Odluka Evropskog vijeća iz prošle godine kojom se daje zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom predstavljala je istinsku prekretnicu na evropskom putu zemlje. To je za „Dnevni avaz“ rekao Luiđi Soreka (Soreca), ambasador i šef Delegacije Evropske unije u BiH.<h2>Odgovornost lidera</h2>Osvrnuo se i na aktuelnu političku krizu u BiH prouzrokovanu napadom na ustavni poredak BiH od vlasti iz entiteta RS.- Prošle godine u ovo vrijeme pripremao sam se za svoju novu funkciju ambasadora EU u BiH. Sjećam se ponosa kada sam vidio zastave EU širom zemlje kojom se pozdravlja odluka Evropskog vijeća, kao i nade u stabilniju i prosperitetniju budućnost za sve građane. EU ostaje u cijelosti posvećena budućnosti BiH kao jedinstvene, suverene i cjelovite države članice EU – istakao je Soreka.Naglasio je da je evropski put i dalje najbolja garancija boljih perspektiva za cijelu zemlju. - Nažalost, u ovom trenutku, kada smo mogli raditi na organizaciji prve Međuvladine konferencije kojom se formalno otvaraju pristupni pregovori, našli smo se u političkoj krizi koja ugrožava ustavni poredak zemlje i onemogućava dalji napredak na evropskom putu. Krizom su najviše pogođeni bh. građani u svim dijelovima ove zemlje. Proteklih sedmica razgovarao sam s mnogim zabrinutim i uznemirenim građanima. Politički lideri imaju odgovornost da učine sve što je u njihovoj moći da sačuvaju smirenost i prekinu s bilo kakvom zapaljivom retorikom i djelovanjem – istakao je ambasador Soreka.<h2>Fokus na EU</h2>Dodao je da bi svima bilo korisno da se fokus usmjeri na ekonomski rast, borbu protiv korupcije, digitalizaciju, energetsku tranziciju, obrazovne mogućnosti...- Institucije Bosne i Hercegovine su funkcionalne, uprkos naporima na njihovom slabljenju, uključujući nedavne neprihvatljive prijetnje rukovodstva Republike Srpske upućene javnim dužnosnicima. EU i dalje podržava principe vladavine prava i poštivanja Ustava Bosne i Hercegovine, te pozdravljamo što skorije ponovno fokusiranje na evropski put, uz sve njegove pogodnosti za građane ove zemlje – zaključio je Soreka.<h2>Iskoristiti prilike</h2>- EU je kroz Plan rasta ponudila milijardu eura ulaganja s ciljem podrške zemlji u implementaciji ambicioznog i transformativnog plana reformi, kako bi privreda postala konkurentnija, a država funkcionalnija. Politički lideri treba da koriste ovakve prilike, a ne da eskaliraju tenzije – poručio je Soreka.

Prošle godine u ovo vrijeme pripremao sam se za svoju novu funkciju ambasadora EU u BiH

Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka za "Avaz": Prijetnje iz RS su neprihvatljive

Sestru i brata, Imanu i Imrana Bašića, iz Sarajeva život nije mazio. Uz ogromnu pomoć, zalaganje i odricanje roditelja, Selvedina i Mirele, oni imaju najbolje živote, koliko je to moguće u njihovim stanjima i s dijagnozama koje imaju.<h2>Slamka spasa</h2>Iman ima 12 godina i dijagnozu Phelan-Mc Dermide sindrom, epilepsiju, autizam, nerazvijen govor i poteškoće u razvoju. Potrebna joj je transplantacija matičnih ćelija koja je ne bi izliječila, ali bi popravila njeno zdravstveno stanje.Njen brat Imran je dvije godine mlađi, a dijagnosticirana mu je Dišenova mišićna distrofija. Život provodi u kolicima. Transplantacija eksoma bi znatno popravila njegovo zdravstveno stanje, ali, isto kao i kod Iman, ne bi ga izliječila.

To košta 51.650 eura, (približno 101.000 KM), a roditelji nemaju mogućnosti finansirati ove zahvate, koji predstavljaju slamku spasa za njihovu djecu, da barem malo bolje im bude, da se osamostale za najosnovnije funkcije.- Dobili smo priliku da pokušamo uraditi transplantaciju matičnih ćelija za Iman. To bi se radilo u Novom Sadu. A njene matične ćelije bi se prebacivale u Imrana, koji ne smije dobiti anesteziju zbog dijagnoze koju ima. Iz Novog Sada su nam rekli da nam mogu odmah dati termin. Ali, kako smo i njima rekli, moramo prvo novac sakupiti, nemamo dovoljno da bi mogli oboje da idu – kazala je njihova majka Mirela za "Dnevni avaz“.Naglasila je da su sve nade uložili u matične ćelije te da su iz iskustva borbe samohrane majke Elvise Bektić i njenih blizanaca Imrana i Sayre Bulbul, koji su uradili transpalantaciju matičnih ćelija, o kojima je "Dnevni avaz“ pisao, dala im dodatan vjetar u leđa.<h2>Koristiti toalet</h2>- Njen sin nikako nije govorio, a sada je počeo na slogove da sastavlja riječi, da je zove „mama“. Nadamo se da se barem može epilepsija kod Iman staviti pod kontrolu i da nauči koristiti toalet sama, jer ona još pelenu nosi. To su naša očekivanja i nadanja, uzdati se u dobre ljude da će pomoći, te da će doktori uspjeti pomoći – istaknula je Bašić.

Obraćali su se i Udruženju „Pomozi.ba“, ali bezuspješno.- Nije da su nas odbili, ali su rekli da jednostavno ne rade apele što se tiče sakupljanja pomoći za matične ćelije jer smatraju da je to invazivna metoda, eksperimentalna te da nisu sigurni koliko će to dati rezultata, a mnogo novca košta – kazala je Bašić.<h2>Broj računa</h2>Svi koji su u mogućnosti i žele pomoći porodici Bašić svoj doprinos mogu uplatiti putem paypala na stranici https://www.paypal.com/pool/9d6QUpqoje?sr=ancr,ili putem uplata iz BiH naznačiti:&nbsp;Primalac: Selvedin Bašić, Behdžeta Mutevelića 37;&nbsp;Tr.račun: 1613000045327767.&nbsp;Moguća je i uplata iz dijaspore na račun Raiffeisen banke; Swift Code: RZBABA2S, Zmaja od Bosne bb, na ime Selvedin Bašić, Behdžeta Mutevelića 37; IBAN: BA391613000045327767.

