Crnogorski predsjednik Milo Đukanović je u intervjuu za "Antenu M" rekao kako treba doći do smjene vlade, a otkrio je kako nijedan stranac nije pokušao razgovarati s njim o povlačenju iz politike. Đukanović je dodao kako smatra da bi predloženi budžet mogao baciti ekonomiju Crne Gore na koljena. 

Đukanović, procijenjujući kredibilitet Krivokapićeve vlade, smatra da do njene smjene treba doći već početkom 2022. godine. Kaže da je to mišljenje i javnog mnijenja. 

- Obratite pažnju na istraživanja javnog mnijenja. Pokazuje se da je podrška Vladi na historijskom minimumu. Posljednji podatak koji sam pročitao je da je to oko 35% podrške javnosti. Dakle, sve skupa, kada ukrstite te informacije, jasno je da je ova Vlada potrošila svoje vrijeme i zbog toga je neminovno očekivati da bismo već početkom sljedeće godine trebali imati novu Vladu - kazao je Đukanović, te istakao kako je njegova stranka DPS bila i bit će štab stabilnosti Crne Gore.

Đukanovića nije kontaktirao niko sa međunarodne scene

Povodom izjave izvjesnoga Ilira Harasanija iz GP URA da se radi na formiranju manjinske vlade, koju treba da podrži DPS, ali uz uslov da ta stranka ne participira u vlasti i da se Đukanović povuče, kaže kako ga do danas niko sa međunarodne političke scene nije kontaktirao, te da je ta tema osmišljena u crnogorskim, pseudopolitičkim krugovima.

- Dakle, onim krugovima koji su uglavnom zaokupljeni posljednjih deceniju-dvije kako srušiti Demokratsku partiju socijalista i Mila Đukanovića - kazao je, te istakao da je koncept manjinske vlade dobrodošao u DPS-u. 

Đukanović je dodao da je njegova partija spremna da tom konceptu pruži podršku, međutim da to nije optimalno rješenje, te da su vanredni parlamentarni izbori definitivno opcija koja je, u ovom trenutku, Crnoj Gori najpotrebnija.

Dobar potez da se inicijativa za smjenu Vlade povuče 13. decembra

Đukanović kaže da je potez, da se inicijativa za smjenu Vlade povuče 13. decembra, bio ispravan, podsjetivši da je najavljeni pad Vlade imao loš odjek u javnosti. Dodao je da je njegovo odgađanje za novi datum u januaru manje važan i objašnjava razloge povlačenja inicijative za smjenu Krivokapićevog kabinet

Kaže, da za njega nije od krucijalne važnosti datum izglasavanja nepovjerenja, već činjenica da se o nepovjerenju Vladi priča već nakon godinu i četiri mjeseca njenog djelovanja, a izabrana je na mandat od četiri godine.

- Dakle, jedan broj partnera sa kojima razgovaramo o tome, i ne razgovaramo ništa zakulisno, ništa tajno, razgovaramo i razmjenjujemo mišljenja o tome kakvi su učinci i kakvi su budući dometi aktuelne Vlade i dolazimo do zaključka koji je negdje sažet u ocjeni koju sam već kazao, dakle da ova Vlada pravi štetu nacionalnim interesima Crne Gore, pa dolazimo do zaključka da tu Vladu treba promijeniti, krećemo u tu operaciju i onda se jedan od tih partnera javlja sa idejom da mu treba još malo vremena da to što je odlučio na dobar način iskomunicira u svojim redovima - objasnio je Đukanović.

On naglašava da sa političkim partnerima i dalje radi na smjeni Vlade i da se ti partneri nisu predomislili povodom odluke, već su je samo odgodili do određenog datuma, dok sa svojim dijelom javnog mnijenja "iskomuniciraju ovaj potez". 

Ambijent u Skupštini CG nije dobar za usvajanje budžeta

Đukanović smatra da nije pravo vrijeme za Zakon o budžetu, o kojem se danas raspravlja. On smatra da je prijedlog državnog proračuna nerealan i neodrživ.

Ima drugačiji prijedlog rješenja problema:

- Da se povuče budžet sada, da ova Vlada pripremi odluku o privremenom finansiranju, jer smatram da je to manje štetno, jer će biti ipak zasnovano na budžetskoj potrošnji iz 2021. godine i da se sačeka to vrijeme dok se razjasni situacija sa Vladom, dakle ko će uopšte biti Vlada i da se kupi još neko vrijeme za jedan otvoreni, inkluzivan razgovor u crnogorskoj javnosti koji će pomoći da se otklone dileme i otklone sumnje oko toga da li je taj budžet održiv - kazao je.

"Evropa sad" i Prijedlog budžeta su tuđa želja ekonomske propasti

Prijedlog budžeta, kao i program "Evropa sad" na koji se naslanja, Đukanović vidi i kao promociju buduće Demohrišćanske stranke. No, ponajprije ga vidi kao pokušaj da se Crna Gora baci na koljena.

