Ime i prezime: Adi Bebanić.Datum i mjesto rođenja: 25. oktobar 1994., Mostar.Šta prvo uradite kad se probudite: Podignem roletne i otvorim prozor.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Profesor jezika.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Magacioner.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Slika mog nećaka Mahira.Najdraža pjesma: "Mostarska“, Dino Merlin.Šta gledate na televiziji: Sve, i dalje sam strastveni tv gledalac.Šta Vas nervira: Nekultura i zabadanje nosa u tuđi život.Najdraži grad: Mostar.Najbolji poklon koji ste dobili: Moj Mahir.Čega se plašite: Dosade i samoće.S kim najradije pijete kafu: S mamom i nenom.Omiljena društvena mreža: Instagram.Najdraža boja: Crvena.Ko Vam je uzor: Moj rahmetli otac.Najdraži pisac: Franc Kafka (Franz).Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Omogućio svima hranu i vodu bez ograničenja.Omiljeni muzičar ili bend: Nemam.Posljednja knjiga koju ste pročitali: Prokleta avlija, iznova.Tim za koji navijate: FK Velež.Omiljena narodna izreka: "Festina Lente“.Koje pitanje najviše mrzite: Koliko zarađuješ i kad ćeš se smiriti?Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Josef K., "Proces“.Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Kolumbiju.

Na pusti otok bih ponio sliku svog nećaka

Voditelj Adi Bebanić: Uzor mi je moj rahmetli otac

Četvero mladih studenata softverskog inžinjeringa s Fakulteta informacijskih tehnologija (FIT) u Mostaru razvili su inovativnu platformu. Zanimljivo je da ona uskoro postaje prva aukcijska platforma u Bosni i Hercegovini, potpuno besplatna za korištenje. Sanjin Brajević, Sajra Mušanović, Tarik Čolić i Sajra Fajić udružili su snage te svojim znanjem, entuzijazmom i vizijom odlučili domaćem tržištu ponuditi nešto sasvim novo.<h2>Način kupovine</h2>Već od 25. aprila 2025. korisnici će imati priliku da licitiraju proizvode online, a proces nastanka i kako funkcionira opisao je za „Avaz“ Sanjin Brajević.- Kolega Čolić i ja poznajemo se od srednje škole, obojica smo iz Mostara. Sajra Mušanović je iz Sarajeva, nju smo upoznali na studiju kao i kolegicu Sajru Fajić koja je iz Bosanske Krupe. Sve nas je spojila ljubav prema ovom poslu. Osnovali smo tim i podijelili dužnosti pa tako ja radim programiranje, Fajić je projekt-menadžer i koordinira sve, Čolić se bavi biznis stranom projekta, dok se Mušanović bavi dizajnom i marketingom – opisao je Brajević.Istaknuo je da projekt rade već dvije godine, ali prije otprilike šest mjeseci odlučili su da probaju smisliti nešto što bi bilo pomak na našem tržištu.- Vidjeli smo da na našem tržištu postoji samo kupoprodaja, ali nema ništa moderno. Odlučili smo isprobati sistem aukcija. Testirali smo s bliskim osobama i prijateljima i svima se svidjela ideja i koncept. Sad je došlo vrijeme da je pustimo u javnost i vidimo šta će stvarni korisnici misliti – objasnio je Brajević.Kada je riječ o samom izgledu platforme i načinu funkcioniranja, neke stavke su slične kao i na drugim stranicama.- Naravno, postojat će pretraga i filtriranje po kategorijama i cijenama, ali ono što je drugačije, jeste prikaz cijena uživo i vrijeme koje je preostalo za aukciju, pa tako, ukoliko se licitira za neki proizvod, odmah dolaze nove ponude. Koncept je mnogo interesantniji nego standardna kupovina – naveo je Brajević. Ono što vrijedi spomenuti, jeste da je ovaj projekt finansiran isključivo iz njihovih džepova, bez drugih ulaganja.<h2>Kontrola proizvoda</h2>- Tako smo radili jer smo željeli da ostvarimo svoju viziju i imamo potpunu kontrolu nad proizvodom. Izaći će baš onako kako smo je sami osmislili. S obzirom na to da je ovo još studentski projekt, nemamo firmu, ne možemo ni uzimati pretplate niti naplaćivati korištenje, pa će iz tog razloga platforma biti besplatna za korištenje. Dovoljno je da se registrirate i kupovina može početi – kazao je Brajević.Ova platforma je dokaz da mladi, sa znanjem i srcem, mogu graditi budućnost koju svi zaslužuju. U znak otvaranja, istog dana bit će organizirana i prva svečana aukcija, kao simbolično pokretanje platforme i poziv svim građanima da podrže domaću ideju koja mijenja pravila igre.Platformu NIX moguće je zapratiti na društvenim mrežama, a registracijom na web-stranicu, postajete dijelom prve bh. online aukcijske priče.

Koncept je mnogo interesantniji nego standardna kupovina, naveo je Brajević

Sanjin Brajević, Sajra Mušanović, Tarik Čolić i Sajra Fajić 

Udružene snage: Studenti osmislili prvu platformu za online aukcije u BiH

Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na kojoj se trebalo raspravljati o izmjenama Izbornog zakona BiH je otkazana nakon što je napustilo osam delegata.Na dnevnom redu je bila i smjena SNSD-ovih kadrova, no to su posljednje tačke dnevnog reda, a Špirić nije dopustio da se mijenja redoslijed iako je to osam delegata tražilo.Ovaj zahtjev su uputili svi delegati Kluba Bošnjaka, Zlatko Miletić i dva delegata opozicije iz RS.

