<p>Znate li kad se piše K, a kada KA, odnosno kraći ili duži oblik ovog prijedloga? Vjerujemo da vam se često javlja ova dilema. Ispravna su oba oblika, ali postoje i neka pravila prilikom njihove upotrebe. </p><p>Prošireni oblik KA se mora upotrijebiti kada se nađe ispred riječi koje počinju suglasnicima K, G i H, dakle, „a“ se uvijek zadržava radi lakšeg izgovora. Kod ostalih upotreba koriste se oba oblika.</p><p>Emisiju "Lijepe riječi" koja se emituje na Alfa TV svakog radnog dana u 8:55 sati pogledajte ispod.</p>

Ispravna su oba oblika, ali postoje i neka pravila prilikom njihove upotrebe

Emisija "Lijepe riječi": Kad se piše K, a kada KA?

<p>Veoma često smo u nedoumici šta je pravilno: maskembal ili maskenbal?</p><p>Suglasnik M ili suglasnik N ispred suglasnika B? Logično bi bilo da je došlo do jednačenja suglasnika po mjestu tvorbe pa bi N prešlo u M, ali u ovom slučaju nije tako. Pravilno se piše maskenbal. Dakle, suglasnik N ostaje ispred suglasnika B.</p><p>Emisiju "Lijepe riječi" koja se emituje svakim radnim danom u 8:55 sati na Alfa TV pogledajte na videu ispod.</p>

Logično bi bilo da je došlo do jednačenja suglasnika po mjestu tvorbe pa bi N prešlo u M, ali u ovom slučaju nije tako

Emisija "Lijepe riječi": Maskembal ili maskenbal?

<p>Kako se pravilno kaže ili piše: orijentacija ili orjentacija? S vokalom I ili bez njega – ije, ili je?</p><p>Prema bosanskom pravopisu, pravilno je orijentacija, dakle - ije. Riječ orijentacija preuzeta je iz francuskog jezika (orientation), koja vodi porijeklo iz latinskog jezika - oriens što znači istok.&nbsp;</p><p>Emisiju "Lijepe riječi" koja se emituje svakog radnog dana u 8:55 sati na Alfa TV pogledajte na videu ispod.</p>

Riječ orijentacija preuzeta je iz francuskog jezika (orientation), koja vodi porijeklo iz latinskog jezika - oriens što znači istok

Emisija "Lijepe riječi" / Šta je pravilno: orijentacija ili orjentacija?

<p>Pariz, glavni grad Francuske, jedna od najljepših svjetskih metropola, grad ljubavi, svjetlosti, mode, kulture i umjetnosti, dočekao je novinarku “Dnevnog avaza” mirisom cvjetnih parkova, toplinom veličanstvenih trgova, grandioznošću kulturno-historijskih zdanja, mističnošću dvoraca i muzeja...  Najposjećeniji je grad na svijetu, s pravom, jer je prepun fascinantnih znamenitosti i turističkih atrakcija.&nbsp;</p>

<h2>Romantični Monmartr</h2><p>Monmartr je umjetničko srce grada, u kojem su boravili i pronalazili inspiraciju najveći svjetski umjetnici i boemi poput Pikasa (Picasso), Van Goga (Gogh), Dalija, Renoara (Renoir), Matisa (Matisse)… Iznad krivudavih uličica između slikovitih kuća koje čuvaju duh starog Pariza, u kojima ćete vidjeti brojne umjetnike i uživati u melodijama uličnih svirača, izdiže se bijela bazilika Svetog Srca (Sacre-Coeur) koja krasi gotovo svaku parisku razglednicu, a s čijeg vrha se pruža veličanstven pogled na grad.&nbsp;</p>

<h2>Ajfelov toranj</h2><p>Danas simbol Pariza Ajfelov toranj, kada je izgrađen 1889. godine, Parižani su smatrali ružnim, beskorisnim komadom metala koji uništava ljepotu njihovog grada, ali on je sve to preživio i sada se njime ponose. Pri najvećem vjetru vrh tornja oscilira samo 12 centimetara, dok mu se pri najvišim temperaturama visina mijenja za čak osam centimetara. Najljepši je noću, kada ga osvjetljava 200.000 sijalica.</p>

<h2>Trijumfalna kapija</h2><p>U centru Šarl de Gol trga izdiže se još jedan od simbola Francuske – Trijumfalna kapija. Izgradnja ove monumentalne građevine počela je 15. avgusta 1806. godine, a vjeruje se da ju je naručio lično Napoleon Bonaparte. Marš na Dan Bastilje počinje upravo ispred ovog luka, a tu je i cilj čuvene biciklističke utrke Tur de Frans.</p>

<h2>Muzej Luvr</h2><p>Dom najslavnije slike na svijetu "Mona Lise" Leonarda da Vinčija (Vinci) i jednog od najstarijih očuvanih vajarskih remek-djela “Miloske Venere” te najveći svjetski muzej umjetnosti Luvr prostire se na 72.735 kvadratnih metara. "Mona Lisa" je samo jedan od ukupno 38.000 eksponata. Čak dvije stotine dana bi vam trebalo da ih sve obiđete.</p>

