Glumac Harun Ćehović ima 26 godina, a već je postigao velike uspjehe u svojoj karijeri. Njegovo putovanje započelo je na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, u klasi profesora i svima dobro poznatog glumca Admira Glamočaka, gdje je diplomirao kao najbolji student odsjeka. Kada je došlo vrijeme da odluči gdje će nastaviti profesionalno usavršavanje, uslijedio je novi uspjeh – stipendija za Royal Academy of Dramatic Arts (RADA), prestižnu školu glume stacioniranu u Londonu. Bio je jedan od 18 najboljih iz cijelog svijeta.<h2>Najteža odluka</h2>Ovu prestižnu akademiju pohađali su slavni glumci poput Alana Rikmena (Rickman), Entonija Hopkinsa (Anthony), Toma Hidlstona (Hiddleston), a Harun je bio najmlađi student na programu i magistrirao kao jedan od najboljih studenata s najvišom prosječnom ocjenom. Tako je postao prvi Bosanac i Hercegovac koji je upisao i završio master studije na ovoj glumačkoj školi.Kako su izgledali Vaši počeci?- Bilo je stresno i čovjek uvijek razmišlja da li čini pravu stvar i donosi dobru odluku. Po završetku Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, imao sam nekoliko ponuda na stolu da nastavim master glume vani. Razmišljao sam mnogo o tome da li je pravi trenutak za otići odmah nakon završetka akademije. Imao sam 2-3 projekta u Sarajevu koje sam radio još kao student i nekako najteže je bilo prevaliti tu ideju da ću ipak otići vani. Prvi mjesec je bilo poprilično zeznuto jer je sve nekako novo i drugačije. Morate se uklopiti u neki novi sistem rada, funkcioniranja i studiranja, ali bih rekao da je od svega toga najteže bilo zapravo donijeti odluku, iako sam ja poslao prijave i radio audicije za sve te akademije, nisam očekivao da ću, zapravo, doći u poziciju da idem, sve mi je izgledalo daleko.Šta smatrate da je potrebno da biste došli do, recimo, Holivuda? Koliko sreća igra ulogu?- Sreća je ogroman faktor, to je nepobitno. Gluma nije profesija gdje se aplicira na posao i ljudi ti gledaju diplomu. Naravno, škola i glumačka edukacija pomažu u kasting procesima, ali mislim da je ključno ono što se nauči na tim ustanovama. Ono što sam ja naučio na Akademiji scenskih umjetnosti i na RADA akademiji, koristilo mi je u svakom kastingu. Holivud je neka druga priča i skroz neki drugi univerzum koji funkcionira na svoju ruku. Potrebna je sreća, potrebno je da si okružen u profesionalnom smislu kvalitetnim ljudima koji ti mogu dati opciju da radiš kasting za neke takve projekte. To je zapravo neki kompleks sreće, dobrog tajminga i da je to trenutak kad si i ti u neku ruku dobro raspoložen i možeš lako upotrijebiti ono što si dosad naučio u svojoj glumačkoj karijeri i glumačkoj edukaciji. Tek nakon kastinga nastupa momenat gdje imaš priliku da pokažeš svoje umijeće, ali i do tog samog momenta kastinga je izuzetno mnogo posla, lobiranja i sreće.

Sarađivali ste s poznatim rediteljem Dinom Devlinom (Dean), možete li ispričati kako je izgledala ta saradnja?- Iskreno, ja sam se malo prepao jer je to bilo prvi put da sam radio s nekim takvim, koji ima takav CV iza sebe, kako se ponašati na setu, kako mu prići jer nikad u svom životu ne želim da ispadnem kao neko ko je previše zahtjevan, jer znam da mi je u tom momentu dato povjerenje da uradim taj neki glumački posao i da riješim neko malo pitanje tog projekta. Međutim, on je jako opuštena i pristupačna osoba. Mnogo mu je stalo do projekta i mnogo mu je stalo do svake osobe na projektu, tako da ima neki profesionalno-ljudski pristup koji je veoma produktivan i mislim da, prema pričama ljudi koji dugo rade s njim, ima tu neku moć da okupi divnu ekipu, ne samo glumačku nego i ljudi iza kamere koji zaista rade jedan izvrstan timski rad u super okolnostima. Ne stvara previše pritiska u smislu da nešto mora biti završeno, nego daje slobodu, da dišete i budete prisutni u sceni i mislim da je to jedno jako veliko bogatstvo, barem što se tiče glumačkog dijela projekta.

Na takvim setovima on vodi računa o nekih hiljadu procesa u svojoj glavi, nema mjesta za pitanja radi pitanja, ali itekako ima mjesta za neka konkretna, konstruktivna pitanja koja vas vode ka nekom rješenju i stvarno je bio užitak raditi i s njim i sa svim ljudima na tom setu i jako je brzo prošlo, iako smo dugo snimali. Na kraju vam bude žao kada se završi neki projekt jer se zbližite s ljudima i, figurativno rečeno, postanete mala porodica.<h2>Glumačka razmjena</h2>Možete li nam malo ispričati o svojoj ulozi u „The Librarians“?- Bez da puno otkrijem, radi se o jednom momku koji je u punk bendu i na koji glavni junaci nalete prillikom jedne od svojih avantura i veoma brzo se zbliže s bendom koji u neku ruku postanu njihovi vodiči kroz te misterije koje rješavaju s interesantnim plot tvistom na kraju.Biste li izdvojili još neku saradnju u karijeri koja Vam je donijela korist u smislu da ste mnogo naučili iz nje ili da vam je jednostavno godilo raditi s nekim?- Naravno, prvo Admira Glamočaka koji je bio moj profesor na Akademiji s kojim sam imao priliku raditi predstavu, jedna nesebična osoba koja je učinila u jednu ruku veliki posao za moje glumačko sazrijevanje. Spomenuo bih svakako i reditelja Timura Makarevića s kojim sam radio seriju „Komar“, koja bi trebala izaći iduće godine u BiH, i to je bilo svakako unikatno iskustvo. Također, i od glumaca se mnogo uči na setovima. Adnan Hasković koji je veoma poznat s jednim impozantnim CV-om, naučio me zaista mnogo čemu, zatim, Bojan Navojec i drugi. Nekako, ta glumačka razmjena je veoma interesantna pogotovo za mladog glumca kada dobije priliku raditi sa mnogo iskusnijim kolegama.Šta mislite o trenutnom stanju bh. kinematografije, koliko se, zapravo, posljednjih godina razvila i postala poznatija u inozemstvu?- Mnogo vremena provodim u Londonu, Italiji, a kada ljudima kažem odakle sam, pamte i povezuju BiH po mnogo tome dobrome, međutim, svakako među prvim stvarima tu se priča i o nekim veoma značajnim bh. filmovima i serijama, koji su itekako ostavili utjecaj, ne samo na regionalnu kinematografiju već i na internacionalnu. Tako da mislim da mi imamo definitvno mnogo priča za ispričati kao nacija, mnogo ljudi koji te priče mogu ispričati kroz filmske i tv projekte. Ja se trudim biti aktivan i biti u toku sa svim što se dešava, međutim, kao i sve u našoj državi, to je jedna veoma kompleksna tema. Ne samo mi glumci, svi bismo trebali malo više raditi o pitanju naše kinematografije i stvarati više projekata. Mislim da je bio jedan taj period prije nekoliko godina koji je bio veoma obećavajući kada se počelo malo više snimati i više serija se počelo raditi, ali nekako sam dojma da tome svemu nije dato dovoljno vremena da se razvije i urodi plodom.<h2>Novi projekti</h2>- Predstava koju smo režirao i pisao sada ima svoju američku turneju u januaru, igra u Njujorku. Osim toga, imam neki plan za kreiranje nove predstave iduće godine, ali, što bi se reklo, o tom potom – rekao je Ćehović.<h2>Studij u inozemstvu</h2>- Ne mislim da sam pogriješio što sam otišao na studij van granica, jer sam ubrzo shvatio da i dalje mogu biti poprilično aktivan i u BiH. Radim projekte i ovdje i vani i nekako mi je to otvorilo više vrata, a ne zatvorilo, kako sam se plašio da će biti slučaj - rekao je Ćehović.

