Ako neko hoće da napravi neboder od 200 spratova, neka ga napravi. Zašto Zagreb ne bi imao jedan neboder od 200 spratova s kojeg bi se gledao Zagreb iz ptičje perspektive. Pa ako ja poživim, možda gore budem imao jednu kancelariju - rekao je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u martu 2019. godine.

Bila je srijeda, akti gradonačelnika, dan uoči sjednice Gradske skupštine. Tema dana bio je projekt "Grad u gradu – Manhattan na hipodromu", koji će vrlo skoro postati Bandićevo Potemkinovo selo.

No gotovo dvije godine kasnije, odani suradnici zagrebačkoga gradonačelnika odlučili su mu ispuniti želju kako bi jednog dana mogao gledati Zagreb iz ptičje perspektive, s vrha najvećeg nebodera u Hrvatskoj, gotovo u centru grada.

Naime, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba koji vodi Sanja Jerković uputio u javnu raspravu dokument kojim omogućuju gradnju nebodera visokog do 140 metara na 35 etaža uz Heinzelovu ulicu, stotinjak metara do križanja s Ulicom grada Vukovara, uz sam Veterinarski fakultet, a kako doznajemo, cijeli dokument pušten je u proceduru kako bi se realizacija tog projekta povjerila austrijskom fondu koji je vlasnik same čestice.

Prema tom Nacrtu prijedloga Odluke o realizaciji gradskog projekta za poslovnu zgradu u kazeti A1 u Ulici Vjekoslava Heinzela, taj prostor označen je kao zona pretežno poslovne namjene u kojoj je moguće graditi i uređivati prostore za poslovnu namjenu, dakle uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada, prateće sadržaje, javnu i društvenu namjenu, tržnice, manje robne kuće, hotele, rad, šport i rekreaciju, javne garaže, parkove i dječja igrališta, te prostore za posebnu namjenu.

Radi se o čestici od gotovo osam tisuća kvadrata i prema dokumentu koji je pušten u javnu raspravu ukupna visina građevine ne može prelaziti visinu veću od 140,5 metara. Prema tom dokumentu najviše podzemnih etaža može biti pet, a najveći broj nadzemnih etaža ne smije prelaziti 35. Sama visina etaže prizemlja iznosi 4,5 metara, a visina ostalih etaža je četiri metra.

Osim toga, navodi se kao se građevina ne smije zagrađivati te kako je stručna podloga za realizaciju tog gradskog projekta donesena Odlukom o donošenju Urbanističkog plana uređenja Heinzelova – Vukovarska iz 2006. godine i Generalnim urbanističkim planom te kako je za natječaj proveden Javni arhitektonsko-urbanistički natječaj za poslovnu gradnju u kazeti A1 u Heinzelovoj ulici iz 2010. godine.

Ko je zapravo vlasnik parcele?

Radi se o tvrtki Elona projekt koja je prema Sudskom registru osnovana 25. kolovoza 2020. godine, a tada su vlasništvo u toj tvrtki imali poduzetnici povezani s tvrtkom VMD koja u neposrednoj blizini budućeg gradskog projekta gradi stambene zgrade.

Prema sudskom registru i zemljišnim knjigama, Elona projekt kupila je samo zemljište, a sada je jedini vlasnik. Iza Elona projekta kao osnivač društva stoji austrijski fond Imbea Immoeast Beteiligungsverwa, a zastupaju ga direktori Darko Grizelj i Wolfgang Ötsch. Sama provedba upisa promjena članova uprave na Trgovačkom sudu donesena je 25. siječnja.

Kontaktirali smo Darka Grizelja, direktora u Elona projektu koji zastupa vlasnike, tvrtku iz Beča, kako bismo doznali nešto više o realizaciji projekta. On kaže kako su njegova zaduženja vezana za kasniju fazu, odnosno da je on angažiran za ishođenje svih potrebnih dozvola prije početka gradnje te ostalih aktivnosti za vrijeme gradnje.