15:25 Nakon pauze je osam delegata napustilo sjednicu, jer nisu bili zadovoljni zbog, kako kažu, kršenja Poslovnika.14:24 Nakon višesatne rasprave, predsjedavajući Doma naroda Nikola Špirić nije dopustio promjenu redoslijeda dnevnog reda.12:45 Delegat Dženan Đonlagić je kazao da Nikolu Špirića opisuje pjesma "Okuj me care, znaj da je volim-fotelju".12:30 Vodi se polemika o redoslijedu tačaka dnevnog reda.12:18 Čović je kazao da prijedlog izmjena Izbornog zakona ne zadire u bilo čiji vitalni nacionalni interes.12:05 Čović je kazao da su saglasni oko dnevnog reda. Poručio je da su na sjednici samo ministri iz reda hrvatskog naroda. On je naveo da se nada da će sve tačke završiti, pa i one zadnje.12:04 Džaferović je kazao da je osam delegata ponovo skupilo zahtjeve za smjenu i zatražili da to budu prve tačke dnevnog reda.12:02 Vuković je kazao da je posljedica gomilanja dnevnog reda to što nema redovnih sjednica, a da je to zato što SNSD nema većinu.11:25 Odgovor Bunoze pogledajte u videu.

11:19 Zlatko Miletić je postavio delegatsko pitanje vezano za "Viaduct", a Marina Pendeš je pitala ministra Bunozu koliko u pravosudnim organima ima Hrvata, s obzirom da se često izjavljuje da HDZ kontrolira pravosuđe.11:02 Na dnevnom redu je više od 50 tačaka.11:01 Osam delegata je skupilo potpisme za smjenu predsjedavajućeg te će to ponovo uputiti ako prijedlog tačke i zahtijevaju poštivanje Poslovnika o radu, kako bi to bile prve tačke dnevnog reda.11:00 Delegatkinja Marina Pendeš (HDZ BiH), koja je predložila ove izmjene, je izjavila kako očekuje da će kolege u Domu naroda prepoznati potrebu za izmjenom Izbornog zakona BiH kako bi se izmijenila dosadašnja praksa kroz koju se, na neki način, zloupotrebljavala izborna volja Hrvata kad je u pitanju izbor člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda.

Na dnevnom redu je bila i smjena SNSD-ovih kadrova, no to su posljednje tačke dnevnog reda, a Špirić nije dopustio da se mijenja redoslijed

Prekinuta sjednica Doma naroda PSBiH: Osam delegata je napustilo nakon što Špirić nije dopustio da se mijenja dnevni red

Akvaponija, jedna od prvih u BiH, na kojoj ribe žive u plasteniku i hrane biljke s kojima dijele krov nad glavom, narednih dana počinje s radom u Zadruzi “Domaćin” u Ribniku. Inače, ovaj plastenički sistem akvaponije prvi put je prilikom posjete Izraelu vidio Luka Vračar, direktor Zadruge, koji je odlučio da istu takvu osnuje i u ovoj maloj općini.<h2>Pokretači sistema</h2>Sa svoje 23 godine Vračar je odlučio unijeti svježinu na naše tržište, pokrenuvši ovaj projekt prije dva mjeseca. Za „Avaz“ je objasnio kako funkcionira akvaponija i koje su njene prednosti.- Ovo je prvi sistem akvaponija u Bosni i Hercegovini, a ideja je nastala prije 3-4 godine, kada sam bio u Izraelu i vidio kako to oni rade. U pitanju je zatvoreni sistem koji cirkuliše u krug. To je simbioza biljaka, ribe i mikroorganizama. Postoji čitav jedan sistem, gdje imaju bazeni sa ribom, a s druge strane su kade sa supstratom obično s riječnim kamenčićima. U bazenima gdje bude riba, mi je hranimo, a riba svojim izmetom hrani biljke. U suštini, to je intenzivna proizvodnja organskog povrća na vodi, bez zemlje – objasnio je Vračar.U tom procesu, dakle, ne koristi se uopće zemlja, a posebno ne hemija.- Aspolutno ništa jer čega god da bismo dodali, ribe ne bi mogle da prežive, a one su pokretači čitavog sistema. Riba hrani i pokreće svojim izmetom biljke. Proizvodnja je tri puta brža, a prinos šest puta veći nego u klasičnoj proizvodnji – kazao je Vračar.Naveo je primjer zelene salate. Dok klasičnoj proizvodnji treba tri mjeseca da se uzgoji salata, u akvaponiji ona se siječe za 28 dana.- Na kraju sezone imamo utovljenu ribu koju prodajemo, kao i biljke. Dakle, kad završi vegetacioni period, dotad je i riba utovljena. Sad smo ubacili ribe kao mlađ, koje po komadu imaju od 250 do 350 grama, do kraja godine bi trebalo da imaju dva i po kilograma u prosjeku – dodao je Vračar.Trenutno uzgajaju paradajz, cherry paradajz, paprike, krastavac, jagodu, zelenu salatu i drugo, a cilj im je da u budućnosti ubace začinsko bilje poput bosiljka, nane, rukole, celera, peršuna i origana.- Najviše pažnje ćemo posvetiti ispitivanju uzgoja začinskog bilja, koje bi na našem tržištu bilo jedinstveno, organsko, s nevjerovatnim okusom i mirisom. Ko nije imao priliku da to vidi, ne može mu se dočarati kakvu aromu ima povrće i bilje uzgojeno u ovom sistemu – opisao je Vračar.<h2>Jednostavno održavanje</h2>Za ovu godinu očekuju mnogo prinosa. Prema procjenama, paprika bi trebalo da bude više od dvije tone, gotovo četiri tone paradajza, krastavaca i jagoda približno tonu, i sve to na površini od 200 kvarata, koliko akvaponija zauzima, zajedno sa svom opremom.- Za akvaponiju zadužena će biti jedna osoba koja će dnevno imati tri sata posla u prosjeku, od početka pa do kraja sezone. Uopšte nije zahtjevno za održavanje pa je to velika prednost akvaponije – zaključio je Vračar.<h2>Novi projekt</h2>Zadruga koja je pokretač projekta, na čelu s Lukom Vračarom, na tržište će uskoro izbaciti i web-trgovinu „Bašta na pragu“. Hrana će moći biti dostavljena kupcima iz sistema akvaponije, gdje će potrošači biti u prednosti jer će znati od koga uzimaju.- Ujutro bismo primali narudžbe, popodne brali i navečer dostavljali svježe proizvode – kazao je Vračar.