<h2>Notre-Dame</h2><p>Katedrala Notre-Dame je najposjećenija atrakcija Pariza, iako mnogi misle da je to Ajfelov toranj. Pariska "nulta tačka", odnosno centar grada, sagrađena je između 12. i 14. vijeka u gotičkom stilu. Godine 2019., katedrala je stradala u velikom požaru, ali, iako se još obnavlja, polako joj se vraća stari sjaj.&nbsp;&nbsp;</p>

<h2>Versajski dvorac</h2><p>Nekadašnja rezidencija trojice francuskih kraljeva – Versajski dvorac, jedan je od najraskošnijih na svijetu. Izgradnju ovog prekrasnog dvorca potaknuo je kralj Luj XIV u sedamnaestom vijeku, na mjestu na kojem se ranije nalazio mali lovački dvorac. Svake godine gotovo osam miliona ljudi posjeti ovo veleljepno zdanje.&nbsp;&nbsp;</p>

<h2>Luksemburški park</h2><p>Prekrasna oaza fontana, cvijeća i drveća, jedan od najljepših parkova Pariza – Luksemburški park nastao je u 17. vijeku, zahvaljujući Mariji Medići (Medici) koja se 1600. godine udala za francuskog kralja Henrika IV i poželjala da ima vrt sličan vrtovima Boboli koji okružuju palaču Pitti u kojoj je rođena. Nakon smrti kralja Henrika preuzela je vlast i bila sedam godina regentica u ime svog maloljetnog sina Luja XIII.</p>

<h2>Završne pripreme za OI</h2><p>Francuska i Pariz domaćini su 33. ljetnih olimpijskih igara, koje će se održati od 26. jula do 11. avgusta 2024. godine. U Parizu su u toku završne pripreme za OI 2024., a pri kraju je i renoviranje kultnog trga Konkord, najvećeg trga u Parizu i drugog najvećeg u Francuskoj. Nalazi se u centru grada, a od njega polazi čuvena i najpoznatija pariska avenija Šanzelize koja završava kod Trijumfalne kapije.&nbsp;</p>

Grad ljubavi, svjetlosti, mode, kulture i umjetnosti, dom najslavnije slike na svijetu "Mona Lise" Leonarda da Vinčija 

Metropola fascinantnih znamenitosti i turističkih atrakcija: Najsjajniji svjetski dragulj


<p>Znamo da ste često u dilemi kako se piše ili kaže: pauci ili paukovi? A rješenje je najjednostavnije moguće: prema bosanskom pravopisu, piše se i jedno i drugo.&nbsp;</p><p>Zašto?</p><p>Zato što imenica pauk ima dvojnu množinu.</p><p>Emisiju "Lijepe riječi" koja se emituje svaki radni dan u 8:55 sati na Alfa TV, pogledajte na videu ispod.</p>

Imenica pauk ima dvojnu množinu

Emisija "Lijepe riječi": Pauci ili paukovi?

<p>Skoro svakodnevno smo u dilemi kako se piše: prekoputa ili preko puta, odnosno kad se piše sastavljeno, a kada rastavljeno. Prema bosanskom pravopisu, i jedno i drugo je pravilno, ali se piše različito prema kontekstu u kojem se upotrebljavaju.</p><p>Prekoputa se sastavljeno piše u značenju sa suprotne, odnosno druge strane.</p><p>A kada se želi doslovno reći da je nešto preko puta, odnosno preko ulice, onda se piše rastavljeno.</p><p>Emisija "Lijepe riječi" se emituje svakog radnog dana u 8:55 sati na Alfa TV.</p><p>Pogledajte video.</p>

Prekoputa se sastavljeno piše u značenju sa suprotne, odnosno druge strane

Emisija "Lijepe riječi" / Kako se pravilno piše: prekoputa ili preko puta?

<p>U današnjem izdanju emisije "Lijepe riječi" na Alfa TV objasnili smo jednu glasovnu promjenu zbog koje smo stalno u dilemi – jednačenje suglasnika po zvučnosti.</p><p>Znamo da se veoma često pitate kako se piše: prethodno ili predhodno? Da li ispred suglasnika H napisati suglasnik T ili suglasnik D?</p><p>Prema bosanskom pravopisu, pravilno je prethodno, dakle suglasnik T ispred suglasnika H.</p><p>Pogledajte video.</p>

