U novu džamiju i Islamski centar u Sisku dobrodošli su svi ljudi otvorena uma, srca i duše, bez obzira na to koje su vjere, rekao je za Hinu glavni sisački imam Alem Crnkić uoči svečanog otvorenja tog vjerskog kompleksa na koje u četvrtak stiže i turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan).
Novi Islamski centar prostire se na oko 2600 metara kvadratnih te je treći takav centar u Hrvatskoj, nakon zagrebačkog i riječkog. Hrvatska ima i manju džamiju u Gunji, prvu i najstariju u državi, i manji islamski centar u Umagu.
Izgradnja džamije u Sisku “višegeneracijski je san” muslimana u Sisku i Sisačko-moslavačkoj županiji, rekao je Crnkić u razgovoru za Hinu.
Više od 55 godina nakon nastanka ideje i pet godina nakon početka izgradnje, poslije birokratskih zavrzlama, pandemije i potresa koji su usporili proces, Islamski centar otvara se u četvrtak svečanom ceremonijom na koju stižu hrvatski državni vrh, turska delegacija predvođena Erdoanom te niz diplomata i visokih zvaničnika.
Već za vikend nakon otvorenja Centar organizira dane otvorenih vrata kako bi ga mogli posjetiti svi Siščani i drugi zainteresirani.
- Najvažniji cilj nam je imati dodir s društvenom zajednicom - ističe imam.
Na molitveni prostor odnosi se petina kompleksa, a ostatak, oko dvije hiljade kvadrata, namijenjen je svima.
- Da su muslimani htjeli graditi ovaj objekt za sebe, izgradili bi samo džamiju. Dobrodošli su nam svi ljudi otvorenog uma, srca i duše, bez obzira na vjersko opredjeljenje, svi koji su otvoreni da upoznaju i spoznaju druge - naglasio je mladi sisački imam, rođeni Siščanin.
Uz molitveni prostor, Centar ima multifunkcionalne učionice, projektirane za polaznike vjeronauke, ali i za druge oblike edukacije poput onih o islamskoj kulturi. Tu su i restoran s islamskim specijalitetima te veliki kongresni centar koji može biti domaćin međuvjerskih konferencija.
Ondje je i divanhana – “prostor za opuštanje i druženje” – gdje će posjetitelji moći čitati u orijentalnom okruženju uz topli napitak.
Posebnost sisačke džamije je njena energetska održivost, pa je se i naziva prvom “ekodžamijom” u ovom dijelu Europe. Centar ima dizalice topline, toplinske pumpe, solarne panele i fotonaponsku elektranu od 30 kilovatsati.
Crnkić ističe kako mu je posebno drago što džamija ima i ekološki aspekt jer čovječanstvo “dobiva sve veća upozorenja koliko je samo sebi neprijatelj i kako će se uništiti” ne bude li razmišljalo o okolišu.
Dodao je kako su u provedbi ideje održivosti džamije sudjelovali i lokalni stručnjaci iz Siska koji se iz nekadašnjeg industrijskog središta želi repozicionirati kao pionir naprednih i održivih tehnologija.
Među njima su bili “vrhunski profesori” obližnje Tehničke škole koja provodi niz projekata te je pokrenula utrke solarnih automobila, rekao je Crnkić. S industrijom je otišao i velik broj stanovnika, no oni “i dalje vole imati vezu sa Siskom”. Velik dio njih islamski su vjernici.
Prema popisu stanovništva iz 2011., u Sisku je živjelo oko 2.500 pripadnika islamske vjere, a na području županije njih 4140.
Otprilike dvije trećine njih su Bošnjaci koji su, kao i pripadnici Crnkićeve obitelji, bili “marljivi vrijedni ljudi koji su davali obol” sisačkoj industriji.
Erdoanov dolazak nije samo čast za Hrvatsku nego i za Sisak, koji ne pamti dolazak “osobe takvog profila koja na neki način i upravlja globalnim procesima u ovom turbulentnom vremenu i svijetu”, kaže Crnkić referirajući se na ulogu turskog predsjednika kao posrednika između Ukrajine i Rusije.
Erdoan je tokom posjete 2016., povodom 100. godišnjice priznanja Islama u Hrvatskoj, prvi put čuo o pripremi za gradnju džamije i Islamskog centra te je bio “ugodno iznenađen” da je i Hrvatska pripomogla rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa.
Potom se projektu izgradnje, pokrenutog na inicijativu Mešihata islamske zajednice i potaknutog donacijama vjernika i raznih dionika, pridružila Turska agencija za suradnju i koordinaciju (TIKA). Ta pomoć bila je ključna “u presudnim momentima”, zaključuje sisački imam.