Tokom ovog procesa ne koristi se zemlja, a posebno ne hemija, objasnio je

Prva akvaponija u BiH: Luka Vračar u plasteniku uzgaja ribe i povrće

Ime i prezime: Srđan Stanić.Datum i mjesto rođenja: 6. juli 1989., Sarajevo.Šta prvo uradite kad se probudite: Pojedem žitarice.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Turizmom.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Pranje autostakala na pumpi.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Nož.Najdraža pjesma: "Ole Lole“, Balašević.Šta gledate na televiziji: Nogomet, dokumetarce.Šta Vas nervira: Ništa, uvijek izvlačim pozitivno.Najdraži grad: Sarajevo.Najbolji poklon koji ste dobili: Tanjir čokoladnih bombonica.Čega se plašite: Bolesti djece.S kim najradije pijete kafu: Sam.Omiljena društvena mreža: Instagram.Najdraža boja: Crna.Ko Vam je uzor: Alen Škoro.Najdraži pisac: Više njih, uglavnom krimi žanr.Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Dao svoj djeci istu početnu tačku.Omiljeni muzičar ili bend: Đorđe Balašević.Posljednja knjiga koju ste pročitali: "Shoe dog“, Pol Najt (Paul Knight).Tim za koji navijate: Željezničar.Omiljena narodna izreka: "Ne radi drugome što ne želiš sebi“.Koje pitanje najviše mrzite: Voliš li FK Sarajevo?Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Tyrion Lannister.Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Argentinu.

Navijam za Željezničar

Fudbaler Srđan Stanić: Plašim se bolesti djece

Sportista i humanista Faruk Suljović svoju bol pretvorio je u snagu i borbu za život drugih. Kao devetogodišnji dječak je izgubio oca zbog karcinoma i odlučio je da svima obznani koliko je teško izboriti se s ovom bolesti.Njegova misija počela je s kraćim maratonima, a onda su svi čuli za Suljovića kada se od Sarajeva zaputio do grčkog Olimpa za onkološke pacijente. Tokom tog triatlona prikupio je 22.571 konvertibilnu marku (KM), kako bi im se pomoglo u liječenju.Ovaj put, Udruženje „Pomozi.ba“ kontaktiralo ga je jer su majci troje djece, Aneliji Suljić, na mjesečnom nivou potrebne velike svote novca za terapije koje ona jednostavno ne može priuštiti te ga upitali želi li trčati za nju. Suljović je pristao, bez pitanja, i već 25. aprila 2025. godine krenut će na ultramaraton dug više od 1.200 kilometara, a za krajnji cilj izabrao je Istanbul.Turska nije slučajno izabrana, Suljović i na taj način želi pokazati svu borbu i težak put oboljelih od raka jer se većina naših građana za koje se pokreću apeli, liječi upravo tamo.Faruk Suljović ističe kako ljudi trebaju biti humani, pomagati jedni drugima, ne mogu živjeti sami. Svojim primjerom on pokazuje kako se to radi i kako izgleda ruka podrške.

Kreće na humanitarni ultramaraton do Istanbula

Faruk Suljović: Nesebično srce

Sportist i humanist Faruk Suljović (22) poznat je po svojim poduhvatima, a sada se sprema za novi. Naime, on će 25. aprila 2025. godine krenuti na ultramaraton dug više od 1.200 kilometara, kojim će trčeći i vozeći bicikl krenuti putem Istanbula s ciljem prikupljanja novčanih sredstava za liječenje onkološke pacijentice Anelije Smajić.<h2>Godišnji projekt</h2>Suljović se ovih dana priprema za ovaj ekstremni poduhvat, a kako njegove pripreme izgledaju i šta ga je potaknulo da na ovaj način podiže svijest o oboljelima od karcinoma, ispričao je za „Avaz“.- Moje pripreme nisu specifične na neki poseban način, nemam poseban plan treninga. Atletikom se bavim nekih godinu i po dana, sedmično 6-7 puta trčim na stazi, a kao pripremu ubacim i vožnju biciklom kako bih se adaptirao prije maratona – objasnio je Suljović.On je dosad istrčao tri maratona, dva su bila manja, također humanitarnog karaktera, dok je prošli triatlon bio od Sarajeva do grčkog Olimpa.- Kada sam imao devet godina, moj otac je preminuo od karcinoma. To me je najviše potaknulo da se bavim humanitarnim radom. Nakon što sam uradio prvi projekat i vidio da je dobro prošao i da su ljudi podržali ovo što radim, odlučio sam nastaviti s tim. Cilj je da mi ovo postane tradicija i barem jednom godišnje uradim ovakav projekat – kazao je Suljović.Ističe da je jako važno skrenuti pažnju na ljude koji boluju od karcinoma i da se mora širiti svijest.- Trebamo biti humani, pomagati jedni drugima. Ljudi tako funkcionišu, ne možemo sami živjeti, jer jednostavno trebamo jedni drugima – naglasio je Suljović.Ovaj put trči za Aneliju Smajić, majku troje djece iz Viteza koja se bori s rakom već duže vrijeme.- Udruženje „Pomozi.ba“ javilo mi se prije par dana i pitalo želim li da trčim za nju. Ja sam pristao, razgovarao sam s njom i stvarno mi je drago što ću ovo uraditi baš za nju. Nalazi se u teškoj situaciji, mjesečno mora izdvojiti 8. 000 maraka za liječenje. Znamo da u BiH nisu baš toliko visoke plate da bi se to moglo izdržati od vlastitih primanja. Tako da mi je drago što mogu pomoći i barem malo olakšati njen put do izlječenja – ispričao je Suljović.<h2>Put izlječenja</h2>Suljović je objasnio i zašto je baš izabrao Istanbul za konačni cilj.- Sjetio sam se da pacijenti za koje se pokreće apel za liječenje uglavnom liječe u Istanbulu. Predložio sam da upravo to bude moja iduća destinacija, da povežemo Sarajevo sa ovim turskim gradom, jer su mnogi pronašli izlječenje baš tamo, zahvaljujući dobrim bolnicama i njegom – kazao je Suljović.Ovim ultramaratonom Suljović želi pokazati koliko je težak put do izlječenja onkoloških pacijenata, tako što će trčati i voziti bicikl do Turske.<h2>Važnost misije</h2>Njegova ruta prolazi kroz četiri države: Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Bugarsku i Tursku. Tokom cijelog putovanja, Suljovića će pratiti tim od tri osobe zadužen za logističku podršku, dok će ambasadori projekta koristiti društvene mreže i medije kako bi širili svijest o važnosti ove humanitarne misije.Svi koji žele pomoći mogu to učiniti pozivom na broj 17041, uplatom na žiroračun, kao i putem web-kampanje humanitarne organizacije „Pomozi.ba“, koja je i ove godine glavni partner projekta