Iman ima dijagnozu Phelan-Mc Dermide sindrom, epilepsiju, autizam, nerazvijen govor i poteškoće u razvoju, a Imran Dišenovu mišićnu distrofiju

Brat i sestra, Imran i Iman Bašić, iz Sarajeva trebaju pomoć dobrih ljudi: Transplantacija matičnih ćelija može im promijeniti živote

Iako je aktuelna sezona muzičkog takmičenja "Zvezde Granda“ u punom jeku, "Grand produkcija“ započela je pripreme za novu sezonu i potragu za novim muzičkim talentima.&nbsp;Zakazane audicije bit će prve bez osnivača "Granda“ Saše Popovića, koji je preminuo 1. marta od karcinoma.<h2>Pokretačka snaga</h2>Mnogi se pitaju kako će izgledati naredna sezona najgledanijeg muzičkog šoua bez Popovića, pokretačke snage kompletnog projekta. A ujedno je Popović lično išao na audicije i oslanjao se na svoj intuiciju i znanje pri biranju kandidata.No, kako saznaje "Dnevni avaz“, "Grand produkcija“ pregovara s muzičarima, potencijalnim gostujućim članovima žirija, da prisustvuju audicijama. To je za naš list potvrdio i Vojislav Voja Nedeljković, voditelj "Zvezda Granda“.- Svako od tih muzičara bio bi u jednom od gradova u kojima se audicije održavaju, u svim državama. „Grand produkcija“ će imati i svoj tim na audicijama, među kojima nisu mentori u samim emisijama – kazao je Nedeljković.

Istakao je da on neće biti prisutan, osim na audiciji u Beogradu, koja je zakazana za 21. maj, u studiju gdje se snimaju 2Zvezde Granda“.<h2>Datumi za BiH</h2>Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, prve audicije već počinju u aprilu, i to u Tuzli (14. april, BKC), Banjoj Luci (15. april, Dječije pozorište RS), Sarajevu (16. april, studio Nove BH), Trebinju (17. april).Maj je rezerviran za audicije u Srbiji, te je prva najavljena u Nišu, 7. maja. Nakon toga ekipa "Granda“ ide u Novi Sad, gdje će audicija biti 8. maja, dok je 12. maj rezerviran za Čačak, a 19. za Skoplje.<h2>Prijavljivanje kandidata</h2>Prijavljivanje kandidata je na sam dan audicije, a početak tačno u podne.- Ne propustite šansu da postanete nova zvijezda, dođite na audiciju i zablistajte na velikoj sceni – poručili su iz "Grand produkcije“.

"Grand produkcija" pregovara s muzičarima, potencijalnim gostujućim članovima žirija, da prisustvuju audicijama, potvrdio je za "Avaz" Nedeljković

Počinje potraga za novim pjevačima: Uskoro prve audicije "Zvezda Granda" bez Saše Popovića

Sve maske su pale, samouvjerenost okopnila, a "djeca“ shvatila da je "car go“.Car u ovoj priči je Milorad Dodik, a djeca su, ustvari, građani Bosne i Hercegovine, uključujući RS.Njegova česta gordost isparila je poput dima od cigarete. Od kojekakvih upozorenja uposlenicima u Sudu i Tužilaštvu BiH, kao i u drugim državnim institucijama, da napuste poslove i pređu u institucije manjeg bh. entiteta RS, kojeg bez srama i dalje naziva državom, Dodik je jučer posegao za posljednjim utočištem - otvorenim prijetnjama - kojima ugrožava neka od osnovnih prava građana naše države.Ovaj bjegunac pred bh. pravosuđem namjerava kazniti sve one koji se ogluše o njegove naredbe, krijući se iza institucija RS, oduzimanjem imovine u RS, usuđujući se praviti „spisak za odstrel“, odnosno listu imena ljudi koji biraju svoju egzistenciju naspram neracionalnih političkih uvjerenja i djelovanja. Istina, RS nema mogućnost da to učini, ali je Dodik najavio ugrađivanje toga u krivični zakon.Kako? Pa ilegalno, naravno, kao i sve što je do sada učinio.Od čovjeka koji je govorio kako ratni zločinci Karadžić i Mladić ne vole srpski narod jer neće da se predaju pravosuđu, i čovjeka koji je javno govorio da je u Srebrenici bio genocid, preko persone koja to ignorira kao da se nije desilo, do direktnih napada na ustavnost države BiH, Dodik je od sebe napravio grotesku – sam sebe prikazuje u komično-nakaznom obliku!Ne igra se ovaj čovjek više nekog bitnog funkcionera, ovo za njega predstavlja borbu za opstanak, ne samo na političkoj sceni, nego i na slobodi. I dalje igra na kartu da će Srbi voditi bitke za njega. Isti ti kojima hoće poslove da oduzme, liši ih imovine i gurne preko granice siromaštva.Kakve iluzije i fatamorgane.

Dodik sebe prikazuje u komično-nakaznom obliku

Groteska zvana Mile

Kompanija „Adriatic Metals“ uložila je višemilionske iznose u mali bh. grad Vareš i time ga pozicionirala među najuspješnije projekte u svijetu kada su u pitanju rude. Samim tim i Bosnu i Hercegovinu.<h2>Odnosi s EU</h2>Rame uz rame s kompanijama iz, naprimjer, Novog Zelanda, Čilea, Kanade, Norveške, našao se „Adriatic Metals“ i Vareš u izvještaju „Mogućnosti Ujedinjenog Kraljevstva u rudarstvu za kritične minerale: Studije slučaja u industriji“ koju je provela Britanska vlada, a kojoj su rudarstvo i prerada minerala visok prioritet uz najviši nivo zaštite životne sredine, socijalnih i standarda upravljanja.Time je pokazano koliko je Vareš važan za Ujedinjeno Kraljevstvo, te da je ovaj grad prepoznat kao jedna od najvrednijih investicija Velike Britanije koja se našla pod lupom tamošnje vlade.Tekst pod naslovom „'Adriatic Metals': Ulaganje u savremene rudarske tehnologije i upravljanje jalovinom Srebrna operacija Vareš, koja se nalazi u Bosni i Hercegovini (BiH)“ u spomenutom istraživanju ukratko objašnjava radove koje kompanija provodi.

