Crnogorski predsjednik Milo Đukanović rekao je u ponedjeljak u povodu Dana državnosti da su u Crnoj Gori, za razliku od država okruženja, rijetki pokušaji revizije povijesti, optuživši SPC da upravo to pokušava činiti te da se miješa u državnu politiku. 

Crna Gora danas slavi Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. juli 1878. kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država, i isti datum 1941. kada je u toj zemlji počeo narodni ustanak protiv fašizma. U intervjuu za praznični broj dnevnika Pobjeda, Đukanović je rekao da su, za razliku od država okruženja, u Crnoj Gori rijetki pokušaji revizije povijesti u smislu predstavljanja kolaboracionista iz Drugog svjetskog rata osloboditeljima i minimaliziranja njihovih zločina. 

- Značajna većina u Crnoj Gori nikada ne može poistovjetiti domoljube i izdajnike, niti zločince i njihove žrtve. To se kod nas stoljećima smatra uvredom i sramotom - istaknuo je Đukanović. 

Aktualne pokušaje Srpske pravoslavne crkve (SPC) i prosrpske oporbe da se izdaja predstavi kao vrlina te da se glorificiraju zločinci i suradnici okupatora nazvao je "bijednim i sramotnim pokušajima nastavljača ideologije i politike četničkog pokreta da prikriju njegov izdajnički i zločinački karakter". Aludirajući na političku ulogu koju SPC igra od početka godine u Crnoj Gori, organizacijom prosvjeda nakon usvajanja zakona koji regulira pitanja vlasništva nad vjerskim objektima u Crnoj Gori, Đukanović je rekao da su rijetka društva u svijetu gdje vjerske organizacije i njihovi lideri imaju tako vidljivu političku ulogu, naročito mjesec i pol prije parlamentarnih izbora koji su zakazani za 30. kolovoza. 

- Predizborni ambijent je danas bitno drugačiji, to jest značajno nepovoljniji u odnosu na 2016. Crkva tada nije bila prešla političku crtu, bez obzira na to što se znalo tko su njezini favoriti i u čijem interesu radi. Nije ni službena Srbija tada bila tako otvoreno umiješana u unutrašnje stvari Crne Gore. Moskva je sada tiša, ali vjerovatno nema ni potrebe biti glasnija kod tolike galame njenih srpskih eksponenata, i u Srbiji i ovdje - kazao je Đukanović.

Istaknuo je da ta "politička namjera" ne može proći kod građana Crne Gore. Čestitajući praznik sunarodnjacima, Đukanović je rekao da samo na temeljima antifašizma Crna Gora može postojati kao građansko, multietničko i demokratsko društvo.

- Tako da bez 13. jula 1941. ne bi bilo ni 21. maja 2006., niti bi bilo neovisne proeuropske Crne Gore - zaključio je Đukanović.

Na taj datum 2006. održan je referendum o neovisnosti Crne Gore od Državne zajednice Srbije i Crne Gore na kojem se većina građana odlučila za neovisnost, prenosi Hina.