Znamo da se veoma često pitate kako se piše: prethodno ili predhodno

Emisija "Lijepe riječi": Jednačenje suglasnika po zvučnosti

<p>U Bosni i Hercegovini 7. maj se obilježava kao Dan džamija, koji simbolično podsjeća na rušenje brojnih džamija i drugih vakufskih objekata tokom agresije na BiH 1992.-1995., povezujući sudbinu bh. džamija sa sudbinom i žrtvama Bošnjaka.</p><p>Džamije su mjesta gdje se muslimani okupljaju radi obavljanja zajedničkog namaza, edukacije i drugih vjerskih manifestacija. Riječ džamija je arapskog porijekla i znači: sastaviti, spojiti, sakupiti, (po)staviti zajedno, a sličnog značenja je i riječ džemat. U islamskim izvorima i tradiciji sinonim za džamiju je bejtullah, što znači Allahova kuća. </p><h2>Prve izgrađene u 15. vijeku</h2><p>Dolaskom Osmanlija u Bosnu i Hercegovinu, sredinom 15. vijeka, počinje i gradnja džamija u našim gradovima, najvažnijih islamskih, ali i uopće historijskih spomenika u našoj zemlji, koje svojom arhitekturom prikazuju i kulturu perioda u kojem su građene. Osmanlije su nakon osvajanja određenog mjesta, osnivale novi grad te prvo gradile džamije oko kojih se potom širilo naselje. Danas ih je na prostoru naše zemlje 1.912, a svojom monumentalnošću, ljepotom i specifičnošću predstavljaju simbole mira i razglednice bosanskohercegovačkih gradova. </p><p>Specifičnost arhitekture džamija čine okrugli centralni prostor nad kojim se uzdiže jedna ili više munara, s koje mujezin poziva vjernike na molitvu, potom harem, odnosno ograđeno dvorište s česmama (šadrvan) za uzimanje abdesta, u kojem se često nalaze i turbeta s mezarima vakifa i istaknutih muslimana. Džamije krasi jednostavan interijer. Pod je prekriven ćilimima, a na zidu nasuprot glavnom ulazu smješten je mihrab, ukrašena udubina u zidu okrenuta u smjeru Mekke, pred kojom uči imam. U blizini mihraba nalazi se mimber, povišeno mjesto za hutbe, izrađeno od izrezbarenog drveta ili kamena. Strop džamije ukrašen je arapskim ornamentima izvedenim u mozaiku, s kojeg visi veliki, uglavnom kristalni luster. Najstarije bosanskohercegovačke džamije izgrađene su u 15., a najljepše u 16. vijeku. Ovi grandiozni i dostojanstveni spomenici kulture vijekovima odolijevaju zubu vremena, očaravajući svojom ljepotom i ispunjavajući mirom svakog posjetitelja.&nbsp; &nbsp;</p>

<h2>Ferhadija džamija u Banjoj Luci</h2><p>Jedan od razloga što se upravo na današnji datum obilježava Dan džamija jeste što su 7. maja 1993. godine, u jeku agresije na BiH ’92.-’95., srpske vojne snage minirale i do temelja srušile Ferhadiju džamiju u Banjoj Luci, iako je, 1950. godine, uvrštena na popis bosanskohercegovačke kulturne baštine, a time i zaštićena od devastiranja. </p><p>Također na današnji dan, 23 godine nakon rušenja, 2016., obnovljena Ferhadija je otvorena za vjernike. </p><p>Ovu džamiju je, 1579. godine, izgradio Ferhad-paša Sokolović, bosanski sandžak-beg, koji je tada vladao sjevernom Bosnom. Gradnju džamije koja je po njemu dobila ime, Ferhad-paša je povjerio jednom od učenika najpoznatijeg osmanskog dvorskog arhitekte Mimara Sinana. Kompleks Ferhadije čine džamija, avlija, mezarje, česma, okolni zid s kapijom i tri turbeta ispod kojih su mezari Ferhad-paše Sokolovića, njegove unuke Safi-kadune i njegovog zastavnika.&nbsp;</p>

Simbolično podsjeća na rušenje brojnih džamija i drugih vakufskih objekata tokom agresije na BiH 1992.-1995.

Dan džamija u Bosni i Hercegovini

<p>Kad spomenemo riječ prsten, svi pomislimo na vjeridbu, vjenčanje, ali se onda uhvatimo u dilemi kako pravilno reći množinu te riječi, odnosno da li vjerenički prsteni ili vjerenički prstenovi?&nbsp;</p><p>Prema bosanskom pravopisu i jedno i drugo je pravilno. Imenica prsten ima dvojnu množinu.&nbsp;&nbsp;</p><p>Današnje izdanje emisije "Lijepe riječi" koja se emituje u programu Alfa TV svakim radnim danom u 8:55 sati pogledajte na videu ispod.</p>

Prema bosanskom pravopisu i jedno i drugo je pravilno

Emisija "Lijepe riječi": Da li je ispravno reći vjerenički prsteni ili vjerenički prstenovi?