- Prva proizvodnja srebrno-olovnih i cinkovih koncentrata dogodila se u februaru 2024. godine u Rudniku Rupice, u pogonu srebra Vareš. Ovi materijali će biti poslani u EU na obradu, čime će se dalje jačati odnosi i ekonomske veze između EU i BiH, te stavljanje BiH na svjetsku scenu resursa. Rudnik koristi globalno dokazane, najsavremenije tehnologije kako bi osigurao najviši nivo operativne efikasnosti i ekološke odgovornosti. Osim toga, uključuje napredne zdravstvene i sigurnosne protokole i tehnologije, kao što su mašine na daljinsko upravljanje i nadzor zasnovan na senzorima. Ove tehnologije povećavaju sigurnost radnika i minimiziraju rizike – navedeno je u istraživanju.Dodaje se da Rudnik Rupice ima dva postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koja su izgrađena po najnovijim tehnologijama.<h2>Najnovija tehnologija</h2>- Glavno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, prvo te vrste u rudniku na Balkanu, koristi napredne procese koagulacije i flokulacije za tretman vode. To znači da se sve kontaktne vode preusmjeravaju u postrojenje, gdje se vrši automatska fizička i hemijska obrada prije ispuštanja vode. Oko 30 posto ovih prečišćenih voda se ponovo koristi na lokaciji rudnika, a kompanija ima za cilj 100-postotnu recirkulaciju vode u budućnosti. „Adriatic“ je posvećen usvajanju najnovije tehnologije u svom poslovanju u BiH, uključujući „Jameson ćelije“, koje se koriste za nadogradnju najbržeg plutajućeg materijala u konačni koncentrat, koristeći brzu kinetiku, stvaranje finih mjehurića i visoke kvalitete s pranjem pjene, čime zamjenjuju više faza konvencionalnog čišćenja – piše u studiji.Naglašeno je da je upravljanje jalovinom još jedna oblast u koju je „Adriatic“ mnogo investirao.- Proces filtracije i mehaničkog presovanja (gdje se otpadna voda ponovo koristi u sistemu prerade) proizvodi suhu jalovinu. Opet, ovo je tehnologija koja se nikada ranije nije koristila na Balkanu. Otprilike 40 posto tretirane jalovine će se transportovati nazad u rudnik i koristiti za zatrpavanje iskopanih površina – istaknuto je.

Na poslovima trenutno radi 700 zaposlenih i izvođača radova, od kojih je gotovo 60 posto iz lokalne zajednice.<h2>25 posto svih direktnih stranih ulaganja</h2>- Tokom 18-godišnjeg vijeka trajanja rudnika, Operacija srebra Vareš donijet će transformacijske koristi za Bosnu i Hercegovinu. U 2023. godini činilo je 25 posto svih direktnih stranih ulaganja u BiH i bit će najveći izvoznik u zemlji u vrijednosti od 2,4 milijarde dolara – navodi se u izvještaju i dodaje:- Što se tiče nabavke usluga i lanca snabdijevanja, više od 60 posto troškova operacije ide na lokalne bh. kompanije, ali druga najveća grupa je iz Ujedinjenog Kraljevstva, koja čini 16 posto rashoda. To uključuje kompanije koje pružaju pravne i finansijske usluge, savjete stručnjaka za okoliš i tehničke savjete i nabavku opreme.

Bh. grad prepoznat kao jedna od najvrednijih investicija Velike Britanije

Iz jednog od postrojenja „Adriatic Metalsa“

"Adriatic Metals" rame u rame sa svjetskim gigantima: I Vareš favorit Britanske vlade

Bh. umjetnik Mak Hubjer često se bavi dešavanjima u domovini, aktuelnim i prošlim. Ali uvijek nagalašava isto – prošlost treba ostati upravo to. Međutim, kriza u našoj državi pokazuje suprotno.<h2>Umrtvljuju narod</h2>U više ciklusa radova Hubjer je obrađivao tematike koje se tiču svih nas, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i regionu, a za „Dnevni avaz“ govorio je o ulozi umjetnika u svijetu, trebaju li šutjeti i šta se treba rekonstruisati ustvari. Još 2019. predstavili ste radove u okviru izložbe „Novecento/900“. Šta se promijenilo od tada do danas? Je li išta?

- Prije pet godina govorili smo o cikličnosti historije i opasnosti njenog ponavljanja. Danas više ne govorimo o mogućnosti - mi živimo u tom ponavljanju. Umjetnost je tada bila upozorenje, danas je autopsija. Od 2019. do danas promijenila se samo iluzija stabilnosti. Kriza nije došla iznenada, ona je uvijek bila prisutna, samo prikrivena u slojevima društvene svijesti. Umjetnost je pokušala biti glas te svijesti, ali kada političke i ekonomske strukture sistemski umrtvljuju narod, pitanje je koliko glasno umjetnost može vikati prije nego što bude ignorisana ili ušutkana.Tada ste kroz svoje radove obrađivali temu društva kroz prizmu prošlosti, odnosno da su sadašnjost i budućnost obojene bojama prošlosti. Posljednjih dana, čini se, još više nego ranije?- Ne samo da je prošlost obojila sadašnjost - ona je postala njen okvir. Sve što danas vidimo, već smo vidjeli: negiranje državnosti, revizija historijskih činjenica, institucionalna blokada kao metoda političke ucjene. Ali sada postoji dodatni element - zamor. Zamor ljudi, zamor borbe, osjećaj neizbježnosti. To je opasnije od same krize. Kada se stanje trajne nesigurnosti normalizuje, kada kolektivna svijest prihvati krizu kao konstantu, tada se prošlost ne ponavlja - ona postaje budućnost.

U novom ciklusu „Rekonstrukcija zaborava“ šta se zapravo rekonstruiše, a šta zaboravlja? Spominju se entiteti u kontekstu laboratorije zaborava.- Ovaj ciklus nije samo serija slika - to je analiza mehanizama kroz koje se sjećanje selektivno oblikuje i briše. Entiteti nisu samo politički konstrukt - oni su postali laboratorije za inžinjering kolektivnog zaborava. Kroz institucionalne odluke, obrazovne sisteme i medijske manipulacije, sjećanje se rekodira u skladu s političkim interesima.Šta se zaboravlja? Historijska istina. Identiteti pojedinaca koji se stapaju u narative nametnute odozgo. Šta se rekonstruiše? Verzije prošlosti koje opravdavaju postojeće podjele i omogućavaju njihovu buduću reprodukciju.<h2>Mogućnost promjene</h2>Koliko je važno i kroz umjetnost govoriti o ovakvim stvarima i dešavanjima, posebno jer ste Vi mladi i u neku ruku predstavljate generacije koje imaju šire vidike od onih koji nam se nude?