Pohađao prestižnu školu glume u Londonu, gdje je išao i slavni Entoni Hopkins

S izvedbe predstave „Majka Hrabrost i njena djeca“

Harun Ćehović o svom glumačkom putovanju za "Avaz": Prepao sam se saradnje s čuvenim Dinom Devlinom

Herojski čin mladog stažiste Sandija Memića, koji je spasio život jednoj ženi, izazvao je divljenje njegovih kolega.&nbsp;Naime, u staračkom domu “Vila Memić” u Cazinu, za vrijeme ručka došlo je do gušenja korisnice doma zbog čega je nastupila opća panika.Osoblje je odmah reagiralo, međutim, ovaj mladić je pristupio izvođenju Hajmlihovog zahvata i oslobodio dišne puteve nakon čega je korisnica stabilizirana i prevezena na dodatne pretrage.- Iskreno, desilo se iznenada. Odjednom je počela kašljati i vidio sam da ne dolazi do daha. Kroz glavu mi je prošla samo jedna stvar, ne daj Bože da njena porodica ostane bez nje, posebno dok smo mi prisutni. Hvala Bogu, sve je prošlo u najboljem redu, bez povreda ili nekih drugih tegoba – kazao je Memić za "Avaz“.On je pokazao izuzetnu hrabrost i profesionalizam, a prisutni nisu skrivali oduševljenje zbog prisebnosti u trenutku kad je svaka sekunda dragocjena.

Kroz glavu mi je prošla samo jedna stvar, da njena porodica ne ostane bez nje, kazao je

Herojski čin: Mladi stažist spasio ženi život

Augmentacijska mamoplastika je stručni naziv za povećanje nedovoljno razvijenih grudi, najpopularniju estetsku proceduru u svijetu.&nbsp;Ipak, zaboravlja se da se implantatima za povećanje grudi mogu restaurirati asimetrične, ali i podići gravitacijom spuštene grudi (operacijom podizanja grudi ili tzv. mastopeksijom).<h2>Istražiti reference</h2>Prof. dr. Reuf Karabeg za "Avaz“ je posebno naglasio da je potrebno pružiti razumijevanje svim pacijenticama koje se odluče na proceduru.- Obično su najveći protivnici ugradnje implantata žene koje imaju lijepo formirane grudi. Osobe s potpuno ili nedovoljno razvijenim grudima, ili osobe čije su grudi nakon višekratnih trudnoća izgubile jedrinu posmatrajmo s aspekta “ona”, a ne “ja”, dakle, potrebno je staviti se u poziciju tih žena – objasnio je dr. Karabeg.

Kritična odluka za finalni rezultat, dodao je, ovisna je o iskustvu i manuelnoj vještini odabranog hirurga. Bazirana je na izboru implantata, hirurškom pristupu i mjestu postavljanja implantata.- Hirurški pristup može biti rezom ispod dojke, oko bradavice ili iz pazuha. Najveća umjetnost estetskog hirurga je upravo u pravilnoj i najboljoj odluci za svakog pacijenta, jer rijetko kod jedne procedure postoji toliko različitih mogućih kombinacija kao kod povećanja grudi. Odabir hirurga koji će izvesti operativni zahvat je odluka pacijenta i treba istražiti reference, prije svega, stručne i medicinski priznate – naveo je dr. Karabeg.Također, istaknuo je, pitanja koja hirurgu trebate postaviti jesu gdje se educirao iz ove osjetljive oblasti hirurgije, koliko je pacijenata operirao, kakve rezultate ima, kakvu opremu i implantate koristi, o anesteziji i anesteziologu, jer na operaciju pacijentica dolazi zdrava i sve u lancu mora biti perfektno.- Poznato je da se u toku trudnoće dojke pripremaju za proces dojenja i da se samim tim uvećavaju, dožive metamorfozu, nakon čega rijetko zadrže čvrstoću koju su imale prije trudnoće. Nakon trudnoće i dojenja (koje nikad nije kompromitirano ugradnjom implantata) kod žena koje već sada imaju implantate, a i kod žena koje nemaju implantate, a žele vratiti jedrinu i čvrstoću grudi, može se uraditi operacija koja je obično kombinacija podizanja i uvećanja – kazao je dr. Karabeg.<h2>Vitalni značaj</h2>Naglasio je da, ako žena ima implantate i nakon određenog vremena procijeni da bi željela drugačije dojke, veće ili manje, moguće je da joj se ostvari želja ugradnjom novih implantata.- Edukacija pacijenata o proceduri je od vitalnog značaja, tako da se procedura detaljno prezentira i prodiskutira s pacijenticama na konsultacijama prije samog zahvata. Pacijentica još jednom mora biti uvjerena da poslije operacije neće imati problema s dojenjem, potencijal dojenja ostaje isti jer se mliječna žlijezda ne afektira ni na koji način – zaključio je dr. Reuf Karabeg.<h2>Psihološke barijere</h2>Operacija u trajanju od 50 do 60 minuta, s bezbolnim postoperativnim tokom, čini pacijenticu zadovoljnijom i sretnijom svojim odrazom u ogledalu. Poboljšavaju se svi aspekti u životu, nema više psiholoških barijera, a žena postaje samouvjerenija, sigurnija i otvorenija u društvu.

