Godina 2028. je neki optimalan, ali i ambiciozan rok učlanjenja Crne Gore u Evropsku uniju (EU), a perspektiva zemalja Balkana je jedino u EU, poručio je ministar dijaspore Crne Gore Mirsad Azemović tokom posjete Bosni i Hercegovini.

U razgovori za agenciju Anadolu (AA) govorio je o putu Crne Gore ka EU, ulasku Bošnjačke stranke (BS) u rekonstruisanu Vladu Crne Gore, odnosima u regiji i svijetu, ali i drugim temama koje su pred ovim Ministarstvom u ovom mandatu.

Među prvim planovima Ministarstva dijaspore je izrada registra crnogorskih građana koji žive u inostranstvu, kako bi dobili barem približan podatak o njihovom broju u inostranstvu. Crna Gora nema precizne podatke o brojnosti njene dijaspore.

"Bošnjačka stranka se od početka zalaže da ima ministarstvo za saradnju sa dijasporom. Obzirom da je praktično još jedna Crna Gora raseljena, onda se ukazala potreba da se sistemski i institucionalno uveže matična država i dijaspora. Naša dijaspora je otprilike i najvredniji proizvod Crne Gore, ona je stub finansija Crne Gore. Prema zvaničnim podacima, godišnje imamo do 800 miliona deviznih doznaka iz inostranstva, što je 6,45 posto ukupnog GDP-a Crne Gore. To nam jasno govori kolika je važnost povezivanja naše dijaspore sa matricom", kazao je Azemović.

Izrada registra crnogorske dijaspore

Govoreći o radu Ministarstva dijaspore i planovima, rekao je da imaju ambiciozan plan.

- Kadrovski se razvijamo u dva smjera, poboljšavamo kapacitete, a politike koje planiramo da sprovodimo su veoma ambiciozne. Koliko ćemo uspjeti, to ćemo mjeriti na kraju mandata ove Vlade. Sada smo u izradi registra naše dijaspore jer je to polazna osnova za bilo koja strateška planiranja. Moramo znati gdje smo, šta smo i koliko nas ima - istakao je Azemović.

Tu je i strategija koju planiraju da rade u naredne četiri godine.

- Probat ćemo da damo fokus na mlađe generacije, naime, generacije koje su već rođene u zemljama Zapadnog Balkana, Sjeverne i Južne Amerike, da vidimo kako im strateški pristupiti. Jer oni su generacija koja je stopostotno integrisana u sistem tih država. Njima je matična država dalja nego njihovim precima. Moramo da nađemo najbolji način da ih motivišemo, da ih uključimo u razne forume, ljetne škole jezika...Poznato je da je naša dijaspora dobro integrisana u zemljama gdje žive, da su to ljudi koji su ušli u institucije sistema, da su se školovali na prestižnim univerzitetima. Naravno, i materijalno su se dobro obezbijedili i mogli bi svoj novac da investiraju u domovinu - pojasnio je Azemović.

Ukazao je i na važnost veze Crne Gore i dijaspore.

- Crna Gora je članica NATO-a, jednog sigurnosnog sistema koji garantuje sigurnost investiciji. Ako su Nijemac, Turčin i Austrijanac pronašli interes da investiraju u Crnu Goru, ne znam zašto ga ne bi pronašao i naš čovjek koji je otišao prije 30 godina i stekao određeni kapital. Naše je da ih ohrabrimo i podstaknemo na to - rekao je Azemović navodeći da je za to potrebno uraditi da nemaju administrativne barijere.

Crna Gora i Evropska unija

Evropska komisija je sačinila procjenu dinamike zatvaranja pregovaračkih poglavlja sa Crnom Gorom do kraja 2026. godine, koju je Vlada definisala kao krajnji rok za zaključivanje pregovora.

Ranije ovog mjeseca predstavljena je platforma "Barometar 26", koja se odnosi na preuzimanje zajedničke obaveze za završetak pregovora sa EU do kraja 2026. godine. Platforma afirmiše zajedničku obavezu ključnih parlamentarnih političkih aktera u Crnoj Gori da sarađuju u cilju uspješnog zaključivanja pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine.