Kada sam imao devet godina, moj otac je preminuo od karcinoma, to me je najviše potaknulo da se bavim ovim, kazao je

Faruk Suljović kreće na ultramaraton od Sarajeva do Istanbula za Aneliju Smajić

Ugodne temperature i tople zrake sunca izmamile su građane Sarajeva, ali i brojne turiste u šetnju.Bašte kafića su ispunjene pa se na mjesto mora i sačekati, ali neki su potražili alternativu pa su mjesto za uživanje našli na klupama u parkovima.&nbsp;

Šetajući Ferhadijom mogu se čuti brojni strani jezici, obzirom da su pred blagdane Uskrs i Vaskrs, mnogi turisti i dijaspora odlučili da posjete našu zemlju.Dok neki uživaju u partiji šaha, druge zabavljaju ulični izvođači pjesmom i uvježbanim trikovima.Tako su gosti iz Meksika pripremili fantastičnu izvedbu koja je oduševila sve prisutne.

Za portal "Avaza" govorio je jedan od izvođača, Diego, koji je kazao da im je ovo druga posjeta Bosni i Hercegovini i da su se jednostavno zaljubili u našu zemlju.- Ovaj put ćemo biti ovdje dvije sedmice. Morali smo se vratiti jer stvarno smo zavoljeli BiH. Osim Sarajeva bili smo i u Mostaru - kazao je Diego.

Gosti iz Meksika pripremili fantastičnu izvedbu koja je oduševila sve prisutne

Sunce izmamilo turiste i građane u šetnju: Zabavljaju ih ulični izvođači

Vrijeme ispred ekrana svakodnevna je pojava danas u životu svih, pa i djece. Izlaganje dojenčadi i male, predškolske djece ekranskim sadržajima obično počinje kada roditelji razmišljaju da je sasvim uredu da im puštaju, jer biraju edukativni sadržaj koji im može pomoći u razvoju.&nbsp;Međutim, postoje naučna istraživanja koja potvrđuju štetan utjecaj ekrana na razvoj govornog, jezičkog i komunikacijskog razvoja.<h2>Medijski sadržaj</h2>Predsjednik Udruženja logopeda "Dobar glas“ Sanjin Husić, potvrdio je da se i u praksi to pokazalo istinitim jer, kako kaže, iako ne postoji zvanična statistika, ipak je povećan broj školske djece gdje je potrebno raditi s logopedom.- Ekranizam je danas sve više zastupljen, to je jedna jako aktuelna tema i ekranizam definitivno utječe na razvoj govora djeteta. Odnosno da kažemo ovako, ekranizam ne utječe samo na razvoj govora djeteta, nego utječe i na razvoj koncentracije i pažnje, koja je jako bitna u kompletnom razvoju djeteta. Govor je tu na sekundarnom planu oštećen, a razlog tome je zato što kod ekranizma djeca imaju jednostavniju komunikaciju - pojašnjava Husić.Do toga dolazi, navodi, zato što djeca samo gledaju medijski sadržaj, bez potrebe da učestvuju u razgovoru. - Ukoliko roditelj prilikom davanja medijskog sredstva djetetu ne sudjeluje u gledanju sadržaja na način da pita "Šta to sada gledamo“, "Šta radi taj crtani lik, gdje se nalazi“, to je onda drugačije. Znači, ako dijete samo prati medijski sadržaj, to može da bude jako opasno, jer nema potrebu da stvara komunikaciju koja je osnova u suštini ljudske prirode, vršenje dvosmjerne komunikacije. Upravo zbog toga nastaju poteškoće i problemi te dijete gubi fokus i koncentraciju – kazao je Husić.U toj situaciji, dijete automatski ne razvija potrebu da komunicira s vanjskim svijetom. Kao jedan od najopasnijih sadržaja navodi popularne kratke snimke, takozvani „shorts“, gdje dijete stalno može da mijenja te sadržaje, što se u suštini i dešava te zbog toga ne može obraditi tako veliki broj informacija koje dobiju u kratko vrijeme.<h2>Začarani krug</h2>- To se onda prenosi na realan svijet i dijete ne može zadržati koncentraciju dok se igra, a kada nemamo igru u realnom svijetu, onda ne možemo ni da imamo fokus i s tim automatski imamo jedan začarani krug koji nas dovodi do kompleksnog problema - istaknuo je Husić.Na koncu, zaključuje, podrazumijeva se da dijete do osnovne škole usvoji sve glasove, uz iznimku glasa „lj“ koji se može usvojiti i u prvom razredu osnovne škole.Za pravilan razvoj mozga djeteta, najvažnije je upoznavanje svijeta oko sebe kroz istraživanje svega što nas okružuje. Mozak beba i male djece nije zreo za ekrane. Digitalni svijet ne stimulira područje mozga za razumijevanje sebe i drugih, i to je ono čega svaki roditelj treba biti svjestan.<h2>Posjeta ljekaru</h2>- Postoje ekspresivni govor, kojim se izražava dijete, i receptivni, koji podrazumijeva da razumije šta mu se govori. Ukoliko roditelji primijete da dijete od dvije godine ne razumije upute, uzmi, daj, trči, lezi i druge osnovne naloge, potrebno je posjetiti logopeda.&nbsp;Također, ako trogodišnje dijete nema vokabular od otprilike nekih 50 riječi koje su konkretne i da povezuje minimalno po dvije riječi u rečenici, tada savjetujemo da se obavezno posjeti logoped – istaknuo je Husić.

