<p>Često nam se nameće pitanje kako se pravilno piše riječ vrlo dobar. Da li sastavljeno ili rastavljeno? Prema pravopisnim i gramatičkim pravilima bosanskog jezika, ispravna su oba oblika, i sastavljeno i rastavljeno, ali treba  obratiti pažnju u kojim situacijama se koji koriste. </p>

<p>Često nam se nameće pitanje kako se pravilno piše riječ vrlo dobar. Da li sastavljeno ili rastavljeno? Prema pravopisnim i gramatičkim pravilima bosanskog jezika, ispravna su oba oblika, i sastavljeno i rastavljeno, ali treba  obratiti pažnju u kojim situacijama se koji koriste. Vrlodobar ćemo napisati sastavljeno kada želimo da ukažemo na nečiji uspjeh, ali ako je koristimo kad nekog opisujemo, napisat ćemo vrlo dobar rastavljeno. </p><p>Primjeri će vam to najbolje pojasniti. Odvojeno je pišemo u rečenici, naprimjer: Safet je vrlo dobar u fudbalu i voli taj sport. Kao i: Vrlo dobro ste to uradili, priznajem. Ali u rečenici: Opći uspjeh Saneline kćerke je vrlodobar, napisat ćemo je spojeno.</p><p>A u sličnoj smo dilemi kad treba da napišemo riječ dogodine - kako se piše pravilno: sastavljeno ili rastavljeno?</p><p>Pravopis bosanskog jezika nalaže da je pravilno napisati dogodine – sastavljeno, dakle, kao jednu riječ. U ovoj riječi prefiks DO je srastao s osnovicom godine, te na taj način dođosmo do rješenja nedoumice. </p>

Često nam se nameće pitanje kako se pravilno piše riječ vrlo dobar. Da li sastavljeno ili rastavljeno? 

Kako se piše: vrlo dobar ili vrlodobar?

<p>Svakodnevno čujemo ili pročitamo rečenice: Moram požuriti, iskrsle su mi neke obaveze. To ti je sad iskrsnulo ili si ranije planirala? Nešto mi je iskrslo pa ću morati da odgodim naš sastanak. Dakle, i iskrslo i iskrsnulo, pa se zapitamo šta je ispravno.</p>

<p>Svakodnevno čujemo ili pročitamo rečenice: Moram požuriti, iskrsle su mi neke obaveze. To ti je sad iskrsnulo ili si ranije planirala? Nešto mi je iskrslo pa ću morati da odgodim naš sastanak. Dakle, i iskrslo i iskrsnulo, pa se zapitamo šta je ispravno.</p><p>Na ovo pitanje tačan odgovor je vrlo jednostavan, koriste se oba oblika podjednako. Pa su rečenice koje sam navela pravilne bilo da upotrijebimo iskrslo ili iskrsnulo - Moram požuriti, iskrsle su mi neke obaveze. Kao i: Moram požuriti, iskrsnule su mi neke obaveze. To ti je sad iskrslo ili si ranije planirala? Kao i: To ti je sad iskrsnulo ili si ranije planirala? Nešto mi je iskrslo pa ću morati da odgodim naš sastanak. Kao i: Nešto mi je iskrsnulo pa ću morati da odgodim naš sastanak.</p><p>A sljedeću nedoumicu nam postavlja glagol zahladnjeti, pa smo u dilemi kako se kaže ili piše pravilno: zahladnjeti ili zahladniti, kao i zahladnjelo ili zahladnilo, jer oba oblika i čujemo i pročitamo. Prema pravopisu i gramatici bosanskog jezika, ispravno je samo zahladnjeti, odnosno zahladnjelo.</p>

Svakodnevno čujemo ili pročitamo rečenice: Moram požuriti, iskrsle su mi neke obaveze. To ti je sad iskrsnulo ili si ranije planirala?  

Kako se kaže ili piše: iskrslo ili iskrsnulo?