- Umjetnost ne može biti nijemi posmatrač. Svaka generacija ima odgovornost da ne prihvati gotove narative bez preispitivanja. Problem našeg društva nije samo politička nestabilnost - problem je gubitak vjere u mogućnost promjene. Kada se decenijama živi u sistemu u kojem je individualni glas marginalizovan, ljudi prestaju vjerovati da taj glas ima bilo kakvu težinu. Umjetnost mora biti podsjetnik da pasivnost nije opcija. Ako prihvatimo šutnju, ako prihvatimo pasivnost, mi samo produžavamo vijek trajanja sistema koji nas već stoljećima drže u stanju političke i ekonomske zavisnosti.S obzirom na to da se često u Vašim djelima mogu vidjeti zastave, šta su one Vama, konkretno naša zastava - Bosne i Hercegovine?- Zastave su simboli identiteta, ali i političke manipulacije. Moja fascinacija njima nije u njihovoj estetskoj vrijednosti, već u njihovom značenju - one su znakovi pripadnosti, ali i alati dominacije. Bosanska zastava je specifičan slučaj jer je nametnuti kompromis – ona nije proizvod narodne volje, već političkog aranžmana. Ali ono što je ključno jeste šta mi radimo s njom. Može li ona postati simbol koji smo mi sami odabrali, umjesto simbola koji smo morali prihvatiti? U mom radu, zastava nije samo element kompozicije - ona je granica između sjećanja i brisanja, između identiteta koji pokušava da se afirmiše i sistema koji ga pokušava rastvoriti u apstraktni koncept bez težine.Kolika je odgovornost umjetnika da se direktno bavi političkim pitanjima? Može li umjetnost ostati samo estetska ili nužno mora biti i angažovana?- Umjetnost nikada nije bila izolovana od društvenih procesa - ona ili postavlja pitanja ili ih ignoriše. Estetika bez kritike je dekoracija. U vremenu kada se historija revidira u realnom vremenu, šutnja nije neutralnost - šutnja je saučesništvo. Umjetnik ne smije biti rob vlastite komocije. Ako umjetnost ne analizira, ako ne provocira, ako ne prepoznaje sopstvenu moć, onda nije ništa drugo do produžetak ideoloških narativa koji se nameću odozgo. Ne živimo u vremenu kada možemo priuštiti luksuz tišine. Ovo nije trenutak za distancu, već za jasnu poziciju. Bez umjetnosti koja preispituje, bez glasova koji se ne boje suočiti s realnošću, gubimo ne samo individualne identitete, već i kolektivno pravo na budućnost.<h2>Kompromis interesa</h2>Vaše djelo "Urban Immanence" uvršteno je u kolekciju Eur'Art - Portret Evrope. Kako Vi doživljavate Evropu?- Evropa nije ideološki homogena cjelina - ona je kompromis interesa. Kada govorimo o evropskim vrijednostima, često zaboravljamo da te vrijednosti nisu univerzalne, već fleksibilne prema političkim potrebama. Bosna i Hercegovina je decenijama talac tog prilagođavanja. Mi ne smijemo čekati da nas Evropa oblikuje po svojim standardima - mi moramo oblikovati vlastiti put. Model pasivne integracije u strukture koje nas doživljavaju kao periferni eksperiment samo produžava našu političku i ekonomsku zavisnost. Evropa se gradi, ali ne uključuje - mi smo uvijek promatrači, rijetko učesnici.

Kriza nije došla iznenada, ona je uvijek bila prisutna, samo prikrivena u slojevima društvene svijesti 

Bosanskohercegovački umjetnik Mak Hubjer za "Avaz": Kada se historija revidira u realnom vremenu, šutnja je saučesništvo

Svakog drugog četvrtka u martu obilježava se Svjetski dan bubrega, a mnoga udruženja jučer su organizirala brojne aktivnosti s ciljem pravovremenog otkrivanja bubrežnih bolesti. Smrtnost povezana s bubrežnom bolesti nastavlja rasti iz godine u godinu te se predviđa da će do 2040. hronična bubrežna bolest biti peti vodeći uzrok smrti u svijetu.<h2>Terminalna faza</h2>Tomislav Žuljević, predsjednik Uduženja dijaliznih i transplantiranih u Federaciji BiH, i sam je prošao kroz bolest bubrega i spasio se zahvaljujući sestriću koji mu je donirao bubreg – prije 18 godina.- Dan bubrega posvećen je prvenstvo prevenciji bubrežne bolesti. Svaka deseta osoba u svijetu ima neku vrstu bubrežne bolesti, a do toga nije ni svjesna. Ta bolest obično ne boli i kada je u terminalnoj fazi, onda se javljaju prvi veći simptomi. I već kada se bolest dogodi, onda slijedi liječenje koje može biti hemodijalizom, peritonealnom dijalizom ili transplantacijom. Što se tiče hemodijalize, mi trenutno u BiH imamo gotovo 3.000 pacijenata koji se liječe tim tretmanom, u FBiH približno 2.000. I taj broj je stalno u porastu. Potrebno je makar jednom godišnje da se obavljaju pretrage u smislu krvnih pretraga, ali i pregled urina – istakao je Žuljević za „Avaz“.

<h2>18 godina</h2>Prisjetio se svoje borbe, istakavši da je bio 14 mjeseci na dijalizi.- Sestrić mi se ponudio da bude donor. U to vrijeme po zakonu nismo mogli da obavimo transplantaciju u BiH. Morali smo se preseliti u Hrvatsku. I, evo, ja ću za nekih 14 ili 15 dana proslaviti svoj 18. rođendan od transplantacije. Ne slavim više ove „normalne“ rođendane, ja ove uopće ne brojim, nego brojim ove od transplantacije, znači 28. marta slavim 18. rođendan, odnosno punoljetstvo – istakao je Žuljević, kroz smijeh.<h2>Kadaverična transplantacija</h2>Hemodijaliza bi trebala biti prijelazno rješenje dok ne dođe do transplantacije, ali...- Kod nas je situacija s transplantacijama slaba ili loša i, na kraju, nema svako ko je na dijalizi potencijalnog donora u obitelji ili nesrodnog donora, tako da su ti pacijenci prinuđeni da čekaju na kadaveričnu transplantaciju, tzv. transplantaciju od preminulih donora. Prošle godine smo imali samo šest transplantacija, a na listi čekanja imamo gotovo 200 pacijenata koji čekaju na transplantaciju bubrega. A šansa da dođete do transplantacije je jako mala – naglasio je Žuljević.