Ne utječe samo na razvoj govora djeteta, nego utječe na razvoj koncentracije i pažnje

Husić: Potrebna je dvosmjerna komunikacija

Logoped Sanjin Husić za "Avaz" o izazovima modernog doba: Ekranizam izaziva brojne probleme u razvoju djeteta

Sarajka Asja Čampara (23) primjer je mlade, inteligentne i uporne djevojke koja je svoj životni poziv pronašla u nauci i čvrsto odlučila dati svoj maksimum kako bi postigla napredak kojem teži.Zahvaljujući tim vrlinama i znanju koje posjeduje, njene prijave na prestižne univerzitete Cambridge i Oxford nisu prošle nezapaženo pa je, iako se iz znatiželje prijavila, primljena na obje institucije.Međutim, otišla je i korak dalje. Prijavila se za stipendiju „Gates Cambridge“, kako bi pokušala ostvariti sredstva potrebna da se školuje na tim univerzitetima, i tu je briljirala. Čampara je bila jedna od samo stotinu studenata koji su dobili stipendiju.Njen cilj i najveća želja jeste da istraži šta je to što uzrokuje vraćanje raka čak i nakon potpunog izlječenja, čime bi mnoge ljude na svijetu spasila mukotrpne borbe koju neki moraju izdržati i više puta.Ali ne samo to, kako kaže, planira ponijeti svoj patriotizam i internacionalnoj zajednici pokazati da u BiH žive uspješni naučnici koji mogu svašta postići i uraditi u poljima nauke, a kada stekne potrebna znanja, u konačnici se želi vratiti u Bosnu i Hercegovinu za šta je istaknula da joj je jako bitno.Dakle, Asja Čampara ide putem na kojem planira prevazići sebe i iskoristiti znanje kako bi pomogla svijetu.

Osvojila stipendiju za prestižni Cambridge

Asja Čampara: Na putu ka vrhu

Sarajka Asja Čampara (23) jedna je od rijetkih dobitnica stipendije za studij na Cambridgeu, a njeni planovi za budućnost i budućnost nauke u Bosni i Hercegovini su izuzetno ambiciozni.&nbsp;Završila je Prvu bošnjačku gimnaziju - Cambridge smjer i potom upisala Burch univerzitet, smjer genetika i bioinžinjering, gdje je sada četvrta godina.<h2>Veliki troškovi</h2>Ona je iz znatiželje odlučila aplicirati na Univerzitete Cambridge i Oxford, a na oba je primljena.- Prijavila sam se da vidim hoće li me uopće primiti jer je jako mali postotak studenata koji odu gore. Ne zato što mi nismo dovoljno pametni ili nemamo dovoljno dobro obrazovanje, nego zato što je abnormalno skupo. Ja sam imala odličan prosjek i odlučila sam pokušati. Primili su me u januaru, nakon čega sam se ja prijavila na stipendiju „Gates Cambridge“. U februaru sam pozvana na intervju i evo, prije nekoliko dana su mi javili da sam je dobila. Ne mogu opisati kakav je osjećaj – ispričala je Čampara za "Avaz“.Ova stipendija pokriva školarinu, smještaj, mjesečni džeparac, vizu, let i zdravstveno.- Ovu stipendija jako malo ljudi dobije, ukupno 100, od kojih je 40 Amerikanaca jer je dijelom američka stipendija. Nije to da oni meni samo daju pare i ja odem da studiram. Koncipirana je na način da je potrebno da dijelim vrijednosti stipendije koje su u suštini i moje vrijednosti, tačnije, da nije obrazovanje jedina stvar koja čini individuu, nego oni koji su nadareni, inteligentni i vrijedni moraju da prevaziđu sebe i da svoje znanje iskoriste kako bi pomogli drugim ljudima – objasnila je Čampara.

U njenom slučaju je to bolest koja u cijelom svijetu odnosi živote, nebitno je li u pitanju mlada osoba ili stara, a to je rak.- Upisala sam smjer o matičnim ćelijama i idem da učim sve o njima. Moja hipoteza je da su matične ćelije jedne od zaslužnih zašto se rak vrati, bez obzira na terapije i da su te, specifično, tumor matične ćelije uzrok tome – navela je Čampara.Master studij trajat će godinu, nakon čega je u planu da upiše doktorat i da u te tri godine napravi projekt u kojem će svoju teoriju dokazati.<h2>Prvi susret</h2>Ljubav prema nauci kod Asje se rodila još u prvom razredu srednje škole kada se prvi put susrela s genetikom.- To je bilo na jako jednostavnom nivou, pričalo se o genima u osnovnom obliku. Sama definicija gena mene je zainteresirala, a na kraju srednje škole to mi je bio i maturski rad, genetičke modifikacije ljudi. Onda sam na fakultetu upisala genetiku i kako sam dobijala stručnije predmete, sve više sam išla ka tom polju matičnih ćelija i raka i njihove veze. Na trećoj godini studija sam se zaposlila i počela raditi u grupi koja izučava rak i to me nekako "zapečatilo“ – zaključila je Čampara.<h2>Ponijet ću svoj patriotizam</h2>- Planiram se vratiti u BiH, kad završim master i doktorat, i to mi je jako bitno. Kroz cijelu stipendiju i sve što nude, plan mi je da promoviram i dokažem da je nauka u BiH itekako relevantna. Smatram da u internacionalnoj naučnoj zajednici nije dovoljno cijenjena. Želim da iskoristim šansu da nas proguram, ponesem svoj patriotizam i pokažem da se ovdje kod nas zaista svašta može postići i uraditi – poručila je Čampara.