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav i dobro došli u emisiju “Lijepe riječi” da zajedno rješavamo nove jezičke nedoumice.</p>

<p>Svi koristimo izraz maloprije. Kad ga izgovaramo nemamo dilemu jer se uvijek izgovara kao jedna riječ, naravno, ali kad treba da napišemo ovaj izraz, veoma često se upitamo da li ga napisati sastavljeno ili rastavljeno? Prema pravopisu i gramatici bosanskog jezika, ispravno je koristiti oba oblika, samo u određenim kontekstima, ovisno o njihovom značenju.</p><p>Ako se misli na radnju koja se desila neposredno prije ovoga trenutka, prije kratkog vremena, maločas, tada je riječ maloprije ispravno napisati sastavljeno, ali ako se riječ koristi u smislu prije nečega ili prije nekog, odnosno u doslovnom značenju, onda ju je potrebno napisati razdvojeno, kao dvije riječi. </p>

Svi koristimo izraz maloprije. Kad ga izgovaramo nemamo dilemu jer se izgovara kao jedna riječ, , ali kad treba da napišemo ovaj izraz, ne znamo kako

Kako se piše: maloprije ili malo prije?

<p>Na današnji dan 2015., u 77. godini života, preminula je diva sevdaha Zehra Deović, najbolja bosanskohercegovačka interpretatorica sevdalinki, samozatajna i velika dama. U njenom baršunastom glasu i hirurškoj preciznosti kojom je interpretirala sevdalinku, bosansku tradicionalnu lirsku pjesmu, mnogi ljubitelji lijepe pjesme uživaju i danas, nazivajući ga dženetskim.</p><p>Zehra je rođena 9. decembra 1938. godine u Foči, u uglednoj fočanskoj porodici Halima i Abide Deović. U Drugom svjetskom ratu Zehrin otac je ubijen, a ona je kao djevojčica s majkom, sestrom i bratom boravila u izbjeglištu u Sarajevu do 1946. godine, kada su se vratili u Foču. Još kao djevojka počela je pjevati sevdalinke u fočanskom KUD-u „Jedinstvo“. Muzikalnost je naslijedila od majke, koja je također lijepo pjevala i koja ju je naučila njenu prvu i jednu od najdražih sevdalinki „Mlad se Jusuf oženio“.&nbsp;</p>

<h2>Bogata karijera</h2><p>Zehrina profesionalna karijera počinje 1960. godine, dolaskom u Sarajevo na Pedagošku akademiju. U Sarajevu se prijavljuje i polaže audiciju za vokalnog solistu Radio Sarajeva. Interpretirala je sevdalinku "Dvije su se vode zavadile", a muzički pedagog i kompozitor Beluš Jungić je Zehrin nastup na audiciji ocijenio najvišim ocjenama, otvorivši estradna vrata budućoj muzičkoj divi. </p><p>Kada spomenemo sevdalinke “Dvije su se vode zavadile”, “Da sam ptica i da imam krila”, “Moj dilbere”, “Mlad se Jusuf oženio”, “Bosno moja, divna, mila”, “Djevojka je zelen bor sadila”, pa ilahije “Kad procvatu behari”, “Mejra”, odmah pomislimo na Zehru Deović, jer ih je ona svojim interpretacijama učinila posebnim, a sjajnim glasom im udahnula dušu.  </p><p>U ljeto 1968., kada ju je Zehra snimila, pa i kasnije, jedna od najviše emitiranih pjesama na radijskim talasima bila je pjesma “Da sam ptica i da imam krila”. Manje je poznato da to nije bila izvorna sevdalinka, jer je tekst napisao Mustafa Mujezinović. Ali, kao i mnoge druge pjesme, u izvedbi Zehre Deović je to postala, jer je srasla s tlom i dušom svih koji su je slušali.&nbsp;</p>

