SLOBODNA DALMACIJA

Mašinerija laži: Prema ruskim podacima više Hrvata je poginulo u Ukrajini, nego što ih je branilo Dubrovnik 1991. godine

U ministarstvu Sergeja Šojgua, Putinovog ministra rata, uvjereno tvrde da su u Ukrajinu od početka agresije stigla čak 204 Hrvata-dobrovoljca

Ruska invazija na Ukrajinu počela 24. februara ove godine. Agencije

E. T. / Slobodna Dalmacija

19.6.2022

Rusko Ministarstvo odbrane objavilo je navodni popis stranih plaćenika u Ukrajini među kojima se spominju i Hrvati. Sudeći po ovoj senzacionalnoj listi, Ukrajinu je zadnjih par mjeseci branilo više Hrvata nego što ih je svojedobno, na vrhuncu velikosrpske agresije u decembru 1991., branilo i odbranilo Dubrovnik, piše Slobodna Dalmacija.

U ministarstvu Sergeja Šojgua, Putinovog ministra rata, uvjereno tvrde da su u Ukrajinu od početka agresije stigla čak 204 Hrvata-dobrovoljca, da su u međuvremenu 74 od njih poginula, a da se 51 vratio u domovinu. Nitko od tih silnih mrtvih hrvatskih državljana očito nije imao nikakvu obitelj ili partnera, jer bi ih netko valjda već dosad oplakao i za to bi se sigurno čulo.


Zlonamjerna laž

Ni hrvatske diplomatsko-konzularne službe u Ukrajini i Rusiji nisu još službeno evidentirale nijednu smrt naših građana u ratnoj zoni, niti ih je netko o njima obavijestio, no zašto bi Putinovoj administraciji te činjenice bile ikakve zapreke za plasiranje propagandne podvale u sklopu hibridnoga rata? Makar da u hrvatsko kolektivno sjećanje prizovu pučke pjesmice iz vremena naglašene podozrivosti prema svim vijestima iz 'ruske kuhinje': „Lažu Rusi, hebala ih majka, da je bila na Mjesecu Lajka...”

Navode ruskog ministarstva obrane o kamionima ubijenih stranih plaćenika u Ukrajini, pa i Hrvatima, komentirao je u dnevniku Nove TV analitičar Ivica Mandić. Procijenio je da je ova zlonamjerna laž smišljeno plasirana iz ruske propagandne mašine kako bi potkopala jedinstvo zapadnih država s napadnutom zemljom, pa tako i Hrvatske.

Ruski dužnosnici žele Ukrajinu zapadnim zemljama prikazati kao nevjerodostojnog partnera, kao nekoga tko prikriva i zataškava stradanja njihovih državljana. A stvarnost je zapravo sasvim drugačija: Hrvatska se u samo jednom dosadašnjem slučaju zarobljavanja i u jednom slučaju ranjavanja svojih državljana u Ukrajini iz prve ruke osvjedočila kako su ukrajinske službe gotovo trenutačno reagirale pravodobnom informacijom prema našim dužnosnicima.

"Razmjena obavještajnih informacija između sigurnosnih agencija u članicama NATO-a je svakodnevni posao i nije moguće doći u situaciju da su 74 čovjeka iz neke zemlje poginula a da to baš nitko od zemalja članica ne zna”, upozorio je analitičar Mandić. Ovo je, po njegovom mišljenju, puki ruski udar na unutarnje jedinstvo zapadnog bloka, a što se tiče informacija koji hrvatski državljani i u kojem svojstvu borave u Ukrajini, naše institucije sigurno raspolažu tim važnim podacima.


Fake news mašinerija

Hrvatskoj Moskva očito ne prašta dosadašnju izdašnu potporu napadnutoj Ukrajini, između ostaloga i u vojnoj opremi i oružju dostatnom za opremanje pune četiri pješačke brigade. Hrvatska je po omjeru doprinosa i nacionalnoga BDP-a među prvih 15 donatora i pomagača Ukrajine.

Lažnim podmetanjima Putinove 'fake-news mašinerije' bili smo kao zemlja izvrgnuti i na samome početku invazije, kad su iz ruskoga ministarstva obrane bili optužili Zagrepčanina Denisa Šelera za organizaciju i dovoz više od 200 navodnih hrvatskih dobrovoljaca u Ukrajinu. Bio je to, također, oblik političkoga pritiska na hrvatski politički vrh, kao i poziv službenome Zagrebu da revidira svoj pogled na ovaj rat i na uloge u njemu.

Vremešniji dobro pamte kako je Hrvatska sličnim lažima o stranim dobrovoljcima bila i sama izvrgnuta na početku Domovinskog rata: propagandna mašinerija iz Srbije širila je glasine o stotinama ubijenih plaćenika rumunjske Securitatee u Vukovaru, o Kurdima-plaćenicima koji navodno brane Dubrovnik, o crncima-rasistima koji drogirani jurišaju na JNA... Krajnja namjera tih izmišljotina i tad je bila ista: predstaviti agresiju na suverenu državu kao borbu pravednika protiv 'belosvetskog šljama', navodi se na kraju teksta Slobodne Dalmacije.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.