<p>Na današnji dan 1980. godine preminuo je Josip Broz Tito, jugoslavenski doživotni predsjednik i suosnivač Pokreta nesvrstanih zemalja, najznačajnija ličnost naše regije svih vremena. Bio je komunist i borac protiv fašizma. Od 1943. do svoje smrti imao je čin maršala Jugoslavije i položaj vrhovnog komandanta Jugoslavenske narodne armije.</p><p>Tito je rođen u Kumrovcu 7. maja 1892., u vrijeme kad je ovim prostorima vladala Austro-Ugarska Monarhija, kao sedmo od petnaestero djece Franje i Marije Broz. Osmero Titove braće i sestara umrlo je pri rođenju ili u ranom djetinjstvu. Dok je učio bravarski zanat (1907-1910) prvi put se zainteresirao za radnička prava. Godine 1910., učlanio se u Radnički sindikat i Savez socijalističke omladine te samim tim postao član Socijaldemokratske stranke.</p><h2>Komandant NOPOJ-a</h2><p>U Prvom svjetskom ratu učestvovao je kao austrougarski vojnik, te je 1915. zarobljen i odveden u ruski radni logor. Oktobarska revolucija 1917. ga je zatekla u Omsku, gdje je dobrovoljno pristupio Internacionalnim odredima Crvene garde.</p><p>Početkom novembra 1920. godine, odmah po povratku u tadašnju Kraljevinu Jogoslaviju, Broz se učlanio u Komunističku partiju Jugoslavije (KPJ). U augustu 1928. imenovan je za sekretara Pokrajinskog komiteta KPJ za Hrvatsku, a na sastanku Politbiroa 27. juna 1941. godine, kada je formiran je Glavni štab, postaje komandant Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije (NOPOJ).</p><h2>700.000 ljudi na sahrani</h2><p>Titova vladavina do 1950. godine može se smatrati totalitarizmom, a od 1950. počinju reforme i postupna liberalizacija, da bi, donošenjem Ustava 1963. godine, u Jugoslaviji krenule promjene u pravcu federalizacije i decentralizacije. Na Osmom kongresu SKJ 1964. godine u Beogradu Titu je zvanično promijenjena titula, te je umjesto generalnog sekretara postao predsjednik Saveza komunista Jugoslavije.</p><p>Kada je Josip Broz Tito, 4. maja 1980., umro u Univerzitetskoj kilinici u Ljubljani, u 88. godini života, čitava je Jugoslavija tugovala. Umro je „otac socijalističke višenacionalne Jugoslavije“ s kojim je okončana čitava era, a njegova sahrana je okupila mnoštvo političkih i javnih ličnosti iz svih država svijeta.</p><p>Sahranjen je u Beogradu, u mauzoleju nazvanom „Kuća cvijeća“ na Dedinju, 8. maja, uz prisustvo 209 delegacija iz 127 zemalja svijeta te čak 700.000 ljudi. Lista državnika i ličnosti koji su se okupili da odaju posljednju počast Titu bila je impozantna, između ostalih: četiri kralja, 31 državni predsjednik, 22 premijera, 47 ministara vanjskih poslova.&nbsp;</p>

<h2>U Padovi rođen Bartolomeo Kristofori di Frančesko, izumitelj klavira</h2><p>1655. – U Padovi, u tadašnjoj Mletačkoj Republici, rođen Bartolomeo Kristofori di Frančesko (Cristofori di Francesco), italijanski graditelj muzičkih instrumenata, koji se smatra izumiteljem klavira. Najvažnija prekretnica u Bartolomeovom životu desila se kada se zaposlio kod toskanskog princa Ferdinanda Medičija (Medici), u dobi od 33 godine. Princ Ferdinand III bio je ljubitelj muzike i mecena muzičara. Bartolomeo je u tom periodu izradio tri nova instrumenta s tipkama, odnosno tri klavira.</p><p>1825. - Rođen engleski biolog i filozof Tomas Henri Haksli (Thomas Henry Huxley), vatreni pobornik teorije Čarlsa Darvina (Charles Darwin). Snažno se protivio tradicionalnoj teologiji i skovao je termin "agnosticizam" da bi opisao vlastitu poziciju. Od 1883. do 1885. bio je predsjednik Kraljevskog društva. Evolucionistička shvatanja iznio je u djelu "Mjesto čovjeka u prirodi". Ostala djela: "Evolucija i etika", "Nauka i kultura", "Priručnik komparativne anatomije kičmenjaka".</p><p>1903. - Poginuo Goce Delčev, vođa nacionalno-revolucionarnog pokreta u Makedoniji za kojeg bugarska historiografija tvrdi da je bugarski nacionalni junak, a skopski izvori da je - makedonski.</p><p>1919. - Kineski studenti demonstrirali protiv odluke Versajske mirovne konferencije da njemačke posade u provinciji Šantung preda Japanu. Akcija poznata kao "Pokret 4. maja", u koju su ubrzo uključeni i radnici, odlučujuće je podstakla osnivanje Komunističke partije Kine u julu 1921. godine.</p>

