Šokantna vijest dočekala je jučer gotovo svakog ko koristi minus po tekućem računu u Hrvatskoj, a riječ je o više od 800.000 građana. Najkasnije do kraja godine morat će ga smanjiti na najviše 1.500 kuna, na koliko je HNB odredio maksimalni iznos takvog, prešutnog minusa.
Naime, mnoge banke su koristeći rupe u zakonu, na takve prešutne minuse zaračunavale kamatu veću od zakonom dopuštenih 8 posto, pa HNB s ovom odlukom zapravo želi ukinuti tu lihvarsku praksu a banke natjerati da smanje kamatu na minuse. Međutim, ispravljanje jedne nepravde sad prijeti drugom. Da bi građani mogli zatvoriti svoje minuse bez blokade računa, pojedine banke im „dobrodušno“ nude kredite s isto tako visokom kamatom.
Ukidaju se minusi! Ova vijest odjeknula je u sekundi. Ali priča je potpuno drugačija. Ne ukidaju se minusi, nego lihvarski minusi. I to je ogromna razlika ali i dalje ne nužno dobra.
O čemu se ustvari radi? Do 2017. postojala je samo jedna vrsta minusa, tržišni standard je bilo dopušteno prekoračenje, na njega su banke po zakonu maksimalno mogle zaračunat kamatu od 8,1 posto. Potom su bankari osmislili novi oblik i nazvali ga prešutno prekoračenje, zaobišli zakon i udarali kamate i do 17,3 posto.
I tako je prešutan minus pojeo onaj klasičan. 839.000 građana odnosno 95 posto svih minusa je sada prešutno. Slavko Linić donio je zakon prije gotovo 10 godina bankama kojim je htio ograničiti muljanje s minusom.
- Banke su suprotno tom zakonu postupili i dozvolili građanima da uđu u te minuse. Oni su nedopušteni, znači nisu zakoniti. A onda su s visokim kamatama dobar dio građana uopće onemogućili da mogu vraćati takve minus - rekao je Slavko Linić, bivši ministar finansija Hrvatske za RTL.
