Do prije mjesec dana zanimanje epidemiolog, virusolog, mikrobiolog bilo je u ravni kazandžija - skoro pa izumiruće.

Zapravo i ne toliko koliko je bilo podcijenjeno. Medicinska struka epidemiologe je smatrala dokoličarima koji nešto tamo istražuju, Boga pitaj čime se bave...

A onda je uslijedila pandemija koronavirusa pa su na svjetlo dana izašli neki drugi heroji. U nedostatku utakmica i dnevnopolitičkih trvenja epidemiolozi su preuzeli glavne uloge, a revnosni pratioci dešavanja u regionu nemoguće da nisu upoznali isturene borce na prvim linijama.

Ovo je kratka lista imena koja nećemo tako lako zaboraviti ni kada epidemija mine. Usto, imena su im vrlo pamtljiva, što jest' - jest'.

Goran Čerkez

Goran Čerkez, liječnik, specijalist socijalne medicine, organizacije i ekonomije zdravstvene zaštite ima više od 20 godina iskustva u javnom zdravstvu, s posebnim naglaskom na politici, strategiji i razvoju skrbi u zajednici.

Direktor projekta Svjetske banke za rehabilitaciju ratnih žrtava bio je više od četiri godine, savjetnik za mentalno zdravlje službe za rehabilitaciju u zajednici kao i savjetnik za razvoj ljudskih resursa. Kao stručnjak za javno zdravstvo surađivao je sa brojnim nevladinim organizacijama

Više od 16 godina predstavljao je Bosnu i Hercegovinu u „Zdravstvenoj mreži jugoistočne Evrope", a bio je i predsjedavajući Izvršnog odbora zdravstvene mreže jugoistočne Europe.

Od 2000. godine radi u Federalnom ministarstvu zdravstva, najprije kao savjetnik ministra, a nakon toga kao pomoćnik ministra. Radio je na pripremi zdravstvenog projekta, kreditnom aranžmanu za obnovu i razvoj zdravstvenog sektora i provođenju različitih projekata s ciljem poboljšanja zdravstvenog sektora u FBiH.

Alen Šeranić

Biografija na stranici Vlade kaže kako je Alen Šeranić rođen 1977. godine u Banjoj Luci, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Medicinski fakultet je završio na Univerzitetu u Banjoj Luci 2004. godine.

Po završetku fakulteta, kao doktor medicine radio je tri godine u Domu zdravlja Ključ u službama porodične medicine i Hitne medicinske pomoći, nakon čega 2007. godine karijeru nastavlja na različitim pozicijama u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite u Vladi Republike Srpske.

Ministar Šeranić je oženjen i otac je dvoje djece, po nacionalnosti je Bošnjak.​

Krunoslav Capak

Krunoslav Capak, rođen 1962., direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Docent  na Katedri za zdravlje okoliša Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. 

Podučava na Medicinskom fakultetu u Rijeci i Zagrebu, te Pravnom fakultet u Splitu. 

Predsjednik je Hrvatskog društva za zdravstvenu ekologiju i član Društva za epidemiologiju Hrvatskog liječničkog zbora. 

Od 2010. do 2013. bio je u član Stalnog odbora Regionalnog vijeća  Evropskog regionalnog ureda WHO-a.

Vili Beroš

Vili Beroš (Split, 13. prosinca 1964.) aktuelni je ministar zdravstva u Vladi Andreja Plenkovića. Doktorirao je 2006. na postdiplomskom doktorskom studiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz područja molekularne biologije.

Još kao student bavio se znanstveno-istraživačkim radom i objavio nekoliko radova.:

„Presađivanje živčanog tkiva u liječenju bolesti i oštećenja središnjeg živčanog sustava“, 1987 - 1991, br. 1.08.05.02.08 Ministarstva znanosti i tehnologije RH;

„Transplantacijska neurohirurgija“,1991 - 1995, br. 3-01-217 Ministarstva znanosti i tehnologije RH.

„Laserska endoneurokirurgija“, 1991 - 1995, br. 3-01-216 Ministarstva znanosti i tehnologije RH.

Saradnik u znanstveno-istraživačkom projektu „Uloga gena signalnog puta WNT u neoplazijama čovjeka“, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, MB: 0108215, koji se provodi u Hrvatskom institutu za istraživanje mozga pod vodstvom prof. dr. sc. Nives Pećina-Šlaus.

Predrag Kon

Rođen je 1955. u Beogradu, a sa samo nekoliko meseci, zbog očeve službe, odlazi u Njujork gde je živio do sedme godine.

Diplomirao na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1981. godine, a potom 1991. specijalizirao epidemiologiju na Vojnomedicinskoj akademiji. U toj instituciji radio je 15 godina, a bio je i ratni epidemiolog.

Načelnik jedinice za imunizaciju Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd od 2001. do 2014. Od 2014. savjetnik Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti. Načelnik Jedinice za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti, Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.

Koordinator projekta “Jačanje nadzora nad zaraznim bolestima u Srbiji” Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope, od 2005. do 2008. godine.

U dva mandata, od 2002. do 2010. godine, član Komisije za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti.

U vreme epidemije SARS-a (2003), postavljen za šefa tima epidemiologa u sklopu iste radne grupe.

Učestvovao je u izradi Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti 2004. godine i izradi Pravilnika o imunizaciji i zaštiti lijekovima 2006. i 2017. godine.

Bio je predsjednik Posebne radne grupe za primjenu Plana aktivnosti prije i u toku pandemije gripa od 2005. do 2010. godine i rukovodio preventivnim aktivnostima u toku pandemije gripa 2009. godine.

Darija Kisić-Tepavčević

Rođena je 1975. u Sarajevu.

Kako se navodi u zvaničnoj biografiji, Medicinski fakultet u Beogradu završila je 2001. godine. Na istom fakultetu je magistrirala 2006. iz oblasti epidemiologije, a doktorirala je na temu: „Prediktivna vrijednost kvaliteta života u procjeni ishoda bolesti kod bolesnika sa multiplom sklerozom“.

Zamjenica je direktora Instituta za javno zdravlje Srbije „Milan Jovanović Batut“.