Trenutno u BiH imamo gotovo 3.000 pacijenata koji se liječe hemodijalizom, u FBiH približno 2.000

Do 2040. hronična bubrežna bolest će biti peti vodeći uzrok smrti u svijetu

Opomena za redovne preglede: Žuljević kao drugi rođendan slavi dan kada je dobio novi bubreg

Na zahtjev zastupnice u Evropskom parlamentu Tineke Strik, koja djeluje u ime grupe Zeleni/Slobodna evropska alijansa (Greens/EFA), Evropski parlament je održao raspravu o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini. Tema debate nosila je naziv "Izjava Komisije o secesionističkim prijetnjama u BiH i nedavnoj eskalaciji“.Većina zastupnika koja je govorila u okviru debate izrazila je zabrinutost zbog dešavanja na granici Evropske unije i strah od još većeg pogoršanja odnosa, a sve zbog, kako su i navodili, secesionističkog djelovanja Milorada Dodika (SNSD), predsjednika RS. Ta većina ujedno i traži da EU napokon uvede sankcije odgovornima, čak se spominjalo i isključivanje Mađarske iz ove odluke, jer se pretpostavlja da bi ona glasala protiv.Europarlamentarka iz Nizozemske Strik je sada govorila za "Dnevni avaz“.- Hitno ćemo zatražiti od visoke predstavnice EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaje Kalas (Kallas) da pokrene sankcije Dodiku. Ako ne jednoglasno, onda savezom velikog broja zemalja EU. A EUFOR, namijenjen zaštiti svih bosanskih građana, spreman je i mora se odmah proširiti, ako to zatraže. Nadalje, treba podržati državne institucije, opoziciju u RS koja se zalaže za EU put, ali i civilno društvo, kako bi otklonili strah i ojačali njihovu otpornost i otpor ovim secesionističkim prijetnjama - kazala je Strik za "Avaz".

Namijenjen je da zaštiti sve građane BiH

Tineke Strik za "Avaz": EUFOR je spreman!

Ušli smo u treću sedmicu najveće političke krize od kraja agresije na Bosnu i Hercegovinu do danas. Taj 26. februar ostat će upamćen u historiji ove male, ali ipak velike države, kao i prvostepena presuda koja je tada donesena u Sudu Bosne i Hercegovine u krivičnom predmetu "Milorad Dodik i drugi“.Ti drugi su manje bitni. Bitan je čovjek koji, kako tvrdi, ne priznaje postojanje Suda BiH, a, pazi ovo, uredno je dolazio na ročišta. Jeste da je bio neuljudan često, ponekad i vrijeđao, ali je dolazio. Kako dolaziti negdje ako toga nema, ne postoji?Ni u tome, kao ni u mnogo čemu, nije ostao dosljedan. I sada političari manjeg bh. entiteta hrle ka usvajanju nekakvih zakona i ustava koji se kose sa svim principa logičnosti i normalnosti. Hoće svoju vojsku, hoće da se samoopredjeljuju, da imaju svoje državljanstvo, valjda i predsjednika. Čega? Države? RS je samo i isključivo entitet, napravljen Dejtonskim mirovnim sporazumom, koji jeste nakaradan i za Bošnjake, ali je neko tada smatrao pametnim da se potpiše.Spinovanje priča – opet – kako je srpski narod u državi BiH ugrožen, ne pije vode. Niti je ugrožena njegova egzistencija u RS, a ni u Federaciji BiH, uprkos svim lažnim tvrdnjama. Da na Sarajevo ne gledaju kao na političko, već kao na multikulturalni grad, bilo bi im jasno. Ali njihov vođa ima drugačije ideje. Ne tako bajne i ne tako bistre.Zašto se nije krenulo u ovakve izmjene prije presude pa da se onda može uvažiti tvrdnja da ovo nije spašavanje vojnika Rajana, odnosno Dodika? Zašto se opozicija i predstavnici drugih naroda u RS ušutkuju na sjednicama NSRS, na čijem čelu je čovjek (Nenad Stevandić, op.a.) koji, u najmanju ruku, ima sumnjivu prošlost i ulogu u agresiji na BiH?Isti ti poslanici, kvazi predstavnici srpskog naroda, izgovaraju brutalne uvrede na račune kolega im koji sjede u istim klupama kao i oni, na sjednice dolaze sa žvakama u ustima, ne poštujući ni taj entitet, dok konstitutivni narod - Bošnjake - nazivaju muslimanima, kako radi i njihov nalogodavac.Jedini odgovor koji se nameće zašto baš tada, odnosno sada, jeste da je Dodik igrao na karte nove američke administracije i dolaska Donalda Trampa (Trump) za novog predsjednika Amerike. A i to mu se obilo o glavu, jer, evo, danima, osim demokrata, koje Dodik baš i ne podnosi, i republikanci glasno podižu glas protiv njegovih koraka i poteza, a spisak se samo širi.Pri tome, investicije u entitet se smanjuju, ogroman broj ljudi na rubu egzistencije, kao i u FBiH, a Dodik, da ne prođe nezapaženo, jučer je na sjednicu NSRS došao sa satom čija cifra ide i do 24.000 KM, ovisno o stanju. I trubio kako građani RS žele nešto. Pa žele da imaju desetinu onoga što on ima, da ne razmišljaju o potomcima gdje će i šta će kada njih više ne bude.

Zašto se nije krenulo u ovakve izmjene prije presude Miloradu

Spašavanje "vojnika" Dodika

Na jučerašnji dan, 11. marta 2020. godine, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) službeno je proglasila COVID-19 globalnom pandemijom.&nbsp;Pet godina poslije, ustanovljeno je da je gotovo 12.000 prekomjernih smrtnih slučajeva bilo u FBiH tokom pandemije.&nbsp;A to je procjena studije pod nazivom "Prekomjerna smrtnost od svih uzroka prema dobi i spolu tokom pandemije COVID-19 u Federaciji Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina: 2020–2022“, koja je objavljena u stručnom časopisu "Influenza and Other Respiratory Viruses“.<h2>Dio države</h2>- Studija je dobro urađena, međutim, ima neke svoje manjkovosti. Ona govori o FBiH i upoređuje jedan entitet s drugim zemljama svijeta, što se obično ne radi. To naše nepostojanje ministarstva zdravstva na državnom nivou je rezultiralo time da mi sada jedan dio države poredimo s Poljskom, Njemačkom, Austrijom... Trebalo je da se uzmu podaci za cijelu državu, i za Brčko distrikt, i za entitet RS – rekao je za "Avaz“ ugledni infektolog Ednan Drljević, koji je i autor knjige „Covid Amarcord“.