<h2>Snimala i ilahije</h2><p>Kao vrhunska interpretatorica sevdalinki čarobnog glasa predstavljala je bivšu SFR Jugoslaviju na brojnim međunarodnim festivalima s etnomuzičkim sadržajima. Bila je redovna učesnica Ilidžanskog festivala, od njegovog pokretanja 1963. godine, te brojnih drugih festivala na prostoru regije i šire. Svojom pjesmom obišla je cijeli svijet i zabilježila prestižne nastupe u mnogim zemljama: Izraelu, Azerbejdžanu, Egiptu, Australiji, Novom Zelandu, SAD, te gotovo svim državama Evrope. </p><p>Sarađivala je s vrsnim muzičarima i tekstopiscima: Ismetom Alajbegovićem Šerbom, Jozom Penavom, Jovicom Petkovićem, Belušem Jungićem, Mijatom Božovićem, Draganom Kneževićem, Omerom Pobrićem, Elvidinom Krilićem..., snimila je niz duetskih pjesama sa Zorom Dubljević i Safetom Isovićem, te nekoliko horskih s vokalnom postavom tadašnjeg Radio Sarajeva.</p><p>Zehra je, osim sevdalinki, snimala i interpretirala ilahije i kaside, te je uz pratnju hora Gazi-Husrev Begove medrese iz Sarajeva, godine 1990., snimila ploču i kasetu "Kad procvatu behari". Tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, 1992-1995. godine, Zehra je aktivno učestvovala u sarajevskoj ratnoj estradi, kada je snimila pjesme "Bentbaša", "Kovači" i "Ranjena Foča".&nbsp; &nbsp; &nbsp;</p><p></p>

<h2>Poklon Bosni</h2><p>U sedamdesetim godinama života, Zehra je odlučila da snimi nekoliko novih pjesama u duhu sevdaha: "Mirna Bosna", "Baščaršijske noći", "Čekmeđa" i "Safete, Sajo". Ove pjesme, kao i ponovo snimljena pjesma "Poklon Bosni", te druge stare sevdalinke, kasida "Došla voda" i ilahija "Kovači", nalaze se na albumu "Poklon Bosni", koji je izdat početkom 2014. godine.</p><p>Na Večeri sevdaha u okviru Baščaršijskih noći 2014. godine, Zehra je bila počasni gost, te od mladih interpretatora sevdaha dobila Plaketu za životno djelo u očuvanju sevdaha. Jer, Zehra i jeste svoj život posvetila sevdahu i sevdalinci, kako i sama kaže u stihovima pjesme „Poklon Bosni“: </p><p>„Svaki dan života pjesmi ja sam dala, a sada sam pjesme sve u buket zbrala, da bih tebi Bosno u pjesmama svojim, dio svoje duše ja na poklon dala“.</p><p>Posljednji Zehrin javni nastup bio je 1. marta 2015. godine, kada je gostovala u emisiji „Opušteno nedjeljom“ BHRT-a. Emisija je bila o Safetu Isoviću, a Zehra je tada premijerno interpretirala pjesmu „Safete, Sajo“, koja je posvećena rahmetli Safetu.</p><p>Iza Zehre Deović  ostao je veliki broj arhivskih snimaka sevdalinki. Brojne od njih snimila je u više verzija. Mnogi su izjavljivali kako su njene izvedbe doživljavali kao jedan od najveličanstvenijih zvukova koji su ikada čuli i osjetili u životu. Ostale su upamćene njene riječi kako “pjevač ne smije da se pamti po pjesmama već isključivo po svome pjevanju”, te: “bolje zlatan glas, nego zlatna ploča”.</p><h2>Beskompromisna i čarobna</h2><p>Bosanskohercegovački reditelj Haris Pašović u jednoj od izjava za medije uporedio je Zehru s najboljom svjetskom soul interpetatoricom Aretom Frenklin (Aretha Franklin). </p><p>- Dala je Bosni i Hercegovini svoj genij bez premca u našem vremenu. Zehra je za sevdalinku ono što je Areta Frenklin za soul. Vrhunska vrijednost muzike i umjetnosti, Zehra je uvijek bila diva, svojeglava i posebna, besprijekorno elegantna, beskompromisna i čarobna.&nbsp;</p>

Osim sevdalinki, Zehra je snimala i interpretirala ilahije i kaside

Zehra Deović: 9. godišnjica smrti najbolje interpretatorice sevdalinke

<p>Lijep pozdrav dragi gledatelji!</p><p>Prilozi nam skoro svakodnevno zadaju glavobolju i dilemu. Kad ćemo ih pisati rastavljeno, a kada sastavljeno? To nije teško razlikovati, treba samo da iz konteksta shvatimo koje je njihovo značenje i nećemo pogriješiti. </p>

