Hrvatski premijer Andrej Plenković danas prvi put u mandatu odlazi u posjet Srbiji, jedinoj susjednoj zemlji koju kao predsjednik vlade nije posjetio. U Subotici će otvoriti Hrvatski dom, jedan od znakova da su opterećeni odnosi dviju zemalja u posljednje vrijeme krenuli uzlaznom putanjom.

U Suboticu dolazi na poziv predsjednice Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Jasne Vojnić i predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislava Žigmanova, ujedno i ministra za ljudska i manjinska prava Srbije.

Upravo nakon imenovanja Žigmanova na funkciju ministra u listopadu 2022. odnosi Zagreba i Beograda krenuli su u pozitivnijem pravcu.

Na otvorenju sjedišta hrvatske manjine u Srbiji, Hrvatskog doma – Matice u Subotici, čiju je izgradnju u cijelosti financirala hrvatska vlada s 1,8 milijuna eura, bit će i srbijanska premijerka Ana Brnabić s kojom će se Plenković bilateralno sastati.

Plenković, koji je prošli tjedan rekao da se za posjeta Srbiji neće susresti s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, najavio je da će s Brnabić razgovarati "o svim temama bilateralnih odnosa".

To znači da bi na dnevnom redu trebao biti položaji manjina, gospodarska, ekonomska i prometna suradnja, europski put Srbije, ali vjerojatno i pitanje nestalih i procesuiranja ratnih zločina.

S 200 tisuća na 40 tisuća

Po popisu stanovništva iz 2022., Hrvata u Srbiji ima 39.107, što je gotovo za 160.000 manje u odnosnu na popis iz 1961. godine.

Hrvati su time, kako je ranije objavio DSHV, nacionalna zajednicu s najvećim demografskih gubitcima.

- Za 60 godina ostala nas je petina ukupnog broja po čemu smo nacionalna manjina s najvećim gubicima u Republici Srbiji - rekao je Žigmanov nedavno.

Najviše Hrvata živi u Vojvodini, ali i tamo im se broj smanjuje.

Otopljavanje odnosa

Kao znak otopljavanja odnosa nakon imenovanja Žigmanova za ministra u srbijanskoj vladi, u Zagreb je na božićni domjenak Srpskog narodnog vijeća (SNV) došao srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić, sastavši se neformalno i s hrvatskim premijerom.

Ana Brnabić bila je potom u Zagrebu u travnju na Velikoj skupštini SNV-a, a u Banskim dvorima primio ju je Plenković.

Dačić je tijekom posjeta u siječnju rekao da njegova prisutnost u Zagrebu "predstavlja snažnu poruku o potrebi razgovora i redefiniranju trenutnih odnosa Zagreba i Beograda", te da su "najbolji odnosi Hrvatske i Srbije od prvenstvenog interesa za naša dva naroda, ali i regiju”.

Plenković je naglasio da je Hrvatska bila žrtva i da "to nasljeđe teško opterećuje odnose".

- Bitno je da razumijemo činjenice, da ne ignoriramo nešto što je tu među nama, čime se sve vlade trebaju baviti - kazao je.

- Činit ćemo sve da pronađemo one za kojima se traga, da učinimo sve da se procesuiraju ratni zločini, ali ćemo isto tako činiti sve da gradimo mostove suradnje - kazao je tada hrvatski premijer.

Brnabić je za posjeta Zagrebu rekla da želi da posjeti bude "češći i redovitiji i da ne bude svaki od njih neki negativan ili neprijateljski simbol, već uobičajeni radni dan".

Nema sastanka s Vučićem

Odnosi Hrvatske i Srbije u usponu su, ali ipak nisu dosegli razinu za sastanak Plenkovića i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

Hrvatski ministar vanjskih poslova dao je naslutiti ovaj tjedan da za to u ovom trenutku nema potrebe jer bi taj sastanak bio samome sebi svrha.

- Nije se problem susresti, premijer se s Vučićem susreo na marginama u Davosu, ali govorimo o sadržajnom sastanku koji će rezultirati nekim ozbiljnim dogovorom, a ne samo da bi se popila kavica.

Hrvatska sa Srbijom želi rješavati otvorena pitanja, prije svega pitanje 1812 nestalih osoba. 

- To nam je ljudska, profesionalna i domoljubna obaveza -rekao je Radman.

Također, nastavio je, "srpska manjina u Hrvatskoj ima svoje mjesto u Saboru, u koalicijskoj vlasti, mi očekujemo reciprocitet, da Hrvati imaju svoga predstavnika u parlamentu, i pokrajinskom i državnom".

- Plenković je premijer, Vučić je predsjednik države, postoje niže razine koje trebaju dovesti do trenutka da taj susret bude opravdan, kada ozbiljne teme budu zrele za konačnu raspravu - kazao je.

Hrvatski dom

Hrvatski dom novo je zdanje podignuto je nedaleko od središta Subotice na sjeveru Vojvodine i bit će sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV), Novinsko izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“ i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a objekt bi trebao biti i „stjecište svekolikog kulturnog i društvenog života hrvatske zajednice“.

- Izgradnjom Doma šalju se tri važne poruke. Prva i najvažnija poruka je da ćemo ostaviti spomenik za 300 godina boravka Hrvata na ovim prostorima - izjavila je uoči otvorenja Matice predsjednica HNV-a Jasna Vojnić.

- Druga, da ćemo biti uvažavani partneri i da će nas drugi doživljavati kao ozbiljne sugovornike koji će na dostojanstven način reprezentirati hrvatski narod u Srbiji. A treća je da hrvatska država odista stoji iza hrvatske manjine u Srbiji - dodala je.

I za političkog prvaka Hrvata u Srbiji Tomislava Žigmanova Hrvatski dom – Matica, čija je izgradnja počela u lipnju 2021, simbol je novog razdoblja u, kako je rekao, teškoj povijesti ove zajednice.

- Prepoznajemo se sve više kao zajednica čijim se institucijama daje na važnosti - rekao je.

Otvorenje Matice zakazano je u 16 sati, a predsjednik hrvatske Vlade će nakon toga sudjelovati i u proslavi praznika hrvatske manjine Dana rođenja biskupa Ivana Antunovića u subotičkoj Gradskoj kući.

Na svečanoj akademiji bit će nagrađeni najbolji učenici cjelovite nastave na hrvatskom jeziku u Srbiji, prenosi Hina.