- Kao Vlada, postavili smo ambiciozan plan, zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do decembra 2026. godine. U stalnoj smo komunikaciji sa našim partnerima iz Evropske komisije, Evropske unije. Skoro je donesena jedna platforma 'Barometar 26', da preostala pregovaračka poglavlja zatvorimo sa 2026., a onda da idu dvije godine usaglašavanja sporazuma, potpisivanja sa članicama EU. Otprilike 2028. godina je neki optimalan, ali i ambiciozan rok učlanjenja Crne Gore u Evropsku uniju", poručio je Azemović.

U rekonstruisanu 44. Vladu Crne Gore ušli su sa jednim jasnim ciljem da ta vlada završi pristupne pregovore s Evropskom unijom i da formalizuju taj čin ulaska u EU. To je u agendi prioriteta Bošnjačke stanke, uz vladavinu prava i zaštitu prava manjinskog korpusa i sve vezano za manjine.

"Mislimo da Crna Gora, kao građanska država, jedino ima perspektivu ako je članica napredne unije kakva jeste Evropska unija. Mislim da će ova Vlada napraviti historijski iskorak i da će napokon Crnu Goru dovesti pred vrata Evropske unije", pojasnio je Azemović.

Ulaskom u Evropsku uniju, kako je kazao, poslali bi poruku cijelom Balkanu da perspektiva EU ipak nije nešto što je samo na papiru, nego da je ostvarivo i realno.

- Članstvo Crne Gore u EU bi puno značilo za region jer je posljednje članstvo bilo 2013. godine. Ulazak Crne Gore bi motivisao cijeli region i zemlje Zapadnog Balkana da još agilnije rade na evropskoj agendi. Perspektiva zemalja Balkana je jedino u EU. Jedino kada se izbrišu granice, kada se bude pričalo o ekonomiji i boljem životnom standardu, onda će se zaboraviti nemile scene koje smo imali i ratovi - istakao je Azemović za AA.

Odnosi Crne Gore i Srbije

Dotakao se i odnosa sa susjednom Srbijom.

- Naša saradnja sa Srbijom je nekada na višem, a nekada na manjem nivou. Ali uvijek smo se trudili, kao manja država, da imamo te tradicionalne dobre odnose sa Srbijom. Ova Vlada, u kojoj su zastupljeni Srbi, Crnogorci i manjine, trudi se da sa Srbijom održava najbolje moguće odnose, a štiteći interese Crne Gore. Računamo da sa Srbijom možemo imati bolju ekonomsku, kulturnu, sportsku, naučnu i svaku drugu saradnju - naglasio je Azemović.

Istakao je da su "njihove namjere, kada je region u pitanju, jasne, a to je dobra regionalna saradnja, zatvaranje svih pitanja koja nas dijele i da nema otvorenih pitanja".

"Što se tiče Balkana uvijek ima izazova. Crna Gora kao najmanja država na Balkanu može samo da pošteno pruži ruku svim zemalja u regiji", kazao je Azemović.

Odnosi Crne Gore i Turske

Turska je zemlja koja ima važne investicije u Crnoj Gori, ne samo politički već i ekonomski.

- Turska je inače tradicionalni partner na području Balkana. Ravnomjerno ima saradnju sa svim državama na Balkanu. Crna Gora ima dobru saradnju sa Turskom. Bili su nam velika podrška pri učlanjenju u NATO. Koristimo njihove savremene tehnologije i sisteme. Što se tiče ekonomske saradnje, ona je intenzivirana u posljednjih par godina. Dosta turskih kompanija otvara svoje predstavništvo u Crnoj Gori. Bilo je i par većih investicija u Crnoj Gori. Međutim, uvijek može bolje - izjavio je Azemović za AA.

Smatra da niko u crnogorskoj Vladi nema problem da sarađuje sa Turkskom.

