Crna Gora se danas suočava sa ozbiljnim izazovima koji nagrizaju njenu multietničku demokratiju, oazu mira na zapadnom Balkanu i sidro njegove stabilnosti kako su je od 90-ih godina prošlog vijeka do nedavno nazivali najviši zvaničnici demokratskih država, rekao je predsjednik ove zemlje Milo Đukanović u Ženevi na sesiji Vijeća za ljudska prava.

On je naveo kako kontinuirana ruska hibridna djelovanja, kojima smo besomučno izloženi, podstiču retrogradne politike, šire govor mržnje i produbljuju podjele i u Crnoj Gori, kao i u drugim zapadnobalkanskim društvima. 

- Ali, mi nemamo i ne tražimo alternativu evropskom vrijednosnom sistemu - istakao je Đukanović i dodao:

- I ovogodišnju debatu održavamo u kontekstu nastavka jednogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine, sa nesagledivim patnjama i stradanjima civila, i daljim teškim kršenjima međunarodnog prava ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava.

U uslovima rušenja temelja međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima i Povelje UN, tektonskih potresa i posljedica po globalnu bezbjednost, geopolitiku i ekonomiju, uključujući krizu energenata i hrane, inflatorne pritiske i porast troškova života i poslovanja. Ruska agresija je stavila na test cijeli svijet, generalno djelujući otrežnjujuće i kohezivno na međunarodnu zajednicu.

Istakao je kako je napad na Ukrajinu napad na evropsku i globalnu sigurnost i na obavezujuće ključne principe ključnog prava i međunarodnog humanitarnog prava.

- Zato ne smijemo ostajati nijemi kada je dio suverene države okupiran od strane druge, kada se dešavaju pokušaji svrgavanja demokratski izabranih vlasti ili kada bilo koja država krši i zloupotrebljava ljudska prava i slobode.

Zbog svega toga, važno je da otvoreno i jasno sagledavamo kako se države odnose prema svojim obavezama da štite i unapređuju ljudska prava, jer od toga zavise životi ljudi, kao i mir, sigurnost i stabilnost.

Ne možemo biti neutralni u odnosu na agresiju, niti na kršenja ljudskih prava - kazao je Đukanović.

Crnogorski predsjednik je pozdravio stalnu pažnju Vijeća za ljudska prava na stanje ljudskih prava u Ukrajini u ovom kontekstu.

- Uostalom, Vijeće na to obavezuje njegov mandat. U suprotnom, rizikovali bismo da ohrabrimo slične prijetnje i drugim državama. Danas je to Ukrajina, sutra bi to mogla biti neka druga susjedna država.

Recimo i Crna Gora koja je, inače, duže vremena pod snažnim uplivom tzv. meke moći Rusije i njenih ekspozitura hibridnog djelovanja u zemlji i na zapadnom Balkanu. U prošlosti smo prečesto bili svjedoci zastrašujućih efekata nekažnjivosti za zločine. Na greškama moramo učiti. Greške ne smijemo ponavljati - poručio je Đukanović.

Naglasio je kako Crna Gora u Vijeću danas, kao i na svim drugim relevantnim i međunarodnim adresama snažno osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu, te daje punu podršku Ukrajini.