempsey) kaže da je kredibilitet EU narušen jer je liderima zemalja još 2003. godine rečeno da će, ako ispune EU kriterije, biti primljeni. No, sada je ta praksa odbačena.

- Obećanja su prekršena i zapadni Balkan sada postaje laka meta za kineski i ruski utjecaj - dodaje Dempsi.

Istu zabrinutost iskazao je i Zaev.

- Ovakva odluka daje prostor trećim stranama koje nisu od velike pomoći, a koje nam neće ponuditi demokratiju, slobode i vladavinu zakona - kazao je Zaev.