Protekle dvije pandemijske godine pred upravnim sudovima u potpunoj su se tišini vodili postupci koji su državni proračun spasili od gubitka možda i desetak milijardi kuna, piše Jutarnji.
Visoki upravni sud je 23. septembra 2020. godine donio ogledni spor prema kojemu status ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata ne mogu imati osobe koje nisu sudjelovale u odbrani suvereniteta Republike Hrvatske. Dakle, pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) kojima Hrvatska već isplaćuje penzije ne mogu dobiti još i sva prava i povlastice koje imaju hrvatski ratni vojni invalidi (HRVI).
Posljedica odluke u oglednom sporu jest da su tokom prošle 2021. godine postupanja Županijskog državnog odvjetništva u Splitu u upravnim sporovima porasla za čak 552,78 posto. U godišnjem izvještaju Državnog odvjetništva navedeno je da je razlog 1.060 predmeta za koje im je Ministarstvo branitelja još 2012. godine dalo generalnu punomoć za zastupanje.
Te 2012. počele su stizati tužbe s milionskim odštetnim zahtjevima, ali priča počinje 1997. godine. Otad do 2001. godine doneseno je više od deset hiljada rješenja kojima se pripadnicima HVO-a priznalo pravo na ličnu invalidninu na osnovi ranjavanja na južnom bojištu.
Temeljem toga ostvarili su pravo na braniteljsku penziju, ali im rješenja kojima se priznao invaliditet nikada nisu uručena, nego su ostala pohranjena u Ministarstvu odbrane. Generali Marinko Krešić i Ljubo Ćesić Rojs tvrdili su kako je to bila politička odluka pokojnog predsjednika Franje Tuđmana i ministra Gojka Šuška da se zbrine pripadnike HVO-a koji su ratovali s Hrvatskom vojskom.
Međutim, 2002. godine rješenja su nestala iz Ministarstva odbrane, a nakon nekog vremena pojavile su se milionske tužbe u kojima se uz penzije tražila isplata i svih drugih prava koja imaju RVI.
- Radilo se o 10.007 predmeta koji su bili, kako su to zvali, dio džentlmenskog dogovora. Dogovor je bio da će im se dati hrvatska penzija, ali da ne traže ništa uz to u smislu invalidnosti, stanova i drugog - kaže bivši ministar branitelja Predrag Fred Matić kojemu su stigle nedžentlmenske tužbe s vrtoglavim odštetnim zahtjevima.
- Kako bi im se u Mirovinskom mogao kompletirati predmet, bilo im je izdano fiktivno rješenje o invalidnosti. Ispalo je da je 10.000 ljudi ranjeno isti dan, istoga trenutka na istome mjestu od iste granate - izjavio je Matić.
- Dva, tri pravnika iz Ministarstva odbrane domogla su se tih predmeta i počela nazivati ljude te im nuditi da će ih zastupati i ishoditi im status HRVI. Došlo je više od stotinu tužbi u kojima su se tražili milionski iznosi, a onda sam to zaustavio - rekao je bivši ministar branitelja.
Te 2012. godine izmijenjen je Zakon o braniteljima i u članku 42. propisano je da status ratnog vojnog invalida Domovinskog rata može imati samo osoba koja je branila suverenitet Republike Hrvatske, što je isključivalo pripadnike HVO-a. Nakon toga je Ministarstvo branitelja počelo poništavati rješenja kojima su pripadnici HVO-a dobili status HRVI.
Dragan Radić, predsjednik Hvidre HVO-a, tada je za hrvatske medije dao izjavu kojom se ogradio od "145 pripadnika HVO-a koji su tužili Hrvatsku i tražili milionsku odštetu".
- Naš je stav da ne možeš tužiti državu koja te hrani. Nas deset hiljada pripadnika HVO-a koji ostvarujemo pravo na mirovinu poštuje dogovor napravljen još prije 15-ak godina. Ne tražimo nikakvu odštetu, a posebice ne milionsku - govorio je 2012. godine Radić.
Mislilo se da se samo stotinjak osoba polakomilo za povlasticama koje nosi status HRVI, no podaci Županijskog državnog odvjetništva u Splitu pokazuju da su čak 942 pripadnika HVO-a tužila državu jer su im poništena rješenja o statusu HRVI. Da je to prošlo njima, izvjesno je da bi isti status tražilo i preostalih devet hiljada.
Glavni sekretar Ministarstva hrvatskih branitelja, Ivica Akmadža, kaže da su 2013. godine rješenja o statusu HRVI proglašena ništavim. Tvrdi da zbog njih država nema nikakvu štetu jer nisu bila na isplati.
- Pripadnici HVO-a koji su imali ta rješenja nisu imali status hrvatskih branitelja, a to je potvrdio i Visoki upravni sud - ističe Akmadža.
Na pitanje hoće li povlastice koje su izgubili na sudu pripadnici HVO-a naći u novom Zakonu o braniteljima koji je 2017. godine donijela Vlada Andreja Plenkovića, odgovara da taj zakon u glavi 9 rješava pravo na penziju pripadnika HVO-a.
- Dakle, samo na penziju. Ne rješava status branitelja, status RVI, nego samo pravo na penziju kao što ga je rješavao međudržavni sporazum iz 2006. godine.
Prema njemu su svi pripadnici HVO-a koji su u BiH imali utvrđen status proizašao iz ranjavanja ili zarobljeništva u roku od 30 dana nakon stupanja sporazuma na snagu mogli podnijeti zahtjev za penziju. Mogli su ga podnijeti i članovi porodice smrtno stradalog, ali oni nisu bili ograničeni tim rokom - kaže Akmadža, dodajući da su onima koji nisu podnijeli zahtjev, a bili su ranjeni ili zarobljeni, omogućili da to ipak učine.
- U članku 142. zakona proširili smo tu mogućnost i na oboljele i povrijeđene koji imaju najmanje 80 posto invaliditeta temeljem pravomoćnog rješenja u BiH - kaže glavni sekretar Ministarstva hrvatskih branitelja.