Hrvatski europarlamentarci Željana Zovko, Ruža Tomašić, Tonino Picula i Sunčana Glavak oštro su na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta kritizirali prijedlog teksta izvještaja Evropskog parlamenta o Bosni i Hercegovini u kojem se uopšte ne spominju prava konstitutivnih naroda.
HDZ-ova eurozastupnica Željana Zovko u raspravi je kazala kako je izvještaj pokušaj brisanja konstitutivnosti naroda.
- Neki u ovome parlamentu pokušavaju izbrisati konstitutivne narode iz realnosti Bosne i Hercegovine. Upozoravam Vas, to je jednom rezultiralo velikom tragedijom - poručila je HDZ-ova Željana Zovko, usporedivši pokušaje ukidanja konstitutivnih naroda s politikom Slobodana Miloševića.
Ona se europarlamentarcima obratila u ime Evropske pučke stranke.
- Ako se koncept konstitutivnih naroda izbaci iz ove rezolucije, moram istaknuti da ništa nismo naučili u proteklih 30 godina - dodala je.
Zovko je potom istaknula da bi se "u sjećanje na Kutiljera portugalska delegacija možda trebala prisjetiti što je on pokušao".
Portugal trenutno predsjedava Evropskom unijom, a portugalski diplomat Žoze Kutiljero (Jose Cutiliero) autor je mirovnog plana za Bosnu i Hercegovinu iz vremena uoči početka rata, koji je predviđao etničku kantonizaciju zemlje.
Hrvatska zastupnica Ruža Tomašić je, u ime Evropskih konzervativaca i reformista (ECR) istaknula da "Parlament odbija prihvatiti činjenicu da je BiH tronacionalna država tri konstitutivna naroda".
- Tako negira identitet onih koje bi trebao uvažavati i slušati - kazala je Tomašić, dodavši da Parlament provodi "društvene eksperimente" na narodima u Bosni i Hercegovini.
Dodala je da rezolucija potpuno ignorira Dejtonski ustavni okvir i konstitutivne narode, te da upravo to spada pod takozvanu protuustavnu retoriku na koju Parlament upozorava u tački 18.
Tonino Picula (SDP/S&D) je naglasio kako "nefunkcionalni Dejtonski poredak održava status quo dopuštajući političkim elitama sve jaču kontrolu nad sve manje resursa".
Međutim, kazao je kako se "još ne vidi kako zamijeniti dotrajali Dejtonski sistem sistemom primjerenijim jednoj složenoj zajednici koja će biti efikasnije povezana vlastitim različitostima".
Zaključio je da BiH treba biti "funkcionalna država svojih konstitutivnih naroda i svih građana temeljena na principima federalizma, supsidijarnosti i legitimnog zastupanja".
Sunčana Glavak je također istaknula kako je važno da "sva tri naroda budu jednakopravna, osobito Hrvati kao najmalobrojniji".
Konstitutivni narodi su "osnova i bez toga ne možemo nastaviti", zaključila je Glavak i pozvala europarlamentarce da podrže amandmane kojima bi se uvrstila prava konstitutivnih naroda u rezoluciju. U prijedlogu rezolucije Europskog parlamenta o BiH, čiji je izvjestitelj pučanin Paulo Rangel, ne spominju se prava konstitutivnih naroda.
Tako je, primjerice, izraženo žaljenje "zbog činjenice da BiH i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima jer nije provela presudu Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku u vezi suzbijanja diskriminacije i osiguranja demokratske jednakosti građana u izbornom procesu u zemlji".
Riječ je o presudama koje, ovisno o slučaju ističu da BiH diskriminira građane koji nisu Hrvati, Srbi ili Bošnjaci jer se ne mogu kandidirati za Predsjedništvo ili jer ograničava izborna prava Hrvata i Bošnjaka u Republici Srpskoj te Srba u Federaciji BiH.
Međutim, najjača grupacija u EP-u, Europska pučka stranka (EPP), kao i Europski konzervativci i reformisti (ECR) uložili su nekoliko amandmana na prijedlog izvješća, u kojima se eksplicitno spominju prava konstitutivnih naroda.
Tako se u amandmanu EPP-a "pozdravlja osnivanje međuagencijske radne skupine u svrhu pokretanja pregovora o provedbi tih presuda i postizanja dogovora o potrebnim izmjenama Ustava i Izbornog zakona te očekuje da će se pitanje demokratske zastupljenosti svih građana i konstitutivnih naroda naposljetku riješiti".
Sam Rangel je na plenarnoj sjednici u srijedu izjavio kako je "vrijeme da svi konstitutivni narodi i svi građani imaju u potpunosti osigurano demokratsko predstavljanje, u skladu s odlukama Evropskog suda za ljudska prava i evropskim standardima".
- Riješenje mora biti pronađen unutar šire i inkluzivne debate i dijaloga u zemlji. Kako bi ona bila moguća i održiva sva tri naroda moraju je usvojiti - dodao je.
Rezoluciju su na raspravi snažno podržali govornici iz kluba Socijalista i demokrata (S&D), kluba liberala Obnovimo Evropu i Zelenih.
Zastupnica nizozemskih Zelenih Tineke Strik je, primjerice, kazala da Parlament treba "izbjegavati referiranje na privilegirana prava tri konstituirana naroda kako bi se obnovilo povjerenje u politiku u BiH" te da je potrebno "odbaciti sve nacionalističke politike".
O izvještaju će Evropski parlament glasati u četvrtak. Tekst rezolucije usvojen je na prošlosedmičnoj sjednici Odbora za vanjske poslove s 50 glasova za, 8 protiv i 12 suzdržanih, pri čemu su protiv glasala sva tri hrvatska člana odbora - Željana Zovko, Tonino Picula i Sunčana Glavak.