Oni koji su nadareni, inteligentni i vrijedni moraju da prevaziđu sebe i svoje znanje iskoriste kako bi pomogli drugim ljudima

Studentica genetike i bioinžinjeringa o svom uspjehu za "Avaz": Asja Čampara dobila stipendiju za prestižni Univerzitet Cambridge

Erupcija u centralnim FIlipinima vulkana Kanlaon se nastavlja, a oblak dima se diže i do 4.000 metara. Filipinski institut za vulkanologiju i seizmologiju, saopćio je da je na snazi treći nivo upozorenja koji se odnosi na oblast oko planine Kanlaon.&nbsp;<h2>Geografski položaj</h2>Profesor Vedran Zubić za "Avaz" je pričao o razlozima zašto dolazi do čestih erupcija na tom području i šta one mogu donijeti sa sobom.- S obzirom na geografski položaj Filipina u Aziji jasno je zbog čega se tako često dešavaju vulkanske erupcije i seizmička aktivnost. Filipini se nalaze južno od Japana u nečemu što se zove vatreni pojas Pacifika. Čak postoji posebna tektonska ploča koja se zove „Filipinska“ smještena između Pacifičke, Indo-australske i Evroazijske ploče - objasnio je Zubić.Tamo se dešavaju, kazao je, brojni procesi subdukcije i spredinga, odnosno podvlačenja i razmicanja brojnih tektonskih ploča koje često izazivaju i zemljotrese i aktivne vulkanske erupcije.- Filipini imaju preko 20 aktivnih vulkana. Ono što je sada interesantno jeste da se aktivirao vulkan Kanlaon u centralnom dijelu Filipina. Tom prostoru su Španci dali naziv „Negros“ zbog tamošnjeg stanovništva koje je bilo crne puti, a vulkan se nalazi između regija Negros Oksidental i Negros Oriental , koje znači zapadni i istočni Negros - kazao je Zubić.Dodao je da je ovaj vulkan u zadnjih 200 godina, od početka 19. stoljeća više od 20 puta eruptirao.&nbsp;- Trenutno pratimo nastavak erupcije koji je počeo u rano ljeto prošle godine. Pepeo se digao skoro 4.000 metara. Ovaj vulkan je klasični stratovulkan, kao što je Vezuv i izbacuje taj dim gotovo do pola troposfere - objašnjava Zubić.<h2>Vulkanske zime</h2>Zahvaljujući dimu koji izbacuje, nekada nastaju vulkanske zime, navodi te stoga postoji strah od supervulkana Yellowstone, koji bi potencijalno mogao napraviti vulkansku zimu zbog koje dolazi do nemogućnosti fotosinteze, što je razlog izumiranja&nbsp; dinosaurusa, na kraju mezozoika.- U Indoneziji je jedan vulkan krajem 19. stoljeća izazvao značajnu vulkansku zimu, odnosno pepeo se raširio svuda po planeti. Jednu od njih izazvao je vukan Hekla 2010. godine koji je onemogućio zračni saobraćaj u Evropi - pojašnjava Zubić.Inače, ovaj otok je otprilike veličine Crne Gore, a ima gotovo 4,5 miliona stanovnika.&nbsp;- To vulkansko zemljište je plodno, ali naravno erupcije izazivaju strah tamošnjeg stanovništva. Erupcija donosi štetu i ljudskim životima i materijalnim dobrima - zaključio je Zubić.

Erupcija donosi štetu i ljudskim životima i materijalnim dobrima, zaključio je 

Profesor Zubić za "Avaz": Dim koji izbacuje vulkan na Filipinima može izazvati vulkansku zimu

Danas, 8. aprila, obilježavamo Međunarodni dan Roma. Ovaj dan je posvećen jednoj od najvećih, ali i najmarginalizovanijih etničkih zajednica u Evropi.&nbsp;Važno je znati da je ovaj dan ustanovljen davne 1971. godine u Londonu na Prvom svjetskom kongresu Roma. Na ovom kongresu učestvovalo je 14 zemalja (Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Španija, Jugoslavija, Mađarska, Čehoslovačka, Irska, Finska, Norveška, Belgija, Indija i Sjedinjene Američke Države) koje su usvojile romski jezik (romani chib) kao službeni jezik Roma, romsku zastavu (plavo-zelena sa crvenim točkom u sredini) i romsku himnu – pjesma "Gelem, gelem".<h2>Često nevidljiva tema</h2>- Kao psiholog, ne mogu da ne istaknem koliko je važno da, pored kulturnog priznanja i borbe za prava, govorimo i o mentalnom zdravlju Roma – često nevidljivoj, a izuzetno važnoj temi. U svojoj praksi svakodnevno svjedočim koliko su Romi u Bosni i Hercegovini izloženi višestrukim oblicima isključenosti i psihosocijalnog stresa. Najteže posljedice toga trpe romska djeca i žene, koje su posebno ranjive na siromaštvo, nasilje i zanemarivanje. Dugotrajna marginalizacija ostavlja duboke tragove na mentalno zdravlje – osjećaj nepripadnosti, nisko samopouzdanje i rana trauma postaju svakodnevica - objasnila je psihologinja Dajana Rikanović za "Avaz".Tome u prilogu, dodaje, ide i istraživanje koje je objavljeno 2020. godine u časopisu Frontiers in Public Health, a koje se fokusiralo na zdravstvene potrebe Romkinja u dvije najveće romske zajednice u Republici Srpskoj.&nbsp;- Rezultati su pokazali da 94 posto ispitanica ima zdravstveno osiguranje i registrovane su kod porodičnog ljekara, 60 posto je prijavilo hronične bolesti, od kojih 68,2 posto nije bilo pod medicinskim nadzorom. Usluge psihološke podrške često su im nedostupne zbog institucionalnih barijera i nepovjerenja. Vrijeme je da otvorimo vrata sistemske podrške i gradimo društvo u kojem će svaka osoba, bez obzira na etničku pripadnost, imati pravo na zdravu psihu i dostojanstven život - poručila je Rikanović.