<h2>Rođena Odri Hepbern, filmska ikona 20. vijeka</h2><p>1929. - U Briselu, u Belgiji, rođena je jedna od najpoznatijih i najljepših glumica koja se ikad pojavila na filmu Odri Hepbern (Audrey Hepburn). Nakon Drugog svjetskog rata, Hepbern se preselila s majkom u Amsterdam, gdje je nastavila studij baleta, koji je bila prekinula usljed ratnih djejstava, a 1948. debitovala je u holandskom filmu „Sedam lekcija“, s malom ulogom stjuardese. Iste godine je s majkom preselila u London, gdje je studirala klasični balet, a u slobodno vrijeme radila kao model. Njena prva velika uloga bila je uloga balerine u filmu „The secret people“, zbog koje je dobila glavnu ulogu u brodvejskoj muzičkoj komediji „Gigi“, u Njujorku. Za ulogu Gigi dobila je prestižnu teatarsku nagradu. Zatim joj je ponuđena uloga u holivudskom filmu „Praznik u Rimu“ s Gregorijem Pekom (Gregory Peck), za koju je, 1953. godine, osvojila Oskara za najbolju glumicu. Ipak, proslavila ju je uloga Holi u filmu „Doručak kod Tifanija“, kada postaje jedna od najvećih filmskih ikona 20. vijeka. Jedna od posljednjih Odrinih uloga bila je u modernoj komediji „Svi su se smijali“. Odri je bila i ambasadorica UNICEF-a. Zbog svojih iskustava tokom Drugog svjetskog rata odlučila je, početkom 80-ih godina prošlog vijeka, ostatak svog života posvetiti pomaganju djeci iz najsiromašnijih zemalja. Za humanitarni rad je dobila brojne nagrade, između ostalih, Medalju slobode koju joj je 1992. uručio američki predsjednik Džordž Buš (George Bush). Godine 1992., Hepbern je oboljela od rijetke vrste raka slijepog crijeva. Operirana je u losanđeleskoj bolnici, ali rak se nastavio širiti. Kako nije željela primati hemoterapiju, Hepbern je preminula 20. januara 1993. u Tolocenazu u Švicarskoj.</p><p>1979. - Margaret Tačer (Thacher), koja je bila na čelu britanskih konzervativaca, poslije pobjede nad laburistima na parlamentarnim izborima postala je prva žena premijer u historiji Velike Britanije.</p><p>1992. - Zapaljen stadion "Grbavica". Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992. – 1995.), stadion Grbavica predstavljao je prvu borbenu liniju. U tom požaru je izgorjelo i nestalo ukupno 316 pehara od kojih su 42 pehara predstavljala trofeje fudbalera FK "Željezničar", a ostatak su bili trofeji ostalih klubova iz Sportskog društva "Željezničar. Nakon reintegracije Grbavice (19. mart 1996. godine) radnici i sportisti Sportskog društva "Željezničar", zajedničkim snagama, izvršili su obnavljanje stadiona i pomoćnih terena. Prva poslijeratna utakmica na Grbavici odigrana je 2. maja 1996. između gradskih rivala FK Željezničara i FK Sarajeva.</p><p>1992. - Braneći Relejnu stanicu Vlašić, poginuo je inžinjer Bajram Zenuni, koji je posthumno odlikovan najvećim ratnim priznanjem “Zlatni ljiljan”. Građani Bosne i Hercegovine i danas pamte njegovo posljednje javljanje u Dnevnik tadašnje Televizije Sarajevo, kada je rekao da je posada ove važne relejne stanice za prijenos televizijskog programa napadnuta, a u očekivanju pregovora javljanje je prekinuto zbog novog napada vojnika bivše JNA.</p>

Danas je subota, 4. maj/svibanj 2024. godine, do kraja godine preostao je još 241 dan 

Josip Broz Tito: 44. godišnjica smrti najpoznatije ličnosti regije svih vremena

<p>U novom izdanju emisije "Lijepe riječi" na Alfa TV razriješili smo nekoliko novih jezičkih dilema.</p><p>Često smo u dilemi kako napisati nepravu prilošku riječ bog zna, sastavljeno ili rastavljeno. Naziva se neprava priloška riječ jer je sastavljena od dvije različite vrste riječi – imenice bog i glagola zna, a najčešće se upotebljava uz negaciju. Piše se i jedno i drugo, ali u zavisnosti od značenja.<br></p><p>Pogledajte video.</p>

Piše se i jedno i drugo, ali u zavisnosti od značenja

Emisija "Lijepe riječi": Bog zna ili bogzna? 

<p>Kad naručujete kafu, kažete li espreso ili ekspreso? Iako se ta kafa pravi brzo, odnosno ekspresno, nije pravilno naručiti ekspreso nego espreso kafu, jer je ta riječ italijanskog porijekla, a predstavlja specijalno pripremljen napitak filtriranjem kafe na aparatu za kafu.&nbsp;</p><p>Dakle, pravilno se kaže i piše espreso. Pa ćemo reći: Želim da naručim jedan espreso. Možete li mi napraviti espreso s toplim mlijekom?</p><p>Također smo često u dilemi kako se piše elektromagnetni ili elektromagnetski?</p><p>Današnje izdanje emisije "Lijepe riječi" koja se emituje svakim radnim danom u 8:55 sati na Alfa TV pogledajte u videu ispod.</p>

Iako se ta kafa pravi brzo, odnosno ekspresno, nije pravilno naručiti ekspreso nego espreso kafu

Emisija "Lijepe riječi": Espreso ili ekspreso kafa?