Koliko je njemu poznato, kako nam je rekao, riječ je o projektu koji je prošao na natječaju 2010. godine, odnosno završetku postojećeg gradskog projekta. Očekuje se dakle, da će projekt u realizaciju ići upravo u toj formi, prema radu studija Pilotprojekt Mateja Bendera i Dragana Crnogorca.

Iz drugih izvora bliskih investitorima doznali smo kako početak realizacije projekta, čija se vrijednost procjenjuje na 80 do 100 milijuna eura, očekuje u aktualnoj, 2021. godini.

Sam Bender pobijedio je na natječaju koji je raspisala i provela renomirana zagrebačka tvrtka Stimar i to s projektom dva nebodera blizanca koji su međusobno povezani.

Osim pobjedničkog rada, na natječaj je pristiglo više radova, a natjecali su se i renomirani arhitekt Marijan Hržić kao i Bf Studio pokojnog arhitekta Borisa Fiolića.

Prema tom javnom urbanističkom natječaju navodilo se kako je u kontekstu UPU-a Heinzelova-Vukovarska taj projekt naveden kao svojevrsna barijera između gradske prometnice i 1200 predviđenih stanova. U tom smislu, na toj lokaciji gdje je nekad bilo zemljište Croatia busa već je sagrađena zgrada u Darwinovoj ulici, a tvrtka VMD tek gradi stanove.

Prema detaljima samog natječaja, planirala se gradnja 979 parkirnih garažnih mjesta, od čega je oko 156 bilo predviđeno za budući hotel, 262 za potrebe uredskog dijela te 561 garažno mjesto za trgovački dio i posjetitelje.

Sami "twinsi", kako su ih zamislili Bendera i Crnogorac, visoki do 140 metara, bili bi povezani prostorom u kojem bi bili smješteni trgovački centar i ugostiteljski objekti.

Oba tornja ne bi, prema zamisli arhitekata, imala istu funkciju. Onaj južni toranj, koji je bliže Vukovarskoj bio bi namijenjen uredima, a njihova okvirna površina procijenjena je na oko 30 tisuća četvornih metara. Sjeverni toranj po namjeni bi bio hotel s pet zvjezdica, s 286 soba površine oko 35 četvornih metara, a na krajnje tri etaže bili bi apartmani za Vip goste.

Na zadnjoj etaži objekta smjestio bi se kongresni centar. Prema pobjedničkom radu, po 30 tisuća četvornih metara odnosilo bi se na urede i hotel, na trgovinu bi se odnosilo 13 četvornih metara, a za javnu i društvenu namjenu bilo bi omogućeno nešto manje od 6 četvornih metara.

Kontaktirali smo i arhitekta nagrađenog projekta iz studija Pilot projekt, Mateja Bendera, koji nam je kratko rekao kako mu nisu poznate nove okolnosti oko projekta te da je svjestan da se radi o novim investitorima i da ne zna hoće li se danas, 11 godina kasnije, projekt realizirati prema njegovom, pobjedničkom radu.

Razgovor je brzo završio rekavši da nije zainteresiran davati daljnje komentare na tu temu te da se nalazi usred sastanka.

Inače, tvrtka Pilotprojekt trenutno je u stečaju.

Osim pobjedničkog rada, na natječaj je pristiglo više radova, a natjecali su se i renomirani arhitekt Marijan Hržić kao i Bf Studio pokojnog arhitekta Borisa Fiolića.

Samo zemljište prema gruntovnim knjiga u svom vlasništvu prije austrijskog fonda imala je tvrtka Aurum gradnja, čiji je vlasnik Tomislav Čilić. Njega se pak dovodilo u vezu s Draženom Medićem, vlasnikom tvrtke Graditelj Invest. Oni su to zemljište kupili još početkom 2000-ih za, kako su mediji tada pisali, 10,4 milijuna eura.

- Na uglu Vukovarske i Heinzelove gradit ćemo neboder s 35 etaža visok 110 metara, a trebao bi biti dovršen najkasnije za dvije godine - govorio je sam Čilić prije 15 godina.