Dojenje nije kompromitirano ugradnjom implantata, objasnio je

Prof. dr. Reuf Karabeg za "Avaz" o estetskoj operaciji: Psihološki i emotivni efekti nakon restauracije grudi

Dežurna ekipa ljekara u Hitnoj pomoći Kantona Sarajevo je u posljednja 24 sata imala 325 intervencija, kazao je za „Avaz“ dežurni ljekar Mirsad Hošić.- Na terenu je bilo jako puno posla, bilo je dosta saobraćajnih udesa, jedan teži u Vogošći gdje je pacijent zadobio frakturu noge. Imali smo i jednu uspješnu reanimaciju – naveo je Hošić.Istaknuo je da su se pacijenti najčešće javljali zbog akutnih pijanih stanja, a u velikom broju to su bili turisti i stranci.- Naravno, tu su i pacijenti sa hroničnim oboljenjima, sa, najčešće, kardiološkim problemima, hipertenzijom, aritmijama, bolovima u grudima, angine pektoris. Također, povećan je i broj pulmoloških pacijenata obzirom na zagađenost u Sarajevu – dodao je Hošić.Također, navodi, počela je i sezona viroza te se pacijenti javljaju u febrilnim stanjima, bolovima u mišićima, grloboljama. Povećan je i broj djece sa respiratornom simptomatologijom, temperaturom i grloboljom.- Posljednjih dana bilo je dosta povreda prouzrokovanih padovima pa tako Ambulanta za povrede ima povećan broj pacijenata sa, najčešće, lomovima i frakturama – kazao je Hošić.Dnevno ekipe Hitne pomoći obrade između 300 i 400 pacijenata, a vikendom je taj broj i veći obzirom da Domovi zdravlja ne rade. Iz ove ustanove apeluju na građane da ukoliko su u mogućnosti, posjete prvu zdravstvenu ustanovu prije nego se jave u Hitnu zbog povećanog broja pacijenata posljednjih dana te mole za razumijevanje.

Pacijenti su se najčešće javljali zbog akutnih pijanih stanja, a u velikom broju to su bili turisti i stranci

Hitna pomoć Kantona Sarajevo imala 325 intervencija: Obavljena i jedna uspješna reanimacija

U novogodišnjoj noći u Sarajevu na svijet je stiglo 14 beba.Iz Klinike za ginekologiju i akušerstvo, na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, za "Avaz" su kazali da je rođeno 13 beba.- Rođeno je osam dječaka i pet djevojčica - naveli su.U Općoj bolnici "Prim. dr. Abdulah Nakaš" sinoć je rođena jedna djevojčica.

Rođeno je osam dječaka i šest djevojčica

U Općoj bolnici "Prim. dr. Abdulah Nakaš" rođene su četiri bebe

Lijepa noć: Na KCUS-u rođeno 13 beba, u Općoj bolnici jedna

Novogodišnja noć u Sarajevu protekla je relativno mirno, međutim vatrogasne službe ipak su imale nekoliko intervencija.- Imali smo sedam intervencija. U pitanju su bila tri manja požara, dvije tehničke intervencije i dva obezbjeđenja događaja - kazali su za "Avaz" iz Profesionalne vatrogasne brigade Kantona Sarajevo.Kako kažu, gorjeli su kontejneri za smeće, ali su građani zvali i zbog problema s liftovima koji su se zaglavljivali.

Gorjeli su kontejneri za smeće

Vatrogasci u Sarajevu imali sedam intervencija: Ugasili tri manja požara i izvlačili građane iz liftova

Urednički kolegij „Dnevnog avaza“ donio je odluku da za domaću ličnost godine za 2024. proglasi filantropa i humanistu Elvira Karalića. Ova odluka je donesena jer je s Udruženjem „Pomozi.ba“, čiji je osnivač, proveo jednu od najvećih humanitarnih akcija ikad zabilježenih na ovim prostorima.<h2>Stekao povjerenje</h2>Elvir Karalić je ime dobro poznato svim građanima Bosne i Hercegovine i predstavlja nadu i svjetlo u trenucima kada se sve čini mračno i bezizlazno.Član je Upravnog odbora Filantropskog foruma u BiH i idejni tvorac, osnivač i predsjednik Udruženja „Pomozi.ba“, jedne od organizacija osnivača Filantropskog foruma. Rođen 6. septembra 1980. godine u Travniku, Elvir je do 2012. godine obavljao poslove voditelja sektora za prodaju i podršku korisnicima u „Air Aba BiH“ te poslove direktora sektora za podršku korisnicima u kompaniji „IZI mobil“. „Pomozi.ba“ je osnovao 2012. godine s ciljem da kroz nesebičan humanitarni rad ličnim primjerom pokaže šta znači biti human, ali i potakne druge na humanost, solidarnost i saradnju.Sasvim sigurno, u tome je i uspio. Ne samo u tome, nego je i stekao povjerenje građana koji su sigurni da novac izdvojen za pomoć ide u prave ruke. Svi smo godinama svjedoci brojnih uspješnih akcija koje su oboljelima dale novu šansu u životu, izlječenje, ali i obezbijedile materijalnu pomoć, hranu, lijekove, higijenske proizvode, obuću, odjeću, namještaj, bijelu tehniku, kao i druge potrepštine te pomogli i u stambenom zbrinjavanju ljudi u izuzetno teškom materijalnom stanju.Elvir Karalić je srce i duša Udruženja „Pomozi.ba“ i njegov rad je privukao brojne donatore, nevladine i vladine organizacije i institucije.Dobitnici su brojnih nagrada i priznanja za humanitarni rad, doprinos bosanskohercegovačkom društvu i filantropiju, a sam Elvir Karalić je dobitnik priznanja: “Dobro za filantropiju”, 2015. godine, individualna nagrada Fondacije Mozaik i Agencije MaŠta u okviru EU projekta “SIGN za održivost” – za istaknute filantropske aktivnosti; Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva “Graham Bamford, 2019., za izuzetan doprinos društvu i humanitarni rad; nagrada “Obični heroji”, 2020., priznanje Centra za postkonfliktna istraživanja, za humanitarni rad i izuzetan doprinos bosanskohercegovačkom društvu.<h2>Nevjerovatan iznos </h2>U 2024. godini građane BiH je pogodila velika tragedija kada su bujične poplave odnijele živote brojnih ljudi, ali i sve ono što su godinama stvarali i za šta su se borili i radili.Udruženje je tada pokrenulo akciju „Poplave 2024.“ tokom koje se sakupio nevjerovatan iznos - više od 6.000.000 maraka, a osim toga, prikupili su i brojne materijalne donacije. Ujedinili su sve ljude u želji da na neki način pomognu, a njihovi volonteri su neumorno radili na terenu, od podjele pomoći do raščišćavanja područja. Zaista, Elvir Karalić je zasluženo ličnost 2024. godine, a na njegovu nesebičnost, želju da pomogne i pomjeri granice, mogu svi da se ugledaju.