<p>Tako je i s današnjom prvom nedoumicom koju razrješavamo - prilogom nizašta. Kako se pravilno piše, sastavljeno ili rastavljeno? Ispravno je upotrijebiti i jedan i drugi oblik, ali u zavisnosti od konteksta. </p><p>Ako govorimo o nečemu bez razloga, tačnije, kada ga upotrebljavamo kao prilog za nešto uzaludno, tada ga pišemo spojeno, kao jednu riječ. Ali postoji i situacija koja nalaže da se ovaj prilog piše odvojeno kao tri riječi, a to je u odričnim rečenicama. </p><p>Pogledajmo primjere koji će nam najbolje pojasniti njihovu primjenu u tekstu.</p><p>Pravilno je odvojeno ga napisati u rečenici: Elvedina tu knjigu ne bi dala ni za šta na svijetu, a pogrešno bi u ovom kontekstu bilo napisati ovaj prilog spojeno, odnosno: Elvedina tu knjigu ne bi dala nizašta na svijetu. Također je pravilna rečenica: Ne bih te dao ni za šta na svijetu – gdje je ni za šta napisano odvojeno, a pogrešno: Ne bih te dao nizašta na svijetu – gdje je nizašta napisano spojeno. Ni za šta na svijetu ne bih živio van Bosne i Hercegovine – je ispravna rečenica, jer je ni za šta napisano rastavljeno, a: Nizašta na svijetu ne bih živio van Bosne i Hercegovine – pogrešna, jer je nizašta napisano sastavljeno.</p>

Prilozi nam skoro svakodnevno zadaju glavobolju i dilemu

Kako se piše: nizašta ili ni za šta?

Jedna od vodećih bolesti modernog doba - dijabetes zahtijeva posebnu pažnju, jer njegovo neadekvatno liječenje može dovesti do ozbiljnih komplikacija

Dr. Mirsad Đugum: Rizici, prevencija i liječenje dijabetesa

<p>Lijep pozdrav, dragi gledatelji! Evo nas u još jednoj emisiji “Lijepe riječi” u kojoj ćemo i danas, kako već znate, rješavati jezičke nedoumice kojima obiluje naš lijepi bosanski jezik, a koje nas svakodnevno zbunjuju. Više nam stvaraju dilemu određene riječi ili izrazi pri pisanju, odnosno kako ih pravilno napisati nego izgovoriti. Naročito je to izraženo pri pisanju sastavljenih i rastavljenih riječi. </p><p>Prema pravopisu i gramatici bosanskog jezika, rastavljeno se pišu riječi kad imaju doslovno značenje, a kad dobiju drugo, odnosno preneseno značenje, onda se pišu sastavljeno. </p><p>Analogno tome, sigurna sam da ćete brzo shvatati kako ćemo pravilno napisati našu prvu današnju nedoumicu - kako se piše: uz nos ili uznos? – sastavljeno ili rastavljeno?</p><p>Oba oblika su pravilna, odnosno piše se i jedno i drugo, ali u različitim značenjima.</p><p>Naprimjer, kad vam muha ili komarac idu uz nos, pisat ćete rastavljeno – uz nos, jer vam doslovno idu uz nos, ali kad vam neka osoba nešto radi u inat, pisat ćete spojeno uznos, ide vam uznos, što je preneseno značenje. </p><p>Slična dilema je s izrazom u susret, koji se također piše i sastavljeno i rastavljeno, ovisno o značenju. Kad idete nekome doslovno u susret, kao mimohod, pišete rastavljeno, ali kad vam ususret dolazi ramazan, naprimjer, ili neki drugi praznik ili događaj, pisat ćete sastavljeno – ususret ramazanu. <br></p><p>Pogledajte video.<br></p>

Prema pravopisu i gramatici bosanskog jezika, rastavljeno se pišu riječi kad imaju doslovno značenje

Kako se piše: uz nos ili uznos?