<h2>Osnovno pravo</h2>Mentalno zdravlje, naglašava, nije privilegija nego je osnovno ljudsko pravo i ono počinje slušanjem.- Slušajmo jedni druge bez predrasuda. Dajmo prostor glasu koji je često zanemaren. Podržimo inicijative koje uključuju Rome u procese odlučivanja, obrazovanja i profesionalnog razvoja. Kao stručnjaci za mentalno zdravlje, trudimo se da naše usluge budu dostupne, razumljive i kulturno osetljive. Posebnu zahvalnost upućujem Udruženju građana Otaharin iz Bijeljine, koje već godinama predano radi na poboljšanju uslova života Roma na području Republike Srpske. Kroz svoj Dnevni centar za djecu i odrasle, Otaharin svakodnevno pruža podršku, obrazovne i psihosocijalne aktivnosti koje imaju ogroman značaj za mentalno zdravlje i socijalnu inkluziju romske zajednice - navodi Rikanović.Napomenula je da je rad ovog centra primjer kako lokalna inicijativa i posvećenost mogu donijeti stvarne promjene u životima ljudi. - Takvi centri ne samo da pružaju konkretne usluge, već obnavljaju i osjećaj dostojanstva, sigurnosti i pripadnosti onima kojima je to najpotrebnije - zaključila je Rikanović.

U svojoj praksi svakodnevno svjedočim koliko su izloženi višestrukim oblicima isključenosti i psihosocijalnog stresa, poručila je

Psihologinja Dajana Rikanović za "Avaz": Mentalno zdravlje Roma je često nevidljiva, a izuzetno važna tema

Porodice Almira Agića i Ibrahima Agića u petak su doživjeli traumu i šok kada im je buknula vatra na spratu kuće.&nbsp;Pod istim krovom, u selu Bukva, Općina Kreševo, živjelo je devet članova porodice, uključujući troje maloljetne djece i svi su bili unutra kada je požar izbio.<h2>Urađen uviđaj</h2>- Ne znam šta se desilo i zbog čega je izbio požar. Rađen je uviđaj, ali još ne znamo. Vatra je zahvatila prednji dio kuće, gdje ulazimo, a buknula je u 20 minuta. To je bilo oko 20:30 u petak navečer, 4. aprila - ispričao je Almir Agić za "Avaz".Hvala Bogu, ističe, niko nije stradao, uspjeli su se spasiti.- Tu su bila naša djeca, stari roditelji, bolesni. Uglavnom, uspjeli smo na vrijeme pobjeći, izvući se. Izgorilo je sve. Nešto smo uspjeli izbaciti s prvog sprata, ovo gore je sve otišlo - opisao je Agić.Komšije su se udružili i odmah pritrčali u pomoć.- Komšije, policija, vatrogasaci, iz Kreševa i Kiseljaka, ne znam više koga bi nabrojao, preko sto ljudi je tu noć bilo. Ko god je čuo, došao je - prisjetio se Agić.<h2>Velika šteta</h2>Stradao je cijeli prvi sprat, od poda do krova, što se može vidjeti i na fotografijama.- Kompletan sprat je otišao, krovna konstrukcija, sve. Kuća je malo veća i kolika je tačno šteta ne znam procijeniti - kazao je Agić.Do te noći ova porodica je uživala u svom domu, a sada gledaju zgarište. Medžlis IZ Kiseljak je pokrenuo akciju da se pomogne ovim porodicama da se vrate.Ukoliko neko želi da učestvuje u ovoj akciji može uplatiti na račun Medžlisa Kiseljak.Podaci za uplatu:Primalac: Medžlis IZ KiseljakSvrha: Za porodicu AgićRačun, Unicredit banka: 3389002211291065Kontakt osoba: Nermin Merhemić, predsjednik Medžlisa IZ Kiseljak, +38761610159.

U kući se nalazilo i troje maloljetne djece, kao i dvije starije osobe

Vatra progutala sprat kuće porodice Agić: Pod istim krovom živjelo devet članova, pokrenuta akcija prikupljanja pomoći

U sarajevskom naselju Dobrinja desila se teška saobraćajna nesreća u kojoj su učestvovala dva motorna vozila, potvrdio je Operativni centar MUP-a Kantona Sarajevo za "Avaz".Nesreća se desila u ulici Bulevar Mimara Sinana."Dvije osobe su zadobile tjelesne povrede, a stepen još uvijek nije utvrđen. Oni su vozilom hitne pomoći prebačeni na KCUS - kazali su nam iz Operativnog centra MUP-a KS.Trolejbuski saobraćaj je blokiran, a pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo vrše uviđaj te će više informacija biti poznato po završetku.Prema nezvaničnim informacijama, povrijeđena je jedna žena.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos" style="background-color: rgb(249, 249, 249);">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV</a>

Vrši se uviđaj te će više informacija biti poznato po okončanju

Teška saobraćajna nesreća na Dobrinji: Dvije osobe upućene na KCUS

Inzira Ćorić već deset godina se uspješno kao kozmetičarka brine o lijepoj koži drugih i za to vrijeme susrela se s brojnim stanjima zbog kojih su joj se klijenti obratili. Kada je riječ o njezi, posebno je istaknula da ne treba uvijek potezati za trendovima koji se serviraju na društvenim mrežama te da je jako važno da žene razviju svijest o tome šta koriste i kako se odnose prema najvećem organu našeg tijela.<h2>Pitati stručnjake</h2>- Jedan od trendova koji se sada plasira jeste korejska kozmetika. Svakako, Koreja je u odnosu na mnoge zemlje nekoliko koraka ispred u mnogočemu, pa i kozmetici. Međutim, važno je naglasiti da i njihova kozmetika prolazi rigorozna testiranja, gdje na koncu, da bi je pustili u prodaju, mora dobiti dozvolu za kvalitet i zaštitu zdravlja, tačnije certifikat KFDA – pojasnila je Ćorić za „Avaz“.Dakle, kozmetika koja nema taj certifikat nije sigurna za korištenje, navodi, samim tim, nepoznato je koliko može naštetiti zdravlju osobe koja je koristi.- Generalno je opasno koristiti neprovjerenu kozmetiku, a sama sam vidjela da se kod nas na tržištu pojavilo mnogo korejskih brendova bez certifikata, pa čak i neki profesionalni brendovi. Tako da s korejskom kozmetikom trebamo biti oprezni jer, nanoseći razne kreme na kožu, sve nam ulazi u organizam – istaknula je Ćorić.Dodala je da joj zaista nije jasno, s obzirom na to da su u Koreji pravila stroga, kako je uopće takva kozmetika došla na naše police.- Svakome bih savjetovala strogi oprez kad je riječ o kozmetici, da čitaju, da pitaju stručnjake, bilo da su to kozmetičari, farmaceuti ili jednostavno sami istraže proizvod. S druge strane, važno je znati šta čijoj koži odgovara. Nedavno mi je klijentica došla s opekotinom od korištenja proizvoda s kiselinom koja je vjerovatno bila dozvoljena, ali za njenu kožu, bilo je previše. Znači, moramo voditi računa šta stavljamo na lice – naglasila je Ćorić.