Na njegovu nesebičnost, želju da pomogne i pomjeri granice, mogu svi da se ugledaju

Karalić: Dobitnik brojnih nagrada i priznanja

"Avazova" domaća ličnost godine: Elvir Karalić, ime koje predstavlja nadu 

Malik Ramović i Haris Haskić u Sarajevu su otvorili prvu sobu za razbijanje u Bosni i Hercegovini, popularnog naziva "Smash Room“. Ideja je, kazao je Malik za "Avaz“, došla iz njihove svakodnevice.<h2>Proces stvaranja</h2>Ovo je idealno mjesto za svakoga ko želi izbaciti svu negativnu energiju, stres i sve ono što opterećuje.- Svi smo danas pod nekim stresom, bio to posao, fakultet, obaveze ili neki svakodnevni pritisci iz okruženja, a u Sarajevu dosad nije postojalo mjesto koje je nudilo takvu vrstu oslobađanja. To nas je inspiriralo da ga sami osmislimo – započinje priču Ramović.Kako kaže, u "Smash Roomu“ moguće je razbiti sve i izbaciti frustraciju, a da se zbog toga ne javlja osjećaj krivice.- Najvažnije nam je bilo da to oslobađanje bude što sigurnije, pa smo maksimalnu pažnju posvetili zaštitnoj opremi, od rukavica, vizira, odijela i, naravno, nakon svake posjete se sve dezinfikuje i vodi računa da bude čisto – kazao je Ramović.

Naveo je da su sami prošli kroz cijeli proces stvaranja ovakvog mjesta, od početne ideje do realizacije.- Sve smo sami radili - krečili, gletovali, namještali, uređivali prostor, sve što je bilo potrebno, svaku sitnicu smo postavili svojim rukama i htjeli smo da svaki detalj odražava našu viziju i trud i mislim da to ljudi i osjete kad dođu. Bilo je izazovno, ali smo uživali u tom procesu i taj osjećaj je fantastičan – dodao je Ramović.<h2>Puni energije</h2>Istaknuo je da je najljepši dio priče kada ljudi iz sobe izađu opušteni i puni energije.- Bez izuzetaka su svi izlazili nasmijani i govorili kako žele da se vrate te da je ovo mjesto trebalo svim građanima. Time smo ispunili svoj cilj da građanima napravimo mjesto gdje nakratko zaborave na sve svoje brige i samo se prepuste trenutku – zaključio je Malik Ramović.Kada bude ljepše vrijeme, planiramo se proširiti te u ponudu razbijanja uključiti i veće stvari, poput automobila.

Malik Ramović i Haris Haskić odlučili građanima ponuditi nešto jedinstveno na ovim prostorima

Ramović i Haskić: Inspirirani svakodnevicom

Prva soba za razbijanje u BiH: Mjesto za zaboravljanje briga i otpuštanje stresa

Sara Bero, samohrana majka Ilde i Irme koje imaju Downov sindrom te mlađe kćerke Ine, ne zaustavlja se u svojoj želji da svijet učini boljim mjestom za svu djecu s poteškoćama u razvoju.&nbsp;Radi tri posla, predsjednica je Udruženja "Ljubav za ljubav“, prvo u Crnoj Gori koje radi s djecom i osobama s Downovim sindromom, a osim toga, daje sve od sebe da uvijek hrabro stoji uz svoje kćerke i učini ih sretnim i ispunjenim.&nbsp;Ona je za "Avaz“ pričala o nedaćama koje su je zadesile u životu, svojoj borbi, ali i velikim planovima i željama za budućnost.Nedavno ste operirali tumor. Kako ste sada?- Dobro sam, već uveliko radim, nemam vremena ni da budem bolesna, ali bolje sam. Koristim terapije, pa bit će, ako Bog da, dobro. Najveći problem je, zapravo, moja krvna slika koju nikako ne uspijevam da popravim, zbog niskog hemoglobina sam primala i krv. Borba je, vjerujte, ali ja ne odustajem.Vi ste, sasvim sigurno, primjer hrabrosti i istrajnosti mnogim ženama. U jednom momentu ste tri posla radili, a sada?- I dalje je isto (smijeh). Zatvorila sam pekaru jer je moj tata, koji mi je pomagao, imao udes, nisam više mogla sama. Sada svakodnevno radim u Udruženju, nedavno sam djecu s poteškoćama u razvoju vodila u Rim. Od države nemam pomoć, sve sama finansiram i radim na još nekim velikim projektima. Otvaramo kafić za djecu s Downovim sindromom, prvi u Crnoj Gori, to me okupiralo. Vodim marketing za tri firme, bavim se društvenim mrežama. Eto tako, borim se.

Uspijete li u svim tim obavezama pronaći pet minuta za sebe? Kako se opustite?- Iskreno, to su neki kasni večernji sati. Jako malo spavam. Odmaram se kada uspavam djecu ili svaki drugi vikend kada idu kod svog biološkog oca. Onda uglavnom isplaniram, ukoliko mi posao dozvoljava, neko putovanje i trudim se da malo taj vikend napunim baterije i dođem sebi.U čemu pronalazite snagu da svaki dan iznova prolazite kroz iste borbe?- U svojim djevojčicama. Ja jednostavno moram da im obezbijedim budućnost i kad njih pogledam, one me ispune snagom. Trudim se da ispunim i svojoje i njihove želje, te da se borim za njih, jer one su djevojčice koje ne mogu same da ostvare svoje želje. Ja sam tu da ih usrećim, velika su mi motivacija i moj pokretač.Osim Ilde i Ilme, tu je i Ina, i vas četiri ste nezaustavljive. Ranije ste pričali da Ini sestre popuštaju jer je od rođenja pokazala jak karakter, kakva je danas situacija?- Ina je jedno jako osjetljivo dijete koje me, vjerujte, rasplače bukvalno svaki drugi dan. Kako vrijeme prolazi i ona je sve veća, mnogo brine o sestrama i ponekad mi je jako žao što je opterećena. Nerijetko na cesti kada prelazimo ulicu ona vikne da pazimo, da će ih auto udariti, rasplače se, ali ja joj kažem da se ne stresira, da je mama tu. Njoj su djeca iz našeg udruženja na prvom mjestu i mislim da sam joj taj neki teret prenijela i onda mi bude žao jer je premala, ima samo šest godina. Tako da, definitivno, ona je ta koja sada njima popušta. Žao mi je što nemam još djece, kako bi ona mogla taj teret podijeliti s još nekim.