Ovo nije jedini projekt kojeg Bandićevi uredi žele aktivirati

No kako stoji na zemljišnim knjigama, uskoro se je na tom zemljištu stavljena zabilježba banke zbog ovrhe, a krajem 2019. godine na zemljište se upisuje tvrtka Ivamil. Ta tvrtka prodaje ovo zemljište austrijskom fondu odnosno Elona projektu, koja se kao vlasnik navodi od rujna 2020. godine.

Ovo nije jedini projekt kojeg Bandićevi uredi žele aktivirati.

Osim ovog projekta privatnog investitora, Bandić svakako želi gurati i projekt prodaje atraktivnih gradskih zemljišta poput Zagrepčanke, Gredelja i Paromlina. Oporbeni gradski zastupnici pokušali su staviti moratorij na prodaju ove vrijedne gradske mirovine na sjednici u siječnju ove godine, no njihov prijedlog nije dobio zeleno svijetlo.

Naime, kako stoji u odgovoru Bandićevog ureda za imovinu, Grad je napravio novo vještačenje oko procjene vrijednosti samih nekretnine, pa je tako Paromlin procijenjen na 101 milijun kuna, Zagrepčanka na 752 milijuna kuna, dok je kompleks Zagrepčanke procjenjen na 376 milijuna kuna.

"Ukazujemo posebno na činjenicu da je Grad pretrpio izuzetno velike štete od potresa i tekuće covid-krize, što sve ukazuje na opravdanost aktiviranja imovine Grada Zagreba kako bi se sanirale posljedice nepogoda koje su pogodile Zagreb", stoji u obrazloženju koje potpisuju gradonačelnik Bandić.

Iako predstavnici austrijskog fonda najavljuju kako bi sam gradnja "zagrebačkih blizanaca" trebao krenuti već ove godine i kako kreću u tu realizaciju koju im Bandićev ured želio omogućiti pokretanjem ove javne rasprave koja traje do sredine ožujka, gotovo je nemoguće da će se prve lopate zabiti u Heinzelovu.

Naime, ovo je tek samo jedan u nizu brojnih koraka do dobivanja svih mogućih papira koji bi omogućili realizaciju ovog "gradskog projekta"kako ga nazivaju u Bandićevom uredu.

Prema objašnjenju Grada, projekt se naziva gradskim jer je, kada je proveden UPU-u i javni arhitektonski natječaj, tada važećim GUP-om određeno da je svaki projekt gradnje građevina viših od devet etaža, ujedno i gradski projekt.

Trebat će mu ruke HDZ-ovaca u Skupštini

Nakon javne rasprave, gradonačelnik Milan Bandić prvo će morati donijeti zaključak kojom odobrava završetak javne rasprave te cijeli dokument o Nacrtu prijedloga Odluke o realizaciji gradskog projekta za poslovnu zgradu u kazeti A1 u Ulici Vjekoslava Heinzela uputiti u Gradsku skupštinu na glasanje gradskim zastupnicima.

Bude li ažuran kao nikada do sada, taj dokument možda bi se mogao naći na sjednici u ožujku ili travnju. A te sjednice mogle bi biti posljednje u ovom sazivu Gradske skupštine jer će skupština biti raspuštena zbog lokalnih izbora koji će se održati u svibnju ove godine.

Na tim lokalnim izborima već se istaknulo mnogo kandidata i sigurno će gradnja nebodera od 140 metara u centru grada biti predmet predizborne kampanje.

Da bi Milanu Bandiću prošao ta prijedlog, trebat će mu ruke HDZ-ovaca u Skupštini. Ako oni uistinu dignu ruke, a među njima je, podsjetimo i Davor Filipović, HDZ-ov kandidat koji bi trebao srušiti trenutnog zagrebačkoga gradonačelnika, javnost će dobiti potvrdu kako HDZ i Bandić zapravo zajedno idu u izbore.

Stoga je za očekivati da će HDZ biti protiv ovog prijedloga za realizaciju gradskog projekta u Heinzelovoj ulici, a samim tim će u vodu pasti Bandićev san o novom Manhattanu i mogućem uredu na vrhu nebodera s kojeg bi gledao Zagreb iz ptičje perspektive.