<h2>Uspostaviti rutinu</h2>Isto tako, kaže da je dosljednost od ključne važnosti. To znači da se ne smiju stalno mijenjati kozmetičari, miješati brojni proizvodi te da treba uspostaviti rutinu koju kozmetičar predloži, kako bi se koža dovela u dobro stanje.- Tretman ne može riješiti sve za dan, pa možda ni duže, jer ako ja napravim neki rezultat i to se pokvari kod kuće, ponovo se vraćamo na staro. Prvo, da bi se proizvod nekome preporučio, mora se pogledati koža pod lupom. Tu se vide i pore i oštećenja i sve što je potrebno za procjenu stanja. Zaista se mora posvetiti posebna pažnja edukaciji jer evo, nikada više kozmetike, nikada više kozmetičara, nikada više inovativnih stvari u kozmetologiji i nikada više nezadovoljnih žena – zaključila je Ćorić.<h2>Problem današnjice</h2>- Mislim da mi kozmetičari sada imamo problem. Moramo više nego ikada raditi na svijesti naših klijentica da vode računa i kada biraju kozmetičara i kada biraju kozmetiku, zatim koga slušaju i šta čitaju. Moramo se vratiti edukaciji, jer su nam klijenti nezadovoljni uslugama zato što su često podložni marketingu i društvenim mrežama, ne poznajući proizvod i kako će njihova koža reagirati na njih – skrenula je pažnju Ćorić koja nudi kozmetičke usluge već godinama u svojima salonima u Gradačcu i Sarajevu. Također, već dugi niz godina nudi obuke mladih djevojaka i prenosi im svoje iskustvo.

Voditelj Adi Bebanić: Uzor mi je moj rahmetli otac

Udružene snage: Studenti osmislili prvu platformu za online aukcije u BiH

Prekinuta sjednica Doma naroda PSBiH: Osam delegata je napustilo nakon što Špirić nije dopustio da se mijenja dnevni red

Prva akvaponija u BiH: Luka Vračar u plasteniku uzgaja ribe i povrće

Fudbaler Srđan Stanić: Plašim se bolesti djece

Faruk Suljović: Nesebično srce

Faruk Suljović kreće na ultramaraton od Sarajeva do Istanbula za Aneliju Smajić

Sunce izmamilo turiste i građane u šetnju: Zabavljaju ih ulični izvođači

Logoped Sanjin Husić za "Avaz" o izazovima modernog doba: Ekranizam izaziva brojne probleme u razvoju djeteta

Asja Čampara: Na putu ka vrhu

Studentica genetike i bioinžinjeringa o svom uspjehu za "Avaz": Asja Čampara dobila stipendiju za prestižni Univerzitet Cambridge

Profesor Zubić za "Avaz": Dim koji izbacuje vulkan na Filipinima može izazvati vulkansku zimu

Psihologinja Dajana Rikanović za "Avaz": Mentalno zdravlje Roma je često nevidljiva, a izuzetno važna tema

Vatra progutala sprat kuće porodice Agić: Pod istim krovom živjelo devet članova, pokrenuta akcija prikupljanja pomoći

Teška saobraćajna nesreća na Dobrinji: Dvije osobe upućene na KCUS

Kozmetičarka Inzira Ćorić za „Avaz“ o njezi kože: Svakome bih savjetovala strogi oprez kad je riječ o kozmetici

Voditelj Adi Bebanić: Uzor mi je moj rahmetli otac

Udružene snage: Studenti osmislili prvu platformu za online aukcije u BiH

Prekinuta sjednica Doma naroda PSBiH: Osam delegata je napustilo nakon što Špirić nije dopustio da se mijenja dnevni red

Prva akvaponija u BiH: Luka Vračar u plasteniku uzgaja ribe i povrće

Fudbaler Srđan Stanić: Plašim se bolesti djece

Faruk Suljović: Nesebično srce

Faruk Suljović kreće na ultramaraton od Sarajeva do Istanbula za Aneliju Smajić

Sunce izmamilo turiste i građane u šetnju: Zabavljaju ih ulični izvođači

Logoped Sanjin Husić za "Avaz" o izazovima modernog doba: Ekranizam izaziva brojne probleme u razvoju djeteta

Asja Čampara: Na putu ka vrhu

Studentica genetike i bioinžinjeringa o svom uspjehu za "Avaz": Asja Čampara dobila stipendiju za prestižni Univerzitet Cambridge

Profesor Zubić za "Avaz": Dim koji izbacuje vulkan na Filipinima može izazvati vulkansku zimu

Psihologinja Dajana Rikanović za "Avaz": Mentalno zdravlje Roma je često nevidljiva, a izuzetno važna tema

Vatra progutala sprat kuće porodice Agić: Pod istim krovom živjelo devet članova, pokrenuta akcija prikupljanja pomoći

Teška saobraćajna nesreća na Dobrinji: Dvije osobe upućene na KCUS

Kozmetičarka Inzira Ćorić za „Avaz“ o njezi kože: Svakome bih savjetovala strogi oprez kad je riječ o kozmetici