Naglašava da je upravo ovaj rad otkrio mnogo manjkavosti u našem zdravstvenom sistemu.- Imamo smanjen broj mrtvozornika, odnosno profesionalaca koji ustanovljavaju smrti i te sve podatke pravilno upisuju u obrasce, koje bi trebalo osvježiti i prilagoditi u ovom vremenu, tako da budu što jednostavniji. Na osnovu tih obrazaca o smrti je urađen ovaj naučni rad.&nbsp;A tu je mnogo toga falilo. Rad je pokazao da je u BiH zdravstveni sistem bio nepripremljen i da mi nismo u početku imali državnu strukturu iza sebe. I pošto je zdravstvo na nivou kantona, to su zaista premale jedinice u kojima smo se mogli organizovati, a nismo imali koordinaciju među kantonima, među entitetima i Distriktom Brčko, tako da je sve to dovelo do toga da broj žrtava bude veći nego što bi trebao biti – istakao je Drljević.<h2>Sezonske bolesti</h2>O konkretnoj cifri od gotovo 12.000 prekomjernih smrti rekao je da se svugdje u svijetu, upravo zbog loših podataka, pretpostavljava da je uvijek za 50 posto više.Iako se ne govori više mnogo o koronavirusu, i danas imamo zaražene ovim virusom.- Ranije smo imali te mjere, izbjegavali smo bliske kontakte, nosili maske, a nismo imali ovih drugih virusnih bolesti gornjih dišnih puteva. Sada, kako tih mjera praktično više nema, onda su se sve te bolesti ponovo javile, tako da imamo pet ili šest različitih virusnih bolesti praktično u isto vrijeme. Osim Covida i virusa prehlade, sve više-manje bolesti su sezonske i one traju od 1. oktobra do kraja marta, tako da te druge virusne bolesti kao što je gripa, adenovirus, respiratorno-sinticijalni virus i tako dalje, oni će sada do kraja trećeg mjeseca praktično opadati i sezona tih virusnih infekcija će praktično proći – rekao je Drljević.<h2>Nismo bili najslabiji</h2>Svakako da bi mnogo manje ljudi umrlo da nam je bolji zdravstveni sistem bio.- I u zemljama koje su mnogo bogatije od nas, pokazalo se da im je javno zdravstvo slabo, prije svega, mislim na SAD i Italiju, tako da naša zemlja nije bila najslabija. Ali je činjenica da smo bili bolje organizirani, da smo imali više zdravstvenih radnika, da smo bili bolje medijski pokriveni, da je naša privreda bila jača i da su građani se malo bolje pridržavali svih preporučenih mjera, a i da su te mjere bile zapravo adekvatne, sigurno bi taj broj oboljenih i umrlih bio manji – kazao je Drljević.

Na osnovu obrazaca mrtvozornika je urađen ovaj naučni rad, a tu je mnogo toga falilo

Pet godina od proglašenja pandemije koronavirusa u svijetu: Gotovo 12.000 ljudi u FBiH nije trebalo umrijeti od Covida!

Na pitanje "Avaza" kako komentiraju novi prijedlog ustava RS, iz Ambasade Velike Britanije u BiH su jasno naglasili da sve aktivnosti moraju biti u skladu s Ustavom BiH.- Ujedinjeno Kraljevstvo, kao i svi drugi, analizira ovaj prijedlog. Kao što je ambasador Rajli (Reilly) više puta ponovio proteklih dana, sve aktivnosti unutar entiteta moraju biti u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i svi moraju poštivati nadležnosti države i odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - naveli su iz Ambasade Velike Britanije u BiH.Podsjećamo, u NSRS će se danas raspravljati o nacrtu novog ustava RS, prema kojem bi se osnivala "vojska RS", entitet bi imao pravo na "samoopredjeljenje", ukinuli bi se Vijeće naroda RS i potpredsjednici RS.

Ujedinjeno Kraljevstvo, kao i svi drugi, analizira ovaj prijedlog

Ambasada Velike Britanije za "Avaz": Sve aktivnosti entiteta moraju biti u skladu s Ustavom BiH

