Umjesto rizičnog kopanja građevinskim mašinama, kao što su bageri i buldožeri, pretraga sumnjivih lokacija u Srbiji, na kojima se potencijalno nalaze masovne grobnice, ubuduće će se izvoditi elektronskom opremom, piše Radio Slobodna Evropa.

Kako je objašnjeno prilikom primopredaje opreme 31. avgusta, oprema koja je donirana Srbiji posredstvom Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) detektuje promjene u tlu do deset metara dubine čime će provjera biti znatno brža i efikasnija.

Međutim, aktivisti nevladinih organizacija koje se bave tranzicionom pravdom, ali i bivši tužilac Srbije za ratne zločine, upozoravaju da Srbiji nedostaje još nešto za pronalazak mjesta na kojima su počinjeni ratni zločini i procesuiranje odgovornih – politička volja.

- Ono što je najvažnije za otkrivanje sudbina nestalih je da Ministarstvo unutrašnjih poslova i Vojska Srbije istraže prostore na kojima su pronalažene grobnice i svoje arhive i dokumenta. Tu bi negdje mogli da se pronađu podaci o žrtvama koje se i danas vode kao nestali - rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marko Milosavljević, iz nevladine organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR).

Po podacima koje je na osnovu izvještaja UNMIK-ove Kancelarije za nestala lica i sudsku medicinu objavila nevladina organizacija Fond za humanitarno pravo, a koji se nalaze i u bazi podataka YIHR, od 2001. godine na teritoriji Srbije na četiri lokacije otkrivene su masovne grobnice sa 941 tijelom Albanaca ubijenih na Kosovu 1999. godine.

Kako YIHR navodi na svom sajtu ratusrbiji.rs, u policijskoj bazi u naselju 13. maj u Batajnici nadomak Beograda od 2001. otkrivena su 744 leša kosovskih Albanaca, u Petrovom Selu na sjeveroistoku Srbije najmanje 61 tijelo, kod jezera Perućac na zapadu Srbije masovna grobnica sa 84 tijela, dok su prvi posmrtni ostaci u masovnoj grobnici Rudnica na jugozapadu Srbije pronađeni 13. decembra 2013. godine.

Za ratne zločine na Kosovu, među kojima je i prebacivanje leševa ubijenih kosovskih Albanaca u masovne grobnice, u Haškom Tribunalu 2011. godine osuđen je bivši pomoćnik ministra policije i načelnik Resora javne bezbjednosti Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije Vlastimir Đorđević na ukupno 27 godina zatvora. Ta kazna kasnije mu je smanjena na 18 godina.

Kako je podsjetio Marko Milosavljević, iz YIHR, on je jedina osoba koja je odgovarala za četiri pronađene masovne grobnice, dok pred domaćim pravosuđem nije bilo sudskih postupaka za te zločine.

- Do danas nemamo procesuirane pomagače raznih vrsta u tom lancu skrivanja leševa sa Kosova. Nema sudskog epiloga i teško je reći da li će se to ikada desiti - zaključio je Milosavljević.

Dron otkriva potencijalne nove lokacije

Srbija bi nestale u sukobu na Kosovu, za koje se sumnja da su pokopani u masovnim grobnicama, ubuduće mogla tražiti i bespilotnom letjelicom koju je finansirala Velika Britanija.

Prve će biti istražene tri lokacije po zahtjevu zvanične Prištine, izjavio je u Beogradu prilikom primopredaje opreme 31. avgusta Veljko Odalović, predsjednik Komisije Vlade Srbije za nestale.

- Jedna je lokacija koja je vezana za Kiževak, u neposrednoj blizini Rudnice. Sljedeća je Kozarevo, koja se nalazi između Raške i Novog Pazara, a treća je lokacija u okolini Sjenice u neposrednoj blizini rudnika Štavalj. To su informacije koje smo dobili od Prištine i prihvatili da ih provjerimo - rekao je Odalović.

Istragu pojedinih lokacija još 2015. godine tražilo je Kosovo, kada je predsjednik komisije kosovske Vlade za nestala lica Prenk Đetaj podsjetio da je broj nestalih osoba iz rata na Kosovu i dalje oko 1.600, od kojih nešto više od 400 iz nealbanskih zajednica.

Na lokaciji Kozarevo tada je istraživana moguća masovna grobnica ali su prekinuta nakon što je, kako je rekao, procijenjeno da se radovi odvijaju na pogrešnom mjestu, dok iskopavanje na drugom sumnjivom mjestu Srbija nije dozvolila zbog nedostatka sudskog naloga za iskopavanja.

Oprema američke proizvodnje za terensko istraživanje potencijalnih grobnica u kojima se nalaze posmrtni ostaci osoba koje se vode kao nestale u sukobima u bivšoj Jugoslaviji, koju je sa 70.000 eura platila Velika Britanija, donirana je Srbiji povodom Međunarodnog dana nestalih.