Šta Ildu i Irmu najviše čini sretnima?- One su trenutno u fazi da ne žele ni kod koga drugog, čak ni kod mojih roditelja. Ja poslovno mnogo putujem i sad su u fazonu da su velike, da idu s mamom i vole ta putovanja. Pohađaju srednju školu, smjer za kuhara, predobro se snalaze stvarno, i to im je novo otkriće u kojem uživaju. Ne škola, nego praksa, gdje mogu nešto konkretno spremiti.Kako u budućnosti vidite sebe, a kako svoje kćerke? Imate li viziju, šta biste voljeli da ostvarite za njih?- Naravno, imam viziju na kojoj svakodnevno radim. Ja sam veliki samokritičar i jako neskromna osoba. Koliko god da sam uspješna i koliko god uspješno odradim neki projekt i posao, uvijek želim mnogo više i mislim da mogu više i bolje. Uskoro izlazi i moja knjiga, imat ćemo promociju i u Sarajevu. Vidim sebe kao još uspješniju ženu koja je napravila jedan veliki lanac udruženja i nekako sve moje želje su u vezi s Ildom i Irmom, naravno i Inom, a najveća mi je da napokon dobijemo centar gdje će djeca s poteškoćama u razvoju moći da žive u slučaju da ne bude nas roditelja, jer šta će biti s našom djecom kad ne bude nas. Zamišljam Ildu i Irmu kako u tom centru rade u kuhinji, pomažu sa mnom, i to je jedan od mojih velikih ciljeva. Neke moje želje su već ostvarene, skoro sam kupila kuću i auto, što je za mene veliki uspjeh.Imate veliki broj pratilaca na društvenim mrežama i doprli ste do mnogih ljudi. Međutim, sigurno se nađe i poneko ko uputi kritike. Kako se nosite s tim komentarima?- Često su negativni komentari na moj fizički izgled. Prosto, ljudima smeta što ja imam nadograđenu kosu, nokte i slično. Kao da im smeta vidjeti ženu koja njeguje sebe, a ja stalno učim majke iz mog udruženja da je jako bitno da vode računa o sebi i svom fizičkom izgledu te budu sretne i zadovoljne. Ljudi misle, ako imam dvoje djece s poteškoćama u razvoju, ako sam razvedena, treba da izgledam kao bauk i da budem jadnica. Rekla sam da ja to nikada neću biti. Ja nikada neću biti jadnica koju će da žale nego ću da budem žena koju će da vole i stvarno mislim da sam uspjela u tome poslije toliko godina, jer ima veliki broj divnih ljudi koji me podržavaju i onda me ti zlobni komentari zaista ne vrijeđaju. Međutim, kad su shvatili da do mene ne dopiru tako, onda su prešli na Irmu i Ildu. Ima tu jako brutalnih komentara, nazivaju ih nakazama, govore mi „džaba što si sređena kad imaš takvu djecu“, stvarno su brutalni i za samo pročitati ih, a ne preživjeti te komentare o svojoj djeci. Ne znam, nekad odgovorim, nekad ne, iskreno, mislim da svakom od nas neko drugi sudi. Ja samo mogu da se brinem o svojim kćerkama najbolje što umijem i za mene je najveći uspjeh što su moja djeca čista, sretna, kulturna i mislim da će taj neko gore da stavi sve na svoje mjesto i da ne trebam previše da se opterećujem tim stvarima.<h2>Osvojila nagradu</h2>Zasluženo, ove godine bila je jedna od nagrađenih na „Business Star 2024.“ Bero se ne zaustavlja i vrijedno radi na novim projektima, tako da, bez imalo sumnje, njena budućnost će biti ispunjena velikim postignućima.<h2>Autobiografska knjiga</h2>'Promocija autobiografske knjige „Obilježena“ bila je planirana u decembru, međutim, na tržištu se, ipak, očekuje u januaru. Bilo je mnogo pomjeranja, iz više razloga, ali smatram da će izaći onda kada bude trebala. Kako kažem, kad Allah, dž. š., odredi. Na njoj sam radila tri godine i želim da bude onako kako sam je zamislila, a sigurno će biti drugačija od svega što su Crna Gora i Srbija dosad mogle da vide'.

 Imam viziju na kojoj svakodnevno radim. Često su negativni komentari na moj fizički izgled

Sara Bero, uspješna i nezaustavljiva žena, za "Avaz": Snagu pronalazim u svojim djevojčicama

Elvedin Ćurić iz Zenice javio se redakciji „Avaza“ i tvrdi da ga je radni kolega Varupa Vehid jučer pokušao ubiti. Oni su obojica zaposleni u mesnoj industriji Bajra d.o.o, a kako navodi Ćurić, dan je počeo kao i svaki drugi.- U Bajri radim skoro tri godine, kao mesar u pogonu. Tu nas je zaposleno desetak i kao i svaki dan, dok radimo pomalo razgovaramo i šalimo se. Kolega Vehid i ja nismo u dobrim odnosima, tačnije, uopće ne komuniciramo zadnje dvije godine iz njemu poznatih razloga. Tokom zafrkancije koja se dešavala u pogonu, on se izgleda pronašao i mislio da zezamo njega. Prijetio mi je i ranije, ali stvarno nisam mislio da će pokušati nešto uraditi, a pogotovo da će me pokušati ubiti – započinje svoju priču Ćurić.<h2>Pokušao se otrgnuti</h2>Kako kaže, ipak su oni radne kolege, ali to izgleda nije bilo važno.- Krenuo sam po komad mesa da skinem s kuke i ugledao ga kako užurbano ide prema, ali nisam se nadao da će me napasti niti bilo šta. Prišao je, uhvatio me za rame, opsovao i krenuo nožem prema vratu da me ubode. Uspio sam to izbjeći, ali me udario nožem u glavu i nanijeo mi posjekotinu veličine 10 centimetara. Pokušao sam se otrgnuti i uzeo jednu metalnu šipku u pokušaju da se odbranim, međutim, on je i dalje išao prema meni s nožem – kazao je Ćurić.Naveo je da su dvojica radnih kolega pritrčali da pomognu i da ga pokušaju zadržati, ali se Varupa uspio otrgnuti i ponovo potrčao prema njemu dovikujući, dodao je, da će ga zaklati, izvaditi bubreg i slično.- Međutim, skupilo se još radnika koji su ga spriječili i ja sam izveden iz hale. Hitno sam prebačen u travničku bolnicu gdje me primio hirurg Senadin Ramić i ušio mi ranu. Nakon toga sam prebačen u MUP Travnik da dam izjavu, a na lice mjesta je izašla ekipa policije i inspektora i obezbijedila mjesto zločina. Uhapsili su mog kolegu, oduzeli mu nož dug 17 centimetara kao dokazni materijal i izuzeli video snimke s nadzora iz pogona – rekao je Ćurić.<h2>Strašni bolovi</h2>Dodao je da je dao izjavu, kao i još tri svjedoka, a njegov kolega je poslan u pritvor.- Krajem dana, u popodnevnim satima, dobio sam informaciju da je ta osoba puštena iz pritvora. Inspektor mi je rekao da je ovo ubistvo u pokušaju, nanošenje teških tjelesnih povreda i nije mi jasno kako je mogao biti pušten na slobodu nakon samo par sati. Sada čekam na Tužilaštvo i šta će se dalje desiti – objasnio je Ćurić.Elvedin Ćurić se ne osjeća dobro. Doživio je veliku traumu, trpi strašne bolove i ne može da spava. Ne zna kako će se sve dalje odvijati i plaši se za svoj život. Ne shvata kako neko može željeti i pokušati oduzeti drugoj osobi život.