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav! </p><p>Sigurna sam da svi znate pravilo da se veliko slovo upotrebljava uvijek prilikom pisanja vlastitih imena. Dakle, sva lična imena, prezimena, nadimci i imena odmilja pišu se velikim slovom. Ali dilema nastaje prilikom pisanja prisvojnih pridjeva od vlastitih imena, jer ovdje postoji nekoliko izuzetaka od pravila.</p><p>A pravilo koje se uči još u osnovnoj školi, jeste da se velikim početnim slovom pišu prisvojni pridjevi na -ov, -ev i -in – poput: Sadikov, Ivanov, Saračevićev, Jovanovićev, Svrzin, Amrin.</p><p>Prisvojni pridjevi izvedeni ostalim sufiksima pišu se malim slovom - poput: sarajevski, spilbergovski, novogodišnji, bosanskohercegovački. Ali u ovom pravilu postoji jedan izuzetak. Naime, kada su prva riječ naziva neke institucije, i ovi prisvojni pridjevi se pišu velikim slovom, naprimjer, Sarajevski aerodrom (veliko S, malo a), Bosanskohercegovački sabor (veliko B, malo s) i slično. Dakle, iako je zvanični naziv Međunarodni aerodrom Sarajevo, koji pišemo – Međunarodni velikim slovom, aerodrom malim i Sarajevo velikim, kad ga nazovemo Sarajevski aerodrom, u tom slučaju Sarajevski pišemo velikim slovom, a aerodrome malim.</p><p>Veoma često slušamo ili čitamo pitanja: Da li ga vidiš, Da li mi možeš pomoći, i slično. A ona su pogrešna. Zašto? Umjesto upitne rečenice uvedene grupom riječi DA LI, treba upotrijebiti rečenicu u kojoj se glagolski predikat ili glagolski dio imenskog predikata prebacuje na prvo mjesto, a za njim slijedi riječca, odnosno čestica li. Pa bi ispravno glasila pitanja:  Vidiš li ga, Možeš li mi pomoći… i slično.</p><p>Često griješimo i kada mislimo da svako DA LI treba samo zamijeniti s JE LI, jer, tačno je da je, kad god se može, preporučljiva ta zamjena, ali upamtite - samo kad je ispravna. Pa bi bilo nepravilno reći i: Je li ga vidiš, Je li mi možeš pomoći? </p><p>Ako se u izjavnoj rečenici nalazi enklitika JE, upitna rečenica tvori se prebacivanjem te enklitike na početno mjesto i dodavanjem riječce LI. Ali ako se u izjavnoj rečenici pojavljuju glagolske enklitike sam, si, smo, ste, su, ću, ćeš, će... i tako dalje, u upitnoj se rečenici pojavljuje puni oblik glagola biti ili htjeti i riječca li.</p><p>Pogledajte video.<br></p>

A pravilo koje se uči još u osnovnoj školi, jeste da se velikim početnim slovom pišu prisvojni pridjevi na -ov, -ev i -in 

Kako se piše: Sarajevski aerodrom ili sarajevski aerodrom? 

<p>Lijep pozdrav, dragi gledatelji! I danas ćemo razriješiti nekoliko nedoumica koje pred nas postavlja naš bosanski jezik. </p><p>Često čujemo rečenice poput: Ne može vjerovati s kakvim se spletkama bavi njena majka. Ministar se bavi sa spletkama uposlenika.  Damir se bavio s različitim spletkama. Čuveni detektiv Herkul Poaro bavio se s međunarodnim spletkama - u kojima je glagolu baviti se, kojem je potrebna dopuna u besprijedložnom instrumentalu, uspostavljena dopuna u prijedložnom instrumentalu, a to je pogrešno. Umjesto baviti se sa spletkama, treba reći baviti se spletkama. Pa će pogrešne rečenice koje sam navela, pravilno glasiti:</p><p>Ne može vjerovati kakvim se spletkama bavi njena majka. Ministar se bavi spletkama uposlenika. Damir se bavio različitim spletkama. Čuveni detektiv Herkul Poaro bavio se međunarodnim spletkama. </p><p>Također veoma često čujemo ili pročitamo: Razmislit ću šta treba preduzeti, što je pogrešno, jer treba reći: Razmislit ću o tome šta treba preduzeti.</p><p>A rijetko ćemo čuti toliko grešaka kao pri upotrebi triju upitno-mjesnih priloga: GDJE, KAMO i KUDA. Iako sva tri priloga označavaju prostor, među njima ima razlike u značenju.</p><p>Prilog GDJE upotrijebit ćemo kad želimo saznati mjesto na kojem se neko ili nešto nalazi. To mjesto je statično, jedna tačka na karti, dakle, nema kretanja i tačno znamo gdje je mjesto, pa će odgovor biti: ovdje, tu, ondje…</p><p>Prilog KAMO upotrebljavamo kad želimo saznati cilj, odnosno tačku na koju želimo stići, a odgovor bi glasio – ovamo, tamo, onamo… Iz odgovora vidimo da je riječ o cilju kretanja, odredištu, završnoj tački, a osim toga, uz kamo dolaze glagoli koji označavaju kretanje.</p><p>Uz glagole kretanja dolazi i prilog KUDA, ali kuda uvodi pitanje o smjeru kojim se neko ili nešto kreće, odnosno na karti bi to bila ruta putovanja. Uzmemo li kuda i glagol kretanja koji uz njega dolazi, dobivamo pitanje - kuda ideš? Odgovor je smjer, odnosno putanja kojom idemo, ruta, a ne tačka – ovuda, tuda, onuda…</p><p>Pogledajte video.<br></p>