<p>Na današnji dan, 1943. godine, u Banjoj Luci je rođen Mustafa Nadarević, jedan od najboljih bosanskohercegovačkih i hrvatskih pozorišnih i filmskih glumaca.</p><p>Pozorišnu karijeru Nadarević je počeo u Zagrebačkom teatru mladih, a 1969. godine postao je član Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.</p><p>Na pozorišnim daskama igrao je kao gostujući glumac i u HK "Ivan pl. Zajc" u Rijeci, HNK u Splitu i Dubrovačkim ljetnim igrama.</p><h2>Brojne filmske uloge</h2><p>Osim pozorišnih, brojne uloge ostvario je u više filmova i tv-serija, između ostalih, „Otac na službenom putu“ Emira Kusturice, „Miris dunja“ Mirze Idrizovića, „Već viđeno“ Gorana Markovića, „Glembajevi“ Antuna Vrdoljaka, „Praznik u Sarajevu“ Benjamina Filipovića, „Gluvi barut“ Bate Čengića, „Savršeni krug“ Ademira Kenovića.</p><p>Publiku ispred malih ekrana oduševio je ulogom Izeta Fazlinovića u seriji “Lud, zbunjen normalan”.</p><p>Preminuo je 22. novembra 2020. godine u Zagrebu nakon što mu je dijagnosticiran karcinom pluća.&nbsp;</p>

<h2>Umro Leonardo da Vinči, jedan od najvećih umova renesanse</h2><p>1519. - Umro italijanski slikar, vajar, arhitekta, inžinjer, pronalazač i mislilac Leonardo da Vinči (Vinci), jedan od najvećih umova renesanse, koji je spojio srednjovjekovno enciklopedijsko znanje s egzaktnom modernom metodom opažanja. U Francusku je prešao 1516., gdje je i umro. Izradio je relativno malo slika, od kojih su najznačajnije "Mona Liza", "Bogorodica u pećini", "Sveta Ana", "Tajna večera". Uradio je mnoštvo crteža, a mnoge njegove freske su oštećene zato što je eksperimentisao bojama. Nije se interesovao samo za ljudsko tijelo i prirodu nego i za psihologiju: u "Tajnoj večeri" je metodski prostudirao i nijansirano izrazio karakter svake ličnosti, a u "Mona Lizi" je tražio misteriju unutrašnjeg života. Prvi je unio atmosferu u slike i pomoću svijetlo-tamnog modelisanja (sfumato) dao toplinu kože i mekoću tijela. Nijedno njegovo vajarsko djelo nije sačuvano, a arhitektonske zamisli su ostale u projektu. Živo su ga privlačile i prirodne nauke - fizika, astronomija, hemija. Radio je i na konstruisanju sprave za letenje. Napisao je "Traktat o slikarstvu".</p><p>1567. - U Veneciji umro Marin Držić, najbolji hrvatski, ali i regionalni, renesansni dramatik i lirik. Najstariji dokumenti o njemu povezani su s njegovim imenovanjem 1526. godine na mjesto jednog od dvojice rektora crkve Svih svetih (zvane Domino) u Dubrovniku. Pisao je poeziju, ali i drame, uglavnom komedije, a najpoznatije djelo mu je rustikalno-mitološka drama u prozi „Dundo Maroje“, koja se i danas nađe na pozorišnim repertoarima, ne samo u Hrvatskoj, nego i u regionu. Jedina Držićeva tragedija jeste "Hekuba", koja je bila njegovo zadnje djelo, a dozvolu za izvođenje dobila je 1559. godine. Komedije "Pomet", "Pijerin" i "Đuho Krpeta" su izgubljene ili sačuvane u fragmentima. Ostala djela: komedije "Skup", "Mande", "Arkulin", alegorična pastoralno-muzička komedija "Plakir", rustikalna komedija "Novela od Stanca", pastorale "Tirena", "Venera i Adon".</p><p>1660. - Rođen italijanski kompozitor Pjetro Alesandro Gaspare Skarlati (Pietro Alessandro Gaspare Scarlatti), osnivač operske "napuljske škole". Djela: opere, kantate, crkvene kompozicije.</p><p>1857. - Umro francuski pisac Alfred de Mise (Alfred de Musset), koga je nesretna ljubav sa spisateljicom Žorž Sand (George) inspirisala za najljepše i najuzbudljivije lirske pjesme: "Noći" i "Pismo Lamartinu" i "Ispovijest jednog djeteta ovog vijeka", u kojem je opisao i analizirao svoju bol. Ostala djela: stihovane "Priče iz Španije i Italije", pjesme "Namuna", "Rola", drama "Lorencačo", komedije "S ljubavlju se ne igra", "Ne treba se ni u šta zakleti", "Marijanine ćudi".</p><p>1864. - Preminuo njemački kompozitor Đakomo Majerber (Giacomo Meyerbeer) koji je odigrao vidnu ulogu u stvaranju francuske velike opere. Bio je veoma popularan, ali je njegova muzika izazivala i mnoge polemike. Djela: opere "Hugenoti", "Afrikanka", "Robert Đavo", "Prorok".</p><p>1892. - Umro njemački hemičar August Vilhelm fon Hofman (Wilhelm von Hofmann), značajan po istraživanjima u organskoj hemiji. Osnivač je moderne industrije anilinskih boja iz katrana kamenog uglja.</p><p>1903. - Rođen američki pedijatar Bendžamin Meklejn Spok (Benjamin McLane Spock), čija je knjiga "Savjeti zdravog razuma o odgajanju beba i djece", objavljena 1946., postala bestseler, umnogome izmijenivši predstavu o pravilnom odgajanju djece.&nbsp;</p>