Prijetio mi je i ranije, ali stvarno nisam mislio da će pokušati nešto uraditi, kazao je

Elvedin Ćurić za "Avaz": "Radni kolega me pokušao ubiti, isti dan pušten na slobodu"

Botoks ili botulin toksin je egzotoksin proizveden od anaerobne bakterije klostridijum botulinum. Tretman botoksom je 2002. godine odobrila Američka agencija (FDA) koja kontrolira kvalitet i sigurnost hrane i lijekova. U terapijske svrhe se koristi botulinum toksin tipa A.Prema riječima primarijusa dr. Amele Karabeg, injiciranjem botulinum toksina tipa A u malim dozama postiže se selektivna blokada mišića. Ostali mišići ostaju u funkciji i time lice zadržava normalnu mimiku i dobije prirodan i ljepši izgled. <h2>Mehanizam nastanka bora</h2>Kod žena zbog smanjenja polnih hormona, prvenstveno estrogena, nakon menopauze dolazi do brojnih promjena kao što su gubitak potkožnog masnog tkiva, smanjuje se proizvodnja kolagena, koža postaje suha i zbog toga sitne bore nastaju ili postaju još izraženije.&nbsp;- Poznato je da se bore javljaju zbog kontrakcije mišića lica, a vremenom one postaju trajne i dublje. Dakle,,,krivac’’ za pojavu bora su mimični mišići jer se kao posljedica mišićnih kontrakcija javljaju trajne bore. Kada se botoks ubrizga u te mišiće blokiraju se nervni signali, mišići se opuštaju i bore se izravnavaju - objasnila je dr. Amela Karabeg za "Avaz".Kako navodi, botoks se može upotrijebiti u estetske svrhe, ali i za liječenje raznih oboljenja.- Tretman botoksom predstavlja jedan od najidealnijih, najpopularnijih i najčešćih estetsko-kozmetičkih zahvata. Uklanja bore u području čela, korijena nosa, oko očiju, na usnama (pušačke), vratu i druge. Tretiraju se bore u zoni mrštenja, horizontalne bore čela, bore smijalice sa strane očiju, horizontalni nabori u području obje strane nosa, na donjoj trećini lica, nabori na vratu.Kada su u pitanju oboljenja koja se tretiraju botoksom, navela je mišićni spazam, strabizam (razrokost), cervikalnu distoniju (nervno oboljenje koje se odlikuje grčenjem i nevoljnim pokretima mišića vrata i ramena), tikova, tremora.Osobito je koristan u liječenju migrena.- Botoks smanjuje spastičnost kod migrena i tako ublažava bolove koji mogu nestati poslije nekoliko tretmana, a nekad i nakon samo jednog tretmana - kazala je dr. Karabeg.Također, botoks rješava problem prekomjernog znojenja tako što blokira uticaj acetilholina na znojne žlijezde. Najčešće se tretira problem znojenja pazuha, pa dlanova i najrjeđe, stopala.<h2>Postupak ubrizgavanja</h2>- Neposredno prije ubrizgavanja kod osjetljivih pacijenata nanese se anestetička krema. Aplikaciju vršimo malim iglama od 30G, a botulinum toksin se razblaži sa sterilnom fiziološkom otopinom. Injiciranje se vrši u sjedećem položaju ili ležećem sa uzdignutim uzglavljem. Tretmanu se mogu podvrgnuti zdrave osobe od 18-65 i više godina. Zahvat je bezbolan i traje 3-5 minuta. Djelovanje botoksa je lokalizirano na mjestu gdje je injiciran - dodala je dr. Karabeg.Istaknula je da je za ovaj postupak potrebno da se osoba obrati iskusnom estetskom hirurgu koji će botoks dati u tačno određen mišić, dok manje iskusni ljekari daju botoks potkožno.&nbsp;- Zbog toga se mora dobro poznavati anatomija regije u koju se aplicira botoks za postizanje odličnog rezultata. Nažalost, danas se mnoge osobe koje nemaju licencu bave aplikacijom botoksa. Ako ga koriste nestručne osobe, mogu da izazovu brojne negativne efekte, slabost mišića, asimetrije, pad kapka, probleme sa govorom i gutanjem, pa čak i teže zdravstvene posljedice). Posljedice su teže kada se apliciraju nedozvoljena ili neregistrirana medicinska sredstva jer komplikacije mogu biti estetski i funkcionalno jako neprihvatljive i teške za liječenje - posebno je naglasila dr. Karabeg.Potpuno blokirana mimika djeluje vještački i dobije se kontraefekat. Zato treba napraviti balans, a u tome je važno, upravo, iskustvo.&nbsp;

<h2>Upute za pacijenta</h2>Botoks se može kombinirati sa drugim procedurama, prvenstveno hijaluronskim filerima, mezoterapijom i PRP metodom.- Pacijent se vraća svakodnevnim aktivnostima odmah nakon aplikacije. Efekat nastupa kod određenih pacijenata u satima nakon tretmana, kod drugih za 2-3 dana, a krajnji rezultat nakon 7 dana.Tretman ima dejstvo od minimum 5 do maksimum 12 mjeseci. Jedini nedostatak je što nema trajni učinak te se tretmani moraju ponavljati, a kod ponovljenih tretmana estetski učinak podmlađivanja može biti trajniji - objasnila je dr. Karabeg.Nuspojave se javljaju rijetko, ovisno o pacijentovoj reakciji i iskustvu onog ko aplicira botoks. Pojave koje mogu nastati kao što su crvenilo, manji podlivi, bolnost, povlače se nakon nekoliko minuta, sati ili izuzetno rijetko - dana.- Prije same procedure obavi se sa pacijentom informativni razgovor na kome pacijent dobije odgovore na sva pitanja o samoj proceduri i pacijent potpiše formular saglasnosti za proceduru - kazala je dr. Amela Karabeg.

Tretman ima dejstvo od minimum pet do maksimalnih 12 mjeseci, kazala je

Kada se botoks ubrizga u mišiće on blokira nervne signale

Primarijus doktor Amela Karabeg za "Avaz": Botoks kao sredstvo za uljepšavanje, ali i protiv glavobolje

Senka Nožica, advokatica uhapšenog ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića, obratila se medijima nakon održanog ročišta za određivanje pritvora i komentirala zašto je osporena nadležnost Suda BiH.- Pranje novca se ne stavlja našem branjeniku na teret, to je sve što vam mogu reći. Šta god je rekao Kajganić i na šta se to odnosilo, našem branjeniku se na teret stavlja organizovani kriminal i dva krivična djela iz zakona Republike Srpske. Da pojasnim, kada se radi o organizovanom kriminalu iz nadležnosti BiH, on mora biti u okviru krivičnih djela iz nadležnosti Suda BiH. Pošto se ne radi o djelima iz nadležnosti Suda BiH nego RS zato smo osporili nadležnost ovog Suda - kazala je Nožica.