Bivši predsjednik i trenutni član Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka (BHAAAS) Amer Smajkić jedan je od tri najbolja dječija psihijatra u Čikagu, prema procjeni "Three Best Rated", multinacionalne organizacije za rangiranje.&nbsp;U razgovoru za "Dnevni avaz“ Smajkić je govorio o izazovima koji njegov posao sobom nosi, ali i njegovom putu od ratnog vaskularnog hirurga u Sarajevu, do jednog od najboljih dječijih psihijatara u Čikagu.<h2>Veliki gubici</h2>- Pokušavam i sam razumjeti značenje ovog priznanja. Na neki način je rezultat svega onoga što sam naučio tokom svog obrazovanja u BiH i u SAD. Stvarno mislim da je ovo priznanje i za zemlju u kojoj sam ponikao. Neću dozvoliti da bude nešto što će biti isključivo razlog za moju samopromociju, ovo priznanje je rezultat dogogodišnjeg rada i humanog pristupa pacijentu, fokusiranog na ljudsku potrebu kojoj zdravstveni radnik pristupa sa željom da pomogne - rekao je Smajkić.U daleku Ameriku otišao je zbog agresije na njegovu domovinu. A bio je vaskularni hirurg u ratnom Sarajevu. Posebno ističe da je prvih nekoliko godina izbjegličkog života bilo najteže.- Bilo je to bukvalno bolno do suza. Najviše su mi nedostajali porodica i prijatelji. Posljednjih 10-ak ili 15 godina manje, zato što mnogo češće dođem i što sam u stalnom kontaktu sa svim dragim ljudima koji su mi nedostajali. Godine 1994. došao sam u Čikago s malom torbom, bez novca i bez broja telefona nekoga koga sam znao ili ko bi mi mogao pomoći. Prve godine su bile jako teške, obilježene velikim gubicima svega onoga što je čovjeku važno - porodica, prijatelji, profesija, zemlja, jezik. Radio sam jako puno, ali nisam uspio da napredujem dok nisam shvatio da je za mene jedini način da budem sretan kada se nađe balans između porodičnog, profesionalnog i socijalnog okruženja. Ne želim da ovu ideju namećem drugima, ali za mene je period prilagođavanja postao uspješan kad sam shvatio da je jedino rješenje biti Bosanac i Hercegovac i Amerikanac, a da ne mogu biti samo jedno ili samo drugo ako želim da živim u Čikagu – istakao je.Istakao je da je njegov život napravio nekoliko različitih zaokreta koje nije mogao izbjeći. - Bio sam specijalizant u vaskularnoj hirurgiji u Sarajevu tokom rata. U Čikagu sam imao sreću da počnem raditi kao savjetnik za mentalno zdravlje s traumatiziranim izbjeglicama iz BiH koje su prošle kroz genocid, etničko čišćenje i koncentracione logore. Rad na tom polju privukao je moju pažnju na talent koji imam, a to je razgovaranje s ljudima. Tada sam naučio da je rad s djecom i adolescentima nešto što mene lično čini sretnim i zadovoljnim i jer mi se pruža prilika da pomognem mladim osobama i pozitivno utječem na njihovo mentalno zdravlje.<h2>Rezultat rada</h2>Naglasio je da duže od 20 godina radi svoj posao te da sada ne postoji nešto što mu je problematično u poslu. - Izazov je sigurno pomoći na najbolji mogući način, ali i dosegnuti očekivanja, ne samo pacijenta djeteta, nego i roditelja s kojima radim. Rezultat tog rada je, ustvari, najveća nagrada, a to je kad vidite dijete, mladu osobu s raznim psihijatrijskim oboljenjima koji uz moju pomoć tokom godina rada postaju manji ili skroz nestanu - istakao je.Dodao je da su oboljenja mentalnog zdravlja postojala stoljećima, a da je najveća razlika da se mentalno zdravlje napokon destigmatizira te da su ljudi manje u strahu od psihijatrije. <h2>Život je maraton</h2>Na našu konstataciju da nije prvi put da je među najboljima te pitanje tjera li ga to da bude još bolji, Smakić je rekao:- Odgovorit ću na ovo s osmijehom. Stari se i nije lako izdržati konkurenciju s mlađima. Ono što sebi uvijek kažem - život je maraton, a ne sprint. Sigurno je da ću nastaviti raditi s kvalitetom koji sam do sada ostvario, ali ne znam koliko dugo ja mogu biti u vrhu psihijatrije u Čikagu, vidjet ćemo.

Proglašen jednim od tri najbolja dječija psihijatra. Radio sam kao savjetnik za mentalno zdravlje s traumatiziranim izbjeglicama iz BiH

Doktor Amer Smajkić iz Čikaga za "Avaz": Od vaskularnog hirurga u Sarajevu, do vrhunskog psihijatra u SAD

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane prije nekoliko dana objavio je analizu povodom neustavnog djelovanja Milorada Dodika i dodatne eskalacije političke i sigurnosne krize u BiH.<h2>Kratko i jasno</h2>Naveli su, između ostalog, da su Amerikanci pripremili „non-paper“, koji se nalazi u Uredu visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu.- Radi se o novom preustroju Bosne i Hercegovine na regije, bez entiteta. Svi odustaju od svojih dosadašnjih proklamiranih ciljeva. Provodi se svojevrsni Maršalov plan, ali nestaju tri dominirajuća nacionalna lidera. Formiraju se komisije za istinu i pomirenje na osnovu iskustava Južnoafričke Republike. Provode se svi zahtjevi za pridruživanje EU, ukidaju se specijalne veze - navedeno je u analizi IFIMES-a.Tim povodom, „Avaz“ je poslao upit OHR-u o navodnom „non-paperu“. Njihov odgovor je bio kratak i jasan.- Takav „non-paper“ ne postoji – rečeno je za „Avaz“ iz OHR-a.<h2>Podrška Dejtonu</h2>Poručeno je da je Bosna i Hercegovina suverena država, a njen teritorijalni integritet i ustavni poredak zagarantovani su Općim okvirnim sporazumom za mir.- S druge strane, RS je ustavna kategorija - entitet sa svojim nadležnostima. Niko nije protiv RS i njenih građana, naprotiv. Međunarodna zajednica ostaje posvećena podršci Dejtonskom mirovnom sporazumu, kao i institucijama BiH u provođenju vladavine prava, očuvanju stabilnosti i funkcionalnosti, u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima – navodi se u odgovoru OHR-a.<h2>Rasplet pregovora</h2>U spomenutoj analizi IFIMES-a naveden je i prvi plan SAD.- Američka inicijativa o trilaterali SAD - Bosna i Hercegovina - Srbija učinila je Milorada Dodika (SNSD) nervoznim i isti povlači nerazumne poteze koji vode u nestanak entiteta RS. Bosna i Hercegovina i Srbija su predviđene za istovremeni ulazak u NATO i EU i čeka se rasplet pregovora između SAD i Ruske federacije. Maksimalni ustupak Srbiji je mogućnost zadržavanja statusa vojne neutralnosti, ali je obavezan ulazak u EU i obaveza da nalazišta rijetkih metala ustupi SAD. U pregovorima nije predviđeno mjesto za Dodika – piše u analizi.

Navodno se radi o novom preustroju BiH na regije, bez entiteta

Visoki predstavnik za BiH Kristijan Šmit

Iz Ureda visokog predstavnika za "Avaz": "Non-paper" o novom ustroju BiH u OHR-u ne postoji!

Medijima se obratio i član Predsjedništva BiH Željko Komšić nakon održanog sastanka s generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom.

- Sve ono što smo čuli od gospodina Rutea na sastanku Predsjedništva BiH ja sam spreman da potpišem i nema potrebe da to ponavljam. Nadam se da će gospodin Rute reći sve ono što je kazao i nama na samom sastanku.&nbsp;Druga stvar koju bih, također, potencirao jeste odgovornost i nas troje kao članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine za opštu klimu u Bosni i Hercegovini jer broj kamera koje vidimo danas u Predsjedništvu i prisustvo medija, dovoljno govori o važnosti ove posjete i iščekivanju vijesti s ovog sastanka.Dakle, kako god stvari gledali i posmatrali, na kraju krajeva, odgovornost za stanje u ovoj zemlji će se svesti na nas, uključujući nas troje, jer ljudi u BiH gledaju u nas čekajući dobre ili loše vijesti, a naša je dužnost da većinom dobre vijesti isporučimo građanima Bosne i Hercegovine - kazao je Komšić.&nbsp;Osvrnuo se Komšić i na veći iznos novca koji bi Bosna i Hercegovina trebala izdvajati za sektor odbrane kako bi pratili NATO standarde.- To je isto stvar o kojoj treba progovoriti koju riječ, a o kojoj u ovom trenutku niko u BiH ne razmišlja.U budžetu koje imamo priliku da usvajamo danas u Predsjedništvu, odnosno da se izjašnjavamo oko njega, zapravo učinjeno je sve suprotno. Iznos sredstava za odbranu nije ni blizu onog nekog zvaničnog ili nezvaničnog standarda od 2 posto GDP-a na godišnjem nivou, da ne govorimo o sadašnjim situacijama na evropskom kontinentu i u samom NATO savezu gdje se traži još i veće izdvajanje novca za odbranu - poručio je Željko Komšić.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal AVAZ TV.</a>