<h2>Osujećen napad JNA na Predsjedništvo i Skupštinu RBiH</h2><p>1992. - Osujećen napad JNA na Predsjedništvo i Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine. Pripadnici bivše Jugoslovenske narodne armije i paravojnih snaga bosanskih Srba, 2. maja 1992. godine pokušali su s okolnih brda ući u Sarajevo i zauzeti zgradu Predsjedništva RBiH na Skenderiji, kao i druge važne objekte u centru grada, poput Skupštine i Općine Centar, te eliminisati rukovodstvo Republike BiH. Oko bivšeg Doma JNA, Narodnog pozorišta, Skenderije i Vrbanja mosta suprotstavili su im se građani Sarajeva, hrabri, ali neiskusni i veoma slabo naoružani branioci - članovi Patriotske lige, Vikićevi specijalci, rezervni sastav Policije, kao i novoformirane Teritorijalne odbrane. Drama je nastavljena hapšenjem tadašnjeg predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, koje su izvele jedinice JNA, predvođene generalom Vojislavom Đurđevcem. Izetbegović je uhapšen na Sarajevskom aerodromu, koji je zarobila bivša JNA, i to dok se vraćao s pregovora u Lisabonu. Potom je odvezen u Lukavicu, odakle su vođeni pregovori putem Televizije Sarajevo. Izetbegović je razmijenjen 3. maja u Dobrovoljačkoj ulici.</p><p>1992. - Izgorjela zgrada Glavne pošte u Sarajevu, nakon granatiranja od srpskog agresora. Objekat je u potpunosti izgorio tog dana. Požar u pošti nije izazvan izvana, nego iznutra. Diverziju unutar pošte izazvala su dva uposlenika pošte, inžinjera iz Beograda i Zadra, kako bi onesposobili poštu i komunikaciju u općinama Stari Grad i Centar. Počinioci su uhapšeni nakon čega su priznali da su podmetnuli požar. Na kraju su razmijenjeni za pripadnike Armije Bosne i Hercegovine koji su bili zarobljeni od agresora.</p><p>Zgrada Glavne pošte izgrađena je 1913. godine, u periodu vladavine Austro-Ugarske, kao vojna pošta. Pripada secesijskoj arhitekturi, koja je nastala oko 1900. godine kroz grupe mladih arhitekata i umjetnika iz Beča, i koja se distancirala od klasičnog stila i krenula novim putevima u arhitekturi i umjetnosti. Toj inovativnoj grupi pripadao je i projektant zgrade Josip Vancaš.</p><p>U požaru je zgrada izgorjela s kompletnom opremom, a ostali su samo zidovi.</p><p>2002. - Bosanskohercegovački historičar filozofije, publicist, prevodilac i pjesnik Izet Sarajlić, poznat po nadimku Kiko, preminuo je na današnji dan. Bio je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i udruženja intelektualaca Krug 99. Objavio je više od 30 knjiga poezije od kojih su neke prevedene na 15 jezika, između ostalih, i Sarajevsku ratnu zbirku pjesama. U najvećem dijelu njegove poezije osjeća se idilična slika ljubavne i porodične harmonije prenesene iz svakodnevnog života. Upravo zahvaljujući jednostavnosti izraza prožetog dubokom osjećajnošću, Sarajlićeva poezija je dostigla veliku i trajnu popularnost.</p>

Danas je četvrtak, 2. maj/svibanj 2024. godine, do kraja godine preostala su još 243 dana 

Rođen bard bh. i hrvatskog glumišta Mustafa Nadarević

<p>U današnjem izdanju emisije "Lijepe riječi" na Alfa TV razriješili smo nekoliko jezičkih nedoumica.</p><p>Znate li kako se pravilno kaže ili piše: gledati televiziju ili gledati televizor?</p><p>Prema pravopisu bosanskog jezika, pravilno je i jedno i drugo, ali u različitim kontekstima.</p><p>Gledati televiziju znači da neko gleda televizijski program, dok gledati televizor znači da neko gleda uređaj, naprimjer pri kupovini u prodavnici televizora.</p><p>Pogledajte video.</p>

Prema pravopisu bosanskog jezika, pravilno je i jedno i drugo, ali u različitim kontekstima

Emisija "Lijepe riječi": Gledati televiziju ili gledati televizor?

<p>U današnjoj emisiji “Lijepe riječi” rješavali smo još nekoliko jezičkih nedoumica koje nam zadaju glavobolje, jer nismo sigurni kako da ih napišemo ili izgovorimo.</p><p>Svakodnevno se zahvaljujemo za nešto, ali često i uhvatimo sebe u dilemi kako se piše ispravno:  hvala lijepa ili hvala lijepo?</p><p>Prema bosanskom pravopisu može se pisati i jedno i drugo.</p><p>Pogledajte video.</p>

Prema bosanskom pravopisu može se pisati i jedno i drugo

Emisija "Lijepe riječi": Hvala lijepa ili hvala lijepo?