Pranje novca se ne stavlja našem branjeniku na teret, to je sve što vam mogu reći, kazala je

Nožica: "Djela koja se stavljaju na teret Nešiću nisu u nadležnosti Suda BiH"

Osman Duraković Bili je izuzetno vrijedan čovjek koji je umjesto penzije, izabrao rad i obavlja brojne poslove. On je, između ostalog, na tržište plasirao proizvode za koje kaže da su namijenjeni jačanju organizma.&nbsp;Njegova inspiracija je priroda i odlučio je iskoristiti ono najbolje iz nje, a iz razgovora s njim, može se naučiti mnogo toga.<h2>Proširenje ponude</h2>Za Durakovića nema nepoznatog posla. Na svom imanju proizvodi veliki broj poljoprivrednih kultura. Uzgaja voće i povrće, ribu, suši voće, uzgaja cvijeće i proizvodi njegove sadnice.Shvatio je da prilikom korištenja biljnih plodova, ono što je najbolje bacamo u smeće. Odlučio je da uradi suprotno, a za "Avaz“ je ispričao kako teče proces.- Meljem sve biljne plodove u brašno. Imam svoje sušare u kojima se prilikom sušenja odmah vrši i sterilizacija na 70 stepeni. Ta toplina istjera i crviće ili parazite koji se mogu naći u plodu, nakon čega počinjem proces mljevenja – objasnio je Duraković.

On u svojoj ponudi trenutno ima 17 artikala, ali planira da u idućoj godini širi ponudu za, barem, još deset.- Ovo brašno se koristi za poboljšanje organizma, imuniteta, naprimjer, glog se koristi za zdravlje srca, krvnih sudova, tako da, ono što smo dosad odbacivali ovako u potpunosti unosimo u organizam koji sam preradi brašno i uzme ono što mu treba – naveo je Duraković.Ističe da je to svakako bolji način obzirom da prilikom kuhanja i pripreme tih proizvoda ostane jako malo vitamina i minerala.- Konzumira se tako što jednu kašiku brašna umiješate u hladnu vodu ili mlijeko i popijete. Također, može se koristiti za pripremu kolača, torti u kojima naprimjer svaka kora može biti od druge arome.<h2>Prezadovoljni kupci</h2>Proizvode prodaje preko svoje stranice, ali češće dobija pozive, a dnevno prodao između 5 i 10 kilograma brašna.- Kupci su prezadovoljni. U posljednje vrijeme najčešće mi se javljaju dijabetičari koji tvrde da su smanjili upotrebu inzulina te su od svakodnevnog korištenja sveli na jednom-dvaput sedmično.Kaže da su kupci prezadovoljni. Najviše mu se javljaju dijabetičari koji tvrde da su smanjili upotrebu inzulina, od svakodnevnog korištenja došli su na jednom sedmično.<h2>Više vrsta</h2>U njegovoj ponudi može se naći više vrsta brašna. Izrađuje ga od košpica šljive, kajsije, breze, korijena maslačka, zove, drenjaka, gloga, divlje jabuke, zove, trnine, koprive, srijemoša, šipurka i drugih.

U posljednje vrijeme najčešće mi se javljaju dijabetičari koji tvrde da su smanjili upotrebu inzulina, kazao je

Osman Duraković Bili za "Avaz" o svojoj inovaciji: Meljem sve biljne plodove u brašno

Portalu "Avaza" javila se mještanka Garića kod Kotor Varoša u Republici Srpskoj, koja se požalila da od ponedjeljka nemaju struje, da su putevi neprohodni, a, prema njenim riječima, na njihove vapaje službe su se oglušile.- Ne žele da nam očiste jer, navodno, općina nije platila dugovanja prošle godine, tako da neće da dođu ove godine. Električari su dolazili u okolna sela i njima su otklonili kvar pa sada imaju struje - kazala je Hanna (prezime poznato redakciji).Mještani, koji su većinom starija populacija, moraju da se pješke probijaju kroz snijeg do trgovine koja je, kako navodi Hanna, udaljena dva sata.- Neki govore da bi električari došli da poprave kvar, ali mi moramo napraviti puteve kako bi prošli kroz njive - objasnila je Hanna.Ona je iz inostranstva došla u posjetu baki, dok su njeni roditelji u Gradišci i nisu mogli doći po njih dvije zbog neprohodnosti.

Općina nije platila dugovanja prošle godine, tako da neće da dođu ove godine, navela je Hanna

Očajni mještani Garića kod Kotor Varoši: "Struje nemamo od ponedjeljka, službe odbijaju da nam očiste puteve"

Dženana Terzić, žena s invaliditetom, samohrana majka dvoje djece, koja također žive s invaliditetom, primjer je upornosti, snage i hrabrosti u želji da za sebe i svoju porodicu stvori normalan život, koji je nije mazio.Osim svih nabrojanih poteškoća, definirao ju je i razvod, ali i gubitak majke koja joj je bila najveća podrška. Međutim, skupila je snagu i uz pomoć Udruženja "Ružičnjak“ uspjela da se aktivno uključi u lokalnu zajednicu, zaposli i osnaži i kao žena i kao osoba s invaliditetom.Ona je pokazatelj koliko je vrijedno, prema riječima Jasne Rebac, predsjednice "Ružičnjaka“, pronaći sposobnosti kod osoba s invaliditetom i usmjeriti se na njihovo jačanje, kako bi pridonosili zajednici, ali i normalno živjeli živote.Njima nije potrebno da žive od socijalne pomoći. Potrebni su im podrška, ulaganje u adekvatno obrazovanje i usmjeravanje. Njima je potrebna normalnost, te posao i "obična“ svakodnevica koju žive građani bez ovih problema.Dženana je borac, lavica, požrtvovana majka i nada za sve osobe s invaliditetom kojima poručuje da ako je ona uspjela, svi mogu.