Često čujemo rečenice poput: Ne može vjerovati s kakvim se spletkama bavi njena majka

Baviti se sa spletkama ili baviti se spletkama?

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav i dobro došli u Lijepe riječi” da rješavamo nove jezičke dileme koje nam svakodnevno zadaju glavobolje.</p><p>Počet ćemo od pogrešnog izraza LAŽEMO NEKOGA, koji ne treba koristiti, a umjesto njega pravilno je reći ili napisati LAŽEMO NEKOME. Ovdje je riječ o tome uz koji padež dolazi glagol lagati: akuzativ ili dativ. Iako veoma često čujemo pogrešan izraz – s akuzativom, treba znati da glagol lagati dolazi samo s dativom. Pravilno se, dakle, piše i lagati njoj (a ne nju), lagati njemu (a ne njega), lagati njima (a ne njih), i tako dalje.</p><p>U narednim primjerima rečenica bit će vam još jasnije.</p><p>Ispravno je reći ili napisati: Slagao je svom najboljem prijatelju. A pogrešno: Slagao je svog najboljeg prijatelja. Ma kome ti to lažeš? – je pravilna rečenica, dok bi pogrešna bila: Ma koga ti to lažeš? Također je pravilno: Možeš Asimu lagati, ali ne i meni. A pogrešno: Možeš Asima lagati, ali ne i mene. I rečenica: Lagao je kome je god htio jer je bio vrlo uvjerljiv. - je pravilna, a pogrešna bi glasila: Lagao je koga je god htio jer je bio vrlo uvjerljiv. Ispravno je reći ili napisati: Možeš lagati kome želiš, ali ne i koliko želiš. A pogrešno: Možeš lagati koga želiš, ali ne i koliko želiš. Greška je i kad kažemo MARITI ZA KIM ILI NEKIM, treba reći MARITI ZA KOGA ILI NEKOGA.</p>

Iako veoma često čujemo pogrešan izraz – s akuzativom, treba znati da glagol lagati dolazi samo s dativom

Da li lažemo nekoga ili lažemo nekome?

<p>Lijep pozdrav, dragi gledatelji!</p><p>U rješavanju jezičkih nedoumica u današnjim “Lijepim riječima” krećemo od jednog pleonazma koji gotovo niko ne prepoznaje, odnosno slušamo ga i čitamo svakodnevno, a nismo svjesni da je pogrešan – a to je: nivo vodostaja. Naprimjer:</p><p>Umjesto pogrešne rečenice: Nivo vodostaja rijeke Bosne je iznad prosjeka za ovaj period. – treba da kažemo ili napišemo: Vodostaj rijeke Bosne je iznad prosjeka za ovaj period. A zašto? U riječi vodostaj NIVO je već sadržan.</p><p>Neki glagoli u bosanskom jeziku zahtijevaju dopune u određenim padežima te pri njihovoj upotrebi treba voditi računa i o pravilnom obliku dopune koja im se pridružuje. Naprimjer, pogrešno je reći KONTAKTIRATI KOGA, treba KONTAKTIRATI S KIM – odnosno, umjesto pogrešne rečenice: Kontaktirao sam stručnjaka, treba reći: Kontaktirao sam sa stručnjakom. Zašto?</p><p>Ovdje je riječ o dilemi kako se pravilno koristi fraza koja je popularna u poslovnom i administrativnom stilu. Postavlja se pitanje s kojim padežom dolazi glagol kontaktirati – je li riječ o genitivu ili instrumentalu?</p><p>U poslovnom jeziku često možemo vidjeti konstrukciju kontaktirati + akuzativ. Naprimjer, kontaktirati nas, kontaktirati njih, kontaktirati njega, kontaktirati nju…</p><p>Ali, u bosanskom jeziku ta konstrukcija je pogrešna, a ispravno bi bilo koristiti konstrukciju kontaktirati + instrumental. Tako je pravilno: kontaktirajte s nama, kontaktirajte s njima, kontaktirajte s njom, kontaktirajte s njim, kontaktirajte s Alenom i tako dalje.</p>