- Fokus svog djelovanja sam stavio na saradnju sa dijasporom koja je trenutno u Turskoj. To je specifična dijaspora koja je već petu generaciju u Turskoj. Ljudi sve manje govore naš jezik i teža je ta saradnja zbog jezičke barijere. To je jako napredna dijaspora koja se bavi proizvodnjom - pojasnio je Azemović.

Izraelski napadi u Gazi i Libanu

Izraelski napadi na Pojas Gaze i Liban i dalje se nastavljaju. Ubijene su desetine hiljada ljudi, uglavnom žene i djeca. Bošnjačka stranka stoji uz nevini palestinski narod i njihova prava zagarantovana međunarodnim konvencijama i ugovorima.

- Nažalost, mi kao država, koja će uskoro biti članica EU, već moramo da pratimo politiku EU, a ona je jasna po tom pitanju. Mi, kao mala država, pokušavamo da iskoristimo i neko moralno, ljudsko pravo prema tom narodu. Ali, dosta smo ograničeni u tome da iznesemo svoj stav. Moja poruka je da se što prije završi to uništavanje jednog naroda koji nije kriv za situaciju u kojoj se našao, Apelujemo da se zaustavi ta agresija i da se ljudi vrate svojim domovima - poručio je Azemović.

Smatra da ovakva situacija nikome ne može ništa dobro donijeti, pa ni Izraelu.

- Iz toga ne mogu profitirati. Vremenom će se zemlje koje ih sada podržavaju, okrenut - rekao je Azemović.

Azemović posjetio BiH

Azemović je tokom posjete Bosni i Hercegovini imao sastanke sa bh. zvaničnicima. Jedan od njih je i sa ministrom za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlidom Hurtićem. Razgovarano je o jačanju odnosa između dvije države kroz povezivanje dijaspore Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Predložena je i formalizacija saradnje putem potpisivanja Memoranduma o saradnji. Ovaj dokument bi omogućio realizaciju zajedničkih projekata i aktivnosti koji su od značaja za dijasporu i iseljeništvo.

- Prije svega, u posjeti smo našim udruženjima, porijeklom iz Crne Gore. Ovo je moja prva radna posjeta Bosni i Hercegovini. Iskoristili smo ovaj momenat da posjetimo i određena ministarstva i intelektualne krugove. Lijepo smo prihvaćeni ovdje. Iz ovoga će proizaći samo još bolji međudržavni odnosi - dodao je Azemović.

Odgovarajući na pitanja novinara AA, Azemović je prokomentarisao ulazak Bošnjačke stranke u rekonstruisanu vladu Crne Gore, ističući kako je BS pri toj odluci imao jasan cilj.

- Mi smo ušli u rekonstruisanu 44. Vladu Crne Gore sa jednim jasnim ciljem da ta vlada završi pristupne pregovore s Evropskom unijom, da formalizujemo taj čin ulaska u Evropsku uniju koja je za nas u Bošnjačkoj stanici agenda u prioritetima, uz vladavinu prava i zaštitu prava manjinskog korpusa i sve vezano za manjine. Naravno, dobrosusjedski odnosi sa regionom. To je neka agenda što se tiče Bošnjačke stranke koju mi od osnivanja imamo i polako realizujemo - istako je Azemović.

Azemović je dodao kako je ulazak u vladu bio jedna po prelomnih odluka u 18 godina postojanja Bošnjačke stranke, teška ali i državnička odluka.

- To je jedna teška odluka, ali moram reći i državnička jer smo se vodili interesima prije svega države a onda i svog naroda kojeg zastupamo. Kao što sam rekao, taj put Evropske unije ne može biti kvalitetan i ne može biti tako brz bez učešća svih naroda koji žive u Crnoj Gori. Bošnjaci su kao narod prepoznati, narod tolerancije, narod mira, suživota, mi gajimo te odnose i to su otprilike i načela na kojima funkcioniše Evropska unija - poručio je Azemović.