Kako je prikazano na primopredaji u Palati Srbija u Beogradu, u pitanju je sofisticirani dron sa satelitskim navođenjem i georadarom za pretraživanje terena.

Sudbine nestalih kao uslov za pomirenje

Ambasadorka Velike Britanije u Srbiji Šan Meklaud izjavila je da je nakon sukoba na Zapadnom Balkanu devedesetih godina do sada utvrđena sudbina više od 30.000 nestalih.

- Svi koji su tome doprinijeli zaslužuju čestitke ali treba utvrditi sudbinu i još više od 10.000 ljudi. Rješenje njihove sudbine je od ogromne važnosti ne samo zbog porodica, već i naroda koji su bili u sukobu. To je uslov za pomirenje i normalizaciju odnosa - rekla je ambasadorka Šan Meklaud.

Ona je navela da svaka država treba da pristupi utvrđivanju sudbine nestalih, bez obzira na njihovu nacionalnost ili ulogu u sukobu.

Projekat unapređenja potrage za nestalim licima u Srbiji, vrijedan ukupno 330.000 eura, finansira Velika Britanija i sprovodi ga UNDP. Kako je saopštio UNDP, realizuje se u koordinaciji sa sličnim projektom Vlade Velike Britanije koji sprovodi Kancelarija UNDP u Prištini.

Veljko Odalović iz Komisije za nestale Vlade Srbije, rekao je da će Srbija doniranu opremu ustupiti na korišćenje i ostalim državama u regionu ukoliko to zatraže.

Sastanak dvije komisije u Prištini 16. septembra

Odalović je iznio i podatak da se još 10.025 osoba u regionu vodi kao nestalo u ratovima devedesetih: 1.947 iz Hrvatske i 6.400 Bosne i Hercegovine, kao i da je među njima 1.643 osobe iz vremena sukoba na Kosovu. On je novinarima rekao i da će se komisije za nestale Srbije i Kosova 16. septembra sastati u Prištini.

- Tu ćemo dogovoriti dinamiku. Mi ćemo napraviti plan naših aktivnosti na tri lokacije koje sam pomenuo. Ako Priština ima još neki zahtjev vidjećemo da li možemo da odgovorimo na njega u ovom relativno kratkom vremenu do zime - naveo je Odalović.

On je dodao da će Beograd od Prištine zahtijevati da se na kosovskoj teritoriji istraži nekoliko mjesta za koja sumnja da se na njima nalaze ubijeni Srbi.

Odalović je saopšio da Beograd posjeduje informacije o lokacijama na kojima bi se na Kosovu mogli nalaziti ostaci ubijenih Srba koji se vode kao nestali i precizirao da se radi o Košarama, Livačkom jezeru, Dojnicama i rejonu nekadašnjeg logora Lapušnik.

Pretraga ovih lokacija je, između ostalog, dugogodišnji zahtjev srpskih udruženja koje predstavljaju porodice ubijenih i kidnapovanih Srba.

Jedan od takvih zahtjeva udruženja su uputila tri dana nakon što je tadašnji tužilac za ratne zločine u Srbiji, Vladimir Vukčević, saopštio u maju 2010. godine da je tužilaštvo otkrilo potencijalnu masovnu grobnicu na lokaciji Rudnica kod Raške, za koju će se kasnije ispostaviti da krije posmrtne ostatke 52 albanska civila.

Za polijetanje drona potrebna politička volja

Vladimir Vukčević, bivši tužilac Srbije za ratne zločine, rekao je za Radio Slobodna Evropa da se ne smije odustati dok svačija sudbina ne bude poznata.

- Kada smo u Rudnici otkrili tragove, tadašnji predsjednik države Tomislav Nikolić javno mi je poručio da razmislim ‘šta to kopam po Srbiji’. Odgovorio sam da ću da kopam dok je god potrebno jer je moja dužnost da gonim počinioce nedela. Valjalo bi da se tako radi i sada - naveo je Vukčević.

On je ocijenio i da je svaki pomak u potrazi za nestalima dobar, pa i u jačanju tehnoloških kapaciteta, ali da je i za „polijetanje drona“ najprije potrebna politička volja.

- Mislim da je ta politička volja daleko oslabila od vremena kada sam bio na funkciji tužioca. Možda će im ovi dronovi pomoći, ali slabije se sada radi. Vidi se da je to uglavnom zamrlo - istakao je Vukčević.

Dronovima otkrivena masovna grobnica u Meksiku

U septembru 2018. godine meksički istražitelji su saopštili da su pronašli 166 lobanja u tajnim grobnim jamama u zalivu Veracruz, jednoj od najvećih masovnih grobnica do sada otkrivenih u Meksiku, prenijela je novinska agencija Associated Press.

Kako se objašnjava u izvještaju, narko karteli u Meksiku često koriste tajne jame za sakrivanje tijela svojih žrtava.

Istražitelji su, kako se dodaje, koristili dronove, sonde i radar koji prodire u zemlju da bi locirali jame i počeli su iskopavanja mjesec dana prije pronalaska ljudskih ostataka.