Drugi val korona virusa je realnost jer u svijetu brojimo više od stotinu hiljada novozaraženih na dan i više od sedam miliona ukupno zaraženih, poručio je za 24sata.hr ugledni hrvatski znanstvenik Ivan Đikić, profesor na Sveučilištu Goethe te direktor Instituta za biokemiju u Frankfurtu.

Prioritet odbrane

U tom drugom valu, upozorava, prioritet odbrane ne smiju biti stroge epidemiološke mjere zatvaranja ekonomije i cjelokupnog života, jer smo naučili da se boriti možemo i na druge načine.

Dr. Đikić potvrđuje da se virus se “preselio” na druga žarišta, poput Libanona, Nigerije, Južne Amerike. Na pitanje kako je to moguće ako nam se govorilo da mu toplina i UV zrake smetaju, odgovara.

- Toplo vrijeme i vlaga, govorio sam i prije, nisu odlučujući faktori u širenju virusa. Otežavaju ga, ali je presudni faktor onemogućiti virus da prijeđe s osobe na osobu. Mislili smo da se virus širi s površina, s mobitela, primjerice, trebalo nam je vremena da shvatimo kako se u 80-90 posto slučajeva širi tijekom boravka u zatvorenim prostorima, u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom, kapljičnim putem. Ako spriječite velike susrete, okupljanja u zatvorenom - spriječili ste najveći dio širenja virusa. U državama u kojima zaraza sad buja, bile one u toplim krajevima ili ne, nisu uveli pravilne mjere izolacije, posebice izbjegavanje kontakata i zabrane susreta velikog broja ljudi.  

Dr. Đikić ističe kako, prema svim dosadašnjim znanstvenim podacima, nema dokaza da virus po svom genetskome materijalu slabi. 

- Identičan je kakav je bio i prije nekoliko mjeseci. Do razlike među tim drugim državama, vjerujem, dolazi prvenstveno zbog pojavljivanja manjih lokalnih žarišta širenja virusa. Ciklus virusa je takav da on treba novog domaćina nakon svaka četiri ili pet tjedana, a u Hrvatskoj je zbog uvedenih mjera takvo širenje spriječeno. Novi slučajevi su većinom “uvezeni”, no kako imamo dobre i brze mjere detekcije, takve se slučajeve onda brzo i izolira, pa se i širenje zaustavlja - dodaje on. 

Na pitanje treba li imati strah od "uvoza"virusa zbog sve većeg broja turista koji dolaze u Hrvatsku, dr. Đikić ističe:

- Strah je bio opravdan prije pet mjeseci jer o virusu gotovo ništa nismo znali. Reakcije mnogih ljudi, ali i sustava, bile su posljedica opreza prema nepoznatoj opasnosti. Danas, kad znamo puno više, želim poslati umirujuću poruku - nije potreban strah nego povjerenje. Pravodobnim mjerama testiranja, izolacije i liječenja ovaj je virus savladiv, to smo pokazali u prvom, a svakako ćemo pokazati i u drugom valu.

Najveće širenje virusa

O tome hoće li se pojaviti drugi val, o čemu to ovisi, kako se treba ponašati na jesen, ako se virus vrati, dr. Đikić je kazao:

- Drugi je val, prema dostupnim podacima, realnost jer danas u svijetu ima više od 100.000 novozaraženih dnevno, to je najveće širenje otkad znamo za pandemiju korona virusa. Ukupno je više od sedam milijona zaraženih ljudi na svijetu. Danas, međutim, imamo brze i tačnije testove, više znanstvenih podataka na temelju kojih se možemo pripremiti protiv drugog vala. U njemu prioritet obrane ne smiju biti stroge epidemiološke mjere zatvaranja gospodarstva i cjelokupnog života, jer smo naučili boriti se i na druge načine. Život će se promijeniti tako da se nose maske, da budemo oprezni u kontaktima s drugim ljudima i da se izbjegavaju velika okupljanja, posebno u zatvorenim prostorima. Ponovno zatvaranje gospodarstva trebamo izbjeći jer će nam to u budućnosti donijeti ozbiljne ekonomske i društvene probleme. Treba se ugledati na Koreju, koja nije zaustavila gospodarstvo, ali je, koristeći znanost i moderne tehnologije, pripremila društvo na pravilnu borbu protiv korona virusa. 

Upitan na kraju koliko je nauka daleko odmaknula u pronalaženju cjepiva, odnosno lijeka protiv koronavirusa kazao je da je više od deset cjepiva u kliničkim ispitivanjima širom svijeta. 

- Predviđanja pokazuju da će najvjerovatnije u proljeće sljedeće godine prva cjepiva biti dostupna za javnost, no prije toga kliničkim ispitivanjima treba potvrditi da su neštetna i djelotvorna. Do tada znanstvenici naporno rade na pronalaženju lijekova koji će specifično djelovati na koronavirus. Mi smo nedavno pokazali da su virusne proteaze neophodne za širenje virusa te da stvaranjem inhibitora protiv tih enzima imamo bazu i za stvaranje uspješnih lijekova. Naša buduća istraživanja idu prema testiranju pravilnih kombinacija inhibitora proteaza i inhibitora RNK polimeraza, jer vjerujemo da će se kombiniranim pristupom postići bolji rezultati, slično kao što je postignut uspjeh u liječenju HIV-a i virusa hepatitis C. Takva istraživanja zahtijevaju vrijeme, no ako uspijemo, bit će to značajan napredak u borbi protiv ovog, ali i mogućih pojava novih virusa - zaključio je dr. Đikić.