<p>U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras, u 19:30 sati, prikazuje se opera “Tosca” Đakoma Pučinija (Giacomo Puccini). Libreto: prema Sardouu napisali Illica i Giacosa, dirigent je Ivo Lipanović, a reditelj Goran Golovko.</p><p>U Kamernom teatru 55 večeras, u 20:00 sati, drama Darka Cvijetića “Schindlerov lift” u režiji i adaptaciji Kokana Mladenovića. Igraju: Tatjana Šojic, Gordana Boban, Admir Glamočak, Muhamed Hadžovic, Aleksandar Seksan, Maja Izetbegović, Dina Mušanović, Sabit Sejdinović, Senad Alihodžić, Davor Golubović i djeca: Lana Zeničanin, Tijana Zeherović, Sin Kurt, Isa Seksan i Dino Hamidović.</p><p>U Cineplexxu su na programu filmovi: horor “Abigail”; akcijsko-avanturistički “Dina: Drugi dio”; avanturističko-fantastična komedija “Godzila X Kong: Novo carstvo”; akcija “Istjerivači duhova: Ledena prijetnja”; komedija “Jorgovani”; horor “Krivi spoj”; animirani “Kung fu panda 4”; komedija “Luksembur, Luksemburg”; triler “Monkey Man”; drama “Radnička klasa ide u pakao”; animirani “Noina arka” i horor “Prvo pretkazanje”.</p><p>CineStar Cinemas prikazuje filmove: akcija “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”; akcija “Godzila X Kong: Novo carstvo”; animirani “Priča o leptiru”; horor “Krivi spoj”; akcija “Istjerivači duhova: Ledena prijetnja”; triler “Monkey Man”; drama “Kasta: Priča o razdoru”; psihološki triler “Majčinski instinkt”; animirani “Noina arka: Glazbena pustolovina”; drama “Zbog tebe”; triler “Posljednji strijelac”; animirani “Dječak i čaplja”; horor “Baghead: Glas mrtvih”; animirani “Kung fu panda 4”; avantura “Dina: Drugi dio”; avantura “Škola magičnih životinja 2”; animirani “Vau, vau zvijezda 2”; animirani “Ekipa iz džungle 2: Svjetska turneja”; avantura “Wonka”; animirani “Pačija posla” i animirani “Želja” .</p>

Emisija "Lijepe riječi": Kad se piše K, a kada KA?

Emisija "Lijepe riječi": Maskembal ili maskenbal?

Emisija "Lijepe riječi" / Šta je pravilno: orijentacija ili orjentacija?

Metropola fascinantnih znamenitosti i turističkih atrakcija: Najsjajniji svjetski dragulj

Emisija "Lijepe riječi": Pauci ili paukovi?

Emisija "Lijepe riječi" / Kako se pravilno piše: prekoputa ili preko puta?

Emisija "Lijepe riječi": Jednačenje suglasnika po zvučnosti

Dan džamija u Bosni i Hercegovini

Emisija "Lijepe riječi": Da li je ispravno reći vjerenički prsteni ili vjerenički prstenovi?

Josip Broz Tito: 44. godišnjica smrti najpoznatije ličnosti regije svih vremena

Emisija "Lijepe riječi": Bog zna ili bogzna?

Emisija "Lijepe riječi": Espreso ili ekspreso kafa?

Rođen bard bh. i hrvatskog glumišta Mustafa Nadarević

Emisija "Lijepe riječi": Gledati televiziju ili gledati televizor?

Emisija "Lijepe riječi": Hvala lijepa ili hvala lijepo?

U Narodnom pozorištu “Tosca”, u Kamernom “Schindlerov lift”

Emisija "Lijepe riječi": Kad se piše K, a kada KA?

Emisija "Lijepe riječi": Maskembal ili maskenbal?

Emisija "Lijepe riječi" / Šta je pravilno: orijentacija ili orjentacija?

Metropola fascinantnih znamenitosti i turističkih atrakcija: Najsjajniji svjetski dragulj

Emisija "Lijepe riječi": Pauci ili paukovi?

Emisija "Lijepe riječi" / Kako se pravilno piše: prekoputa ili preko puta?

Emisija "Lijepe riječi": Jednačenje suglasnika po zvučnosti

Dan džamija u Bosni i Hercegovini

Emisija "Lijepe riječi": Da li je ispravno reći vjerenički prsteni ili vjerenički prstenovi?

Josip Broz Tito: 44. godišnjica smrti najpoznatije ličnosti regije svih vremena

Emisija "Lijepe riječi": Bog zna ili bogzna?

Emisija "Lijepe riječi": Espreso ili ekspreso kafa?

Rođen bard bh. i hrvatskog glumišta Mustafa Nadarević

Emisija "Lijepe riječi": Gledati televiziju ili gledati televizor?

Emisija "Lijepe riječi": Hvala lijepa ili hvala lijepo?

U Narodnom pozorištu “Tosca”, u Kamernom “Schindlerov lift”