Postavlja se pitanje s kojim padežom dolazi glagol
kontaktirati – je li riječ o genitivu ili instrumentalu

Je li ispravno reći nivo vodostaja?

Priznanje “Golub mira” – zahvalnica za doprinos modnoj industriji i vrhunskom dizajnu na Međunarodnom festival umjetnosti i mode u Vrnjačkoj Banji

Bh. dizajnerica Aida Korman: Priznanje na Međunarodnom festivalu mode

Novinarka magazina “Azra” ove jeseni prošetala je ulicama Salzburga, jednog od najljepših austrijskih gradova koji je sav kao velika, otmjena palača 

“Azra” u Salzburgu: Grad baroka, muzike i Mozarta

<p>Lijep pozdrav, poštovani gledatelji. U današnjim “Lijepim riječima” govorit ću vam o nekoliko najčešćih izuzetaka u razlikovanju glasovnih grupa IJE i JE. Već sam vam spominjala u nekim od prethodnih emisija da je razlikovanje ije i je mnogim govornicima najveća boljka. Osnovno pravilo koje sigurno znate glasi: ako je slog kratak, piše se JE, ako je slog dug, piše se IJE. Ako ne čujete razliku baš najbolje, možete pokušati s trikom i oponašati nekoga ko govori ikavicom ili ekavicom. Međutim, toliko je izuzetaka i zamki koje mogu otežati učenje da se čini nemogućim sve to zapamtiti.</p><p>Prvo pravilo koje se uči još u osnovnoj školi je o kraćenju&nbsp;IJE&nbsp;u&nbsp;JE&nbsp;u deminutivima - umanjenicama i augmentativima - uvećanicama. Naprimjer, pišemo&nbsp;IJE&nbsp;u imenicama&nbsp;cvijet, cijev,&nbsp;snijeg, a JE u&nbsp;deminutivima - cvjetić, cjevčica, snježić&nbsp;te&nbsp;augmentativima - cvjetina, cjevurina, snježina. Ali, i ovdje postoje izuzeci, a to je kad deminutivi završavaju na -ka, -ak&nbsp;i -ce,&nbsp;tada ostaje&nbsp;IJE&nbsp;–&nbsp;naprimjer: cijevka,&nbsp;cvijetak&nbsp;i&nbsp;odijelce.</p><p>Za pridjeve je dovoljno zapamtiti da osnovni oblik ima dug slog, a u komparativu i superlativu on se krati u&nbsp;je:&nbsp;bijel – bjelji – najbjelji,&nbsp;lijep – ljepši – najljepši, svijetao – svjetliji&nbsp;– najsvjetliji. Pravilo je jednostavno, a ovdje izuzetaka nema!</p>

Prvo pravilo koje se uči još u osnovnoj školi je o kraćenju IJE u JE u deminutivima -
umanjenicama i augmentativima - uvećanicama

Zamke u razlikovanju IJE i JE

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav! Vjerujem da jedva čekate da saznate koje jezičke nedoumice rješavamo u današnjoj emisiji “Lijepe riječi”. Pa da krenemo odmah.</p>

