Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova u Vašingtonu prihvatio je tužbu Ivice Todorića protiv Republike Hrvatske, a kako saznaje Index.hr, ako Hrvatska izgubi taj spor, mogla bi Todoriću isplatiti između sedam i osam milijardi eura. U tom slučaju novac bi se isplatio iz budžeta jer Todorić u svojoj tužbi tereti državu da mu je svojim odlukama otela "Agrokor".
Na ovom istom sudu Hrvatska je nedavno izgubila spor protiv mađarskog MOL-a. Odluka američkog suda bit će obvezujuća i na nju izgubljena strana nema pravo žalbe. Hrvatska vlada osporavala je nadležnost suda u SAD, no njeni argumenti na koncu su odbijeni. Advokati Ivice Todorića u Hrvatskoj još nisu zaprimili odluku, no sasvim je izgledno da se taj sud proglasio nadležnim te prihvatio tužbu Todorića protiv Republike Hrvatske u vezi s preuzimanjem "Agrokora".
Advokat: Da, ovo je uspjeh za Todorića
- Ivica Todorić smatra kako je ovo svakako korak u dobrom smjeru te dokaz da je argumentacija hrvatske vlade kako ovaj sud nije nadležan za pitanje njegove tužbe bila sasvim pogrešna. Da, riječ je o uspjehu za mog klijenta - ističe u razgovoru za Index advokat Fran Olujić.
Podsjetimo, Todorić je u martu 2020. podigao tužbu u Vašingtonu te od Hrvatske zatražio odštetu. Todorić tužbu nije podnio kao fizička osoba, već su to učinile njegove nizozemske kompanije Adria Group B.V. i Adria Group Holding B.V., preko kojih je držao "Agrokor".
Tužba počiva na tezi da su ove dvije strane kompanije bile prisiljene prenijeti kontrolu nad Agrokorom na državu te im je time nezakonito oduzeto ulaganje. Na to ih je prisilila hrvatska država svojim odlukama u vrijeme kada je vlada HDZ-ovog šefa Andreja Plenkovića rješavala krizu u "Agrokoru".
Odšteta se plaća iz državnog budžeta
- Sud mora utvrditi je li nastala šteta i u kojim iznosima. U slučaju da odluka bude pozitivna za Todorića, taj iznos odštete trebao bi biti u milijardama eura - kaže advokat Olujić.
Kako neslužbeno saznaje "Index", odšteta bi mogla iznositi više od sedam milijardi eura. Dok se o iznosima odštete još nagađa, jer je teško predvidjeti presudu suda u Vašingtonu, jedna stvar je već sad sigurna - iznos odštete teretit će hrvatsku državu, odnosno budžet.
- Da, ako bi bila donesena takva odluka, ona bi se namirila iz sredstava državnog budžeta. Naime, Todorić tvrdi da mu je upravo odlukom državnih tijela nanesena šteta pa bi takvu štetu na kraju morali namiriti svi porezni obveznici u Hrvatskoj - jasan je odvjetnik Olujić.
Odluka američkog suda je obavezujuća i nema prava žalbe
Novoosnovana kompanija "Fortenova", koja je nastala kao rezultat Vladinog "Lex Agrokora", odnosno nagodbe većeg dijela "Agrokorovih" vjerovnika, odvojena je od "Agrokora" te se na nju teško može odnositi eventualna odšteta koja bi bila dodijeljena Todoriću u slučaju uspjeha tužbe. Naime, u osnivačkim aktima jasno je definirano da "Fortenova" nije pravni sljednik "Agrokora".
Za sada nije poznato koliko bi tačno mogao trajati ovaj postupak, no sigurno će trajati nekoliko godina. U svakom slučaju, odluka arbitražnog suda bit će obavezujuća i konačna, kako za tužitelja Todorića, tako i za tuženika Hrvatsku, a gubitnička strana nema pravo žalbe na presudu.
Vlada: Sve što smo radili bilo je zakonski utemeljeno
O ovom slučaju očitovala se i hrvatska vlada, koja naglašava da Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova samo ocjenjuje prethodna pitanja i da će u daljnjem toku postupka iznositi argumente u vezi sa samom biti spora.
- Svi potezi koje je Vlada poduzimala bili su utemeljeni na zakonu, vodeći računa o ukupnoj ekonomskoj i finansijskoj stabilnosti Hrvatske, očuvanju radnih mjesta i opstanku kompanije - naglašava se u tom saopćenju Vlade.
Podsjetimo, iz dokumentacije, e-mailova, izjava i članaka koje je objavio Index od maja do jula 2018. godine jasno proizlazi da su premijer i šef HDZ-a Andrej Plenković i potpredsjednica Vlade Martina Dalić, ne samo namjerno obmanjivali hrvatsku javnost, govoreći neistine o stanju u "Agrokoru", nego su kao premijer i potpredsjednica Vlade iskoristili svoje položaje kako bi posebna grupa koju su odabrali mogla zaraditi na poslovima u "Agrokoru" nakon stupanja na snagu "Lex Agrokora" i ulaska posebnog Vladinog povjerenika Ante Ramljaka u središte bivše kompanije Ivice Todorića.
Ko je ko u aferi "Borg"
Ramljak je bio član grupe "Borg", kako su se sami nazvali, u kojoj su bili vlasnici, predsjednici i djelatnici brokerskih kuća, konsultantskih kompanija i advokatskih ureda te su tajno radili za Vladu na pripremi zakona. Grupa "Borg" djelovala je neformalno, članovi nisu bili obavezani ugovorom o tajnosti niti su bili ograničeni da te informacije ne koriste za vlastite poslove. Redovno su na sastancima lično o detaljima informirali premijera Plenkovića.
Plenković i Dalić su sve do maja 2018. godine, odnosno do trenutka kada je "Index" objavio prvi u nizu članaka o e-mailovima potpredsjednice Dalić, negirali postojanje grupe te su tvrdili da je Dalić lično pisala zakon. Na kraju se ispostavilo da je zakon pisala grupa ljudi povezanih s Plenkovićem i Dalić, koja je kasnije na primjeni tog zakona i zaradila.
Ne vodeći računa o javnom interesu i transparentnom vođenju procesa sanacije "Agrokora", Plenković i Dalić su privatnim osobama koje nisu bile vezane ni za jednu javnu funkciju odavali ne samo povjerljive pravne i finansijske podatke, nego i sadržaje povjerljivih razgovora članova vlade s investitorima, bankarima i diplomatima iz Rusije te ostale pravne i finansijske podatke koji nisu bili poznati javnosti.
Istraga USKOK-a i DORH-a o aferi "Borg" završila je u rekordnom roku, u svega nekoliko sedmica. USKOK je službeno objavio da u vezi s aferom "Hotmail", koju je otkrio "Index", nema elemenata kaznenog djela kod bivše potpredsjednice Martine Dalić, premijera Andreja Plenkovića, bivšeg Vladinog povjerenika Ante Ramljaka i tadašnjeg ministra finansija Zdravka Marića. Njihovo obrazloženje bilo je prepuno nelogičnosti, nedorečenosti, pa i lažnih tvrdnji, što je bio dokaz o traljavo obavljenom poslu.