- Ne bih sasvim isključio da u toj lepezi interesa unutar parlamentarne scene Crne Gore postoje i partije, postoje i pojedinci koji vrlo svjesno predlažu rješenja zapravo ekonomski podrivaju Crnu Goru. Ne kažem ovo prvi put, sjetit ćete se možda rasprava koje smo vodili u Parlamentu 2015. godine. 

Sjetit ćete se da je tada, takođe, bilo kreiranja neodržive budžetske potrošnje. I tada smo govorili, tada sam bio predsjednik Vlade: "Ovo ne bi Crnoj Gori radio ni najgori naprijatelj, zato što onaj ko ovo predlaže mora znati da Crna Gora ovo ne može da izdrži, da će Crna Gora pasti na koljena".

 Danas se to isto čini, rekao bih, sa još uvećanim fakturama - upozorava Đukanović.

Više od 100 BIA-inih ljudi za vrijeme dešavanja na Cetinju

Komentarišući uticaj velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori i miješanja zvaničnog Beograda u unutrašnja pitanja Crne Gore, spomenuti su i događaji na Cetinju 4. i 5. septembra, kao i špekulacije da je Agencija za nacionalnu bezbjednost "prepotčinjena" srpskim obavještajnim službama, Đukanović to komentariše ovako:

- Ocjena je već sama po sebi teška, jer prosto nije primjereno da odnosi između dvije države budu u takvom stanju zavisnosti bezbjednosnih struktura, a dodatno nije prirodno kada je jedna od tih zemalja članica NATO-a, a druga članica Evro-azijskih ekonomskih integracija. 

Dakle, sve što smo bili u prilici da čujemo i da pročitamo povodom događaja na Cetinju 4. i 5. septembra zaista djeluje alarmantno, a moram reći da se to podudara sa informacijama koje sam imao i prije. Već uoči 4. septembra je bila ta informacija da je visoki funkcioner BIA-e u Crnoj Gori. I da nije sam, nego sa jednom ozbiljnom armijom svojih operativaca koja je prelazila brojku od 100 ljudi - kazao je Đukanović.

Mnogo je teških kompleksa

O prijetnji "iznenađenjima" iz Vašingtona

Predsjednik Crne Gore komentarisao je više puta ponovljene izjave Dritana Abazovića o navodnim "iznenađenjima" iz Vašingtona, a odskora i "crnim listama" kao važnim za razvoj političke situacije u Crnoj Gori. Na pitanje ko stoji iza takvih inicijativa, Đukanović kaže:

- Dosta je logično pretpostaviti da onaj koji maše tim očekivanjem, zna najviše o tome šta se radilo na tom planu... - rekao je Đukanović, te kako to i neka druga ponašanja iz sličnog repertorara vidi kao "iskompleksiranost" koja srozava ugled crnogorske države.

- Od naših inostranih partnera informisan sam vrlo često o tome kako se iz crnogorske Vlade zove da se pita kakav je to način da, recimo, Milo Đukanović kao predsjednik učestvuje na samitu 'Evropska unija-Zapadni Balkan', a ne predstavnik Vlade? Ili, otkuda Milo Đukanović na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija? Dakle, govorim o teškim kompleksima koje nikada nisam potencirao, čak vjerujte ni pominjao, ovo je prvi put da ih pominjem, ali smatram da ih treba pomenuti u kontekstu pitanja koje ste otvorili - kazao je. 

Izbor predsjednika DPS-a

Đukanović ističe da su reforme u Demokratskoj partiji socijalista dobile na zamahu nakon 30. avgusta i da još traju. Podsjeća da su na vanrednom partijskom kongresu prvi put pomenuti neposredni predsjednički izbori, koji će uslijediti ne kasnije od dvije godine od datuma održavanja kongresa, te je dodao da se ide ispred rokova.

Na pitanje o prošlonedjeljnom Memorandumu koji su potpisale stranke manjinskih naroda, SNP, URA i CIVIS, Đukanović odgovara ocjenom da je posrijedi korak u dobrom pravcu. Smatra, međutim, da je za stolom moralo biti mjesta i za još dvije manjinske stranke HGI i DUA, ali i SDP i SD.

Đukanović ocjenjuje da su neke adrese u Briselu jedva dočekale zaostajanje Podgorice u ispunjavanju evropske agende kao alibi za ukidanje Direktorata Crne Gore. Saglasan je da je Srbija snažnim lobiranjem u Vašingtonu postigla da se na "Otvoreni Balkan" gleda blagonaklono, ali dodaje kako je Crna Gora napravila grešku ukidajući, prije nekoliko godina, sredstva za angažovanje sopstvenih lobista, rekao je Đukanović za "Antena M".