<p>Rečenice poput: Na tom političkom skupu sam vidio veliko mnoštvo ljudi. Veliko mnoštvo naroda išlo je za vođom pokreta. Okupilo se veliko mnoštvo simpatizera fudbala – čujemo ili pročitamo veoma često. A u njima je jedna riječ pogrešna, odnosno viška. Možete li pogoditi koja? Ne zbunjujte se, razmislite malo i shvatit ćete da se radi o riječi VELIKO. Ovaj pridjev uz imenicu mnoštvo nikako ne smijemo spajati, jer su njihova značenja ista, odnosno veliko mnoštvo je pleonazam, jer kakvo bi inače mnoštvo moglo biti nego veliko. Dakle, dovoljno je reći samo mnoštvo, pa bi rečenice koje sam navela ispravno glasile:</p><p>Na tom političkom skupu sam vidio mnoštvo ljudi. Mnoštvo naroda išlo je za vođom pokreta. Okupilo se mnoštvo simpatizera fudbala. </p>

Ne zbunjujte se, razmislite malo i shvatit ćete da se radi o riječi VELIKO

Zašto je pogrešno reći veliko mnoštvo?

<p>Lijep pozdrav, dragi gledatelji. I danas ćemo, naravno, razriješiti nekoliko jezičkih dilema, a vi budite pažljivi da ne biste ponovili greške. </p><br>

<p>Skoro svakodnevno čujemo ili pročitamo rečenice poput: Te informacije našla sam u zbirki pjesama, koju sam skoro čitala. Ili: Koliko komada imaš u svojoj zbirki kamenja, koju godinama sakupljaš? Kao i: Imaš li neki ljubavni roman u svojoj zbirki knjiga?, a one su pogrešne. Šta, ustvari, nije ispravno u ovim rečenicama?</p><p>Pogrešan je dativ ili lokativ imenice zbirka. Jer, prema pravopisnim i gramatičkim pravilima bosanskog jezika, pravilno je reći samo zbirci. Zašto je to tako? Ovdje je izvršena glasovna promjena koju stručno nazivamo sibilarizacija. Promjena do koje dolazi kada zadnjonepčani suglasnici K, G i H ispred samoglasnika I prelaze u suglasnike C, Z i S.</p><p>Pogledajte video. <br></p>

Kako se piše: vrlo dobar ili vrlodobar?

Kako se kaže ili piše: iskrslo ili iskrsnulo?

Kako se piše: maloprije ili malo prije?

Zehra Deović: 9. godišnjica smrti najbolje interpretatorice sevdalinke

Kako se piše: nizašta ili ni za šta?

Dr. Mirsad Đugum: Rizici, prevencija i liječenje dijabetesa

Kako se piše: uz nos ili uznos?

Kako se piše: Sarajevski aerodrom ili sarajevski aerodrom?

Baviti se sa spletkama ili baviti se spletkama?

Da li lažemo nekoga ili lažemo nekome?

Je li ispravno reći nivo vodostaja?

Bh. dizajnerica Aida Korman: Priznanje na Međunarodnom festivalu mode

“Azra” u Salzburgu: Grad baroka, muzike i Mozarta

Zamke u razlikovanju IJE i JE

Zašto je pogrešno reći veliko mnoštvo?

Kako se kaže pravilno: zbirki ili zbirci?

Kako se piše: vrlo dobar ili vrlodobar?

Kako se kaže ili piše: iskrslo ili iskrsnulo?

Kako se piše: maloprije ili malo prije?

Zehra Deović: 9. godišnjica smrti najbolje interpretatorice sevdalinke

Kako se piše: nizašta ili ni za šta?

Dr. Mirsad Đugum: Rizici, prevencija i liječenje dijabetesa

Kako se piše: uz nos ili uznos?

Kako se piše: Sarajevski aerodrom ili sarajevski aerodrom?

Baviti se sa spletkama ili baviti se spletkama?

Da li lažemo nekoga ili lažemo nekome?

Je li ispravno reći nivo vodostaja?

Bh. dizajnerica Aida Korman: Priznanje na Međunarodnom festivalu mode

“Azra” u Salzburgu: Grad baroka, muzike i Mozarta

Zamke u razlikovanju IJE i JE

Zašto je pogrešno reći veliko mnoštvo?

Kako se kaže pravilno: zbirki ili zbirci?