Samohrana majka s invaliditetom hrabro kroči kroz život

Dženana Terzić: Majka lavica

Predsjednica Udruženja mladih osoba s invaliditetom "Ružičnjak-Los Rosales“ iz Mostara Jasna Rebac, za "Avaz“ je pričala o potrebama osoba s invaliditetom i kako ih uključiti u lokalnu zajednicu.&nbsp;Jedan od primjera uspješne rehabilitacije je Dženana Terzić, osoba s invaliditetom i samohrana majka dvojice sinova s invaliditetom, koja hrabro korača u nove pobjede, zajedno s njima se bori za svakodnevicu koju mnogi uzimaju zdravo za gotovo.<h2>Jačanje kapaciteta</h2>"Ružičnjak“ je nevladina, neprofitna organizacija osoba s invaliditetom starijih od 18 godina. Članovi su i muškarci i žene, a profilirala se kao lider organizacija u koaliciji HNK s divnim imenom –„ Zajedno smo jači“ koja uključuje organizacije i iz Čapljine, Čitluka, Jablanice, Prozor-Rame, Mostara i Konjica.- Kroz različite aktivnosti i brojne projekte utemeljili smo dva organa, a to je Vijeće mladih osoba s invaliditetom i Forum žena osoba s invaliditetom. Kao članica Foruma je i Dženana Terzić, 51, koja je nakon uključenja u „Ružičnjak“ i prolaska kroz razne rehabilitacijske radionice centra „Los Rosales“ uspjela ojačati i dići svoje kapacite te dobiti posao u socijalnom preduzeću u zaštitnoj radionici RADIN (Rad i Inkluzija). Utemeljitelj tog socijalnog preduzeća je upravo Udruženje“ Ružičnjak“ – kazala je Rebac. Udruženje nastoji kroz socijalizaciju, jačanje pojedinačnih kapaciteta, ojačati i kapacitete Udruženja i koalicije, kako bi članovi lakše ostvarili svoja tražena prava.- Dženana je jako vrijedna članica Foruma žena s invaliditetom. Također je vrijedna i kao zaposlenica zaštitne radionice RADIN. Ima dva sina i kao samohrana majka možemo reći da je žena borac. Imala je veliku podršku u svojoj majci, koja više nije među nama i koja ju je mnogo čemu naučila. Ona je zajedno sa svojim sinovima uspjela formirati svoj život na najbolji način u lokalnoj zajednici, ali i na svoje lično zadovoljstvo i svih oko njih – kazale je Rebac.<h2>Adekvatna prilika</h2>Istaknula je da, ako se svi potrude da prepoznaju sposobnosti osoba s invaliditetom, pogotovo mladih, može učiniti mnogo za njihov napredak.- Mislim da na primjeru Dženane Terzić, majke heroja, koja je uspješno obrazovala djecu u skladu s njihovim mogućnostima, brine o njima, o sebi, može se kazati osobe s invaliditetom mogu, žele i hoće, ali ako im društvo pruži adekvatnu priliku. Ona je jeftinija nego ulaganje u socijalne pomoći i davanja, i ne treba gledati na njih samo kao na osobe koje ne mogu – kazala je Rebac.Dženana Terzić je za "Avaz“ kazala kako je veoma zahvalna jer joj je Udruženje mnogo pomoglo, u svemu što je trebalo. Završila je srednju krojačku školu, a sada radi u restoranu. Ona je, također, poslala poruku svima: - Vjerujte u sebe i da mnogo toga možete postići. Ako sam ja uspjela, sigurno možete i vi – kazala je Terzić.<h2>Najbolji primjeri</h2>Dženana i njeni sinovi su najbolji primjeri koliko osobe s invaliditetom mogu doprinijeti, ne samo vlastitom radu i napretku već i građenju društva jednakih prilika.&nbsp;Oni ne žele da budu korisnici socijalne pomoći, ne žele da prazne budžet, nego da budu korisni zaposlenici u lokalnoj zajednici te da svojim radom, osposobljavanjem, doprinosom, pune te budžete, kako bi i neko drugi mogao bolje da živi, kazala je Rebac.

Harun Ćehović o svom glumačkom putovanju za "Avaz": Prepao sam se saradnje s čuvenim Dinom Devlinom

Herojski čin: Mladi stažist spasio ženi život

Prof. dr. Reuf Karabeg za "Avaz" o estetskoj operaciji: Psihološki i emotivni efekti nakon restauracije grudi

Hitna pomoć Kantona Sarajevo imala 325 intervencija: Obavljena i jedna uspješna reanimacija

Lijepa noć: Na KCUS-u rođeno 13 beba, u Općoj bolnici jedna

Vatrogasci u Sarajevu imali sedam intervencija: Ugasili tri manja požara i izvlačili građane iz liftova

"Avazova" domaća ličnost godine: Elvir Karalić, ime koje predstavlja nadu

Prva soba za razbijanje u BiH: Mjesto za zaboravljanje briga i otpuštanje stresa

Sara Bero, uspješna i nezaustavljiva žena, za "Avaz": Snagu pronalazim u svojim djevojčicama

Elvedin Ćurić za "Avaz": "Radni kolega me pokušao ubiti, isti dan pušten na slobodu"

Primarijus doktor Amela Karabeg za "Avaz": Botoks kao sredstvo za uljepšavanje, ali i protiv glavobolje

Nožica: "Djela koja se stavljaju na teret Nešiću nisu u nadležnosti Suda BiH"

Osman Duraković Bili za "Avaz" o svojoj inovaciji: Meljem sve biljne plodove u brašno

Očajni mještani Garića kod Kotor Varoši: "Struje nemamo od ponedjeljka, službe odbijaju da nam očiste puteve"

Dženana Terzić: Majka lavica

Jasna Rebac, predsjednica Udruženja "Ružičnjak", za "Avaz“: Borba za bolji život samohrane majke s invaliditetom

Harun Ćehović o svom glumačkom putovanju za "Avaz": Prepao sam se saradnje s čuvenim Dinom Devlinom

Herojski čin: Mladi stažist spasio ženi život

Prof. dr. Reuf Karabeg za "Avaz" o estetskoj operaciji: Psihološki i emotivni efekti nakon restauracije grudi

Hitna pomoć Kantona Sarajevo imala 325 intervencija: Obavljena i jedna uspješna reanimacija

Lijepa noć: Na KCUS-u rođeno 13 beba, u Općoj bolnici jedna

Vatrogasci u Sarajevu imali sedam intervencija: Ugasili tri manja požara i izvlačili građane iz liftova

"Avazova" domaća ličnost godine: Elvir Karalić, ime koje predstavlja nadu

Prva soba za razbijanje u BiH: Mjesto za zaboravljanje briga i otpuštanje stresa

Sara Bero, uspješna i nezaustavljiva žena, za "Avaz": Snagu pronalazim u svojim djevojčicama

Elvedin Ćurić za "Avaz": "Radni kolega me pokušao ubiti, isti dan pušten na slobodu"

Primarijus doktor Amela Karabeg za "Avaz": Botoks kao sredstvo za uljepšavanje, ali i protiv glavobolje

Nožica: "Djela koja se stavljaju na teret Nešiću nisu u nadležnosti Suda BiH"

Osman Duraković Bili za "Avaz" o svojoj inovaciji: Meljem sve biljne plodove u brašno

Očajni mještani Garića kod Kotor Varoši: "Struje nemamo od ponedjeljka, službe odbijaju da nam očiste puteve"

Dženana Terzić: Majka lavica

Jasna Rebac, predsjednica Udruženja "Ružičnjak", za "Avaz“: Borba za bolji život samohrane majke s invaliditetom