To je isto stvar o kojoj treba progovoriti koju riječ, a o kojoj u ovom trenutku niko u BiH ne razmišlja

Komšić: Sve što je Rute kazao - spreman sam potpisati, moramo izdvajati više novca za odbranu

Nakon sastanka generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea s članovima Predsjedništva BiH zabilježen je skandal.Iako je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović prva govorila, ona je odlučila da na kraju se ponovo obrati, nakon izlaganja Rutea.

Razlog za to je bio da joj se nije svidio govor člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.- Uvijek prvo pustim gospodina Bećirovića da on kaže šta misli, da i ja kažem. Mislim da nije korektno da govorimo šta je nama rekao generalni sekretar na sastanku, on je odličan u svom saopštavanju. Mislim da je ovo bila sjajna prilika da se govori o stvarima koje su bile opterećujuće za BiH. Svi smo saglasni da se treba čuvati teritorijalni integritet, on nije ugrožen. Nije sporan multietnički karakter BiH, pričali smo o tome da treba da sarađujemo s NATO-om. Ako se OSBiH ponašaju u skladu sa zakonom, onda nema prijetnje BiH. Moje kolege smatraju da je normalno da stranac donese zakon, ja smatram da nije normalno - kazala je Cvijanović.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal AVAZ TV.</a>

Uvijek prvo pustim gospodina Bećirovića da on kaže šta misli, da i ja kažem

Cvijanović zasmetao govor Bećirovića nakon sastanka, pa odlučila da se ponovo obrati: Nije korektno da prenosimo šta je Rute govorio

Nakon sastanka generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea (Rutte) s članovima Predsjedništva BiH, medijima se obratio Denis Bećirović. Bećirović je kazao da mu je ovo šesti sastanak s Ruteom i da se uvjerio da je riječ o prijatelju BiH.

<h2>Pet koraka</h2>- Sastanak koji smo imali sa generalnim sekretarom NATO-a je veoma ohrabrujući za sve građane Bosne i Hercegovine. Posebno je važno da je generalni sekretar NATO-a ukazao na pet ključnih tačaka.Prvo, da postoji trajna predanost NATO-a Bosni i Hercegovini. Da je veoma važno i za NATO i za cijelu Evropu i regiju, da postoji stabilna BiH. Veoma je bitno da je generalni sekretar NATO-a vrlo jasno rekao da podržava nezavisnost i suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.Jedna rečenica je posebno važna za sve ljude u našoj zemlji, a to je da NATO ne prihvata i neće dozvoliti sigurnosni vakuum u BiH. To je možda ključna poruka - kazao je Bećirović.&nbsp;Član Predsjedništva BiH je kazao da je Rute na sastanku potvrdio podršku ulozi i mandatu visokog predstavnika u BiH.-&nbsp; Moja poruka ljudima i danas je da trebamo stabilizirati prilike u BiH, da svi trebaju poštovati ustavni poredak Bosne i Hercegovine, nadležnosti države Bosne i Hercegovine i nižih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, a pretpostavka za očuvanje mira i stabilnosti je poštivanje ustavnog poretka BiH i neometan rad nezavisnih pravosudnih institucija u BiH.Generalnom sekretaru NATO-a sam rekao, ovo su najteži momenti od 1995. godine do danas. Imali smo priliku da vidimo brutalni udar na ustavni poredak BiH. Kao član predsjedništva BiH promptno sam reagirao i u četvrtak uputio zahtjeve Ustavnom sudu da ocijeni ove skandalozne zakone koji su usvojeni u entitetskoj skupštini. Ustavni sud je u petak donio privremene mjere i svi su dužni da poštuju konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH - kazao je Bećirović.&nbsp;<h2>Neviđeno jedinstvo</h2>Dodao je da prvi put od 1995. do danas, imamo neviđeno jedinstvo državnih organa BiH i međunarodne zajednice.- Oštru osudu pokušaja rušenja ustavnog poretka izjavili su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Savezna Republika Njemačka, Republika Francuska, Kraljevina Španija, Republika Italija, Republika Turska, EU, NATO savez, cijeli svijet, jer su svi svjesni da su neki krenuli u pravcu opasne destabilizacije koja mora biti zaustavljena u interesu i Bošnjaka i Srba i Hrvata i svakog čovjeka u našoj državi.Ova krizna situacija nije nastala odjednom, to je rezultat kontinuiranog pokušaja rušenja mirovnog Dejtonskog sporazuma, to se mora zaustaviti, a kada je riječ o NATO savezu, treba reći da nijedna država na svijetu nema izvan NATO-a tako čvrste veze s NATO-om kao BiH.Postoji aneks 1A Dejtonskog mirovnog sporazuma koji vrlo jasno daje ulogu i NATO-a u BiH. Mi smo zahvalni NATO-u što je osigurao mir u BiH, stabilizirao mir u postdejtonskom periodu i NATO također ima veoma važnu ulogu u BiH. Nažalost zbog ovih dramatičnih okolnosti, trebali smo da pričamo o nekim pozitivnijim stvarima, dostavili smo važne programe u sjedište NATO-a, usvojili važne odluke, treba da ubrzamo euroatlanski put, ali o tome možemo razgovarati kada zaustavimo pokušaj rušenja ustavnog poretka BiH.Institucije države BiH su spremne da brane ustavni poredak BiH. Institucije međunarodne zajednice postoje na bazi Dejtonskog mirovnog sporazuma i veoma je važno da sarađuju i da zajedno odbranimo mir i stabilnost u ovom dijelu Evrope. Od destabilizacije ovog dijela Evrope jedinu korist bi imala Moskva - kazao je Bećirović.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal AVAZ TV.</a>

Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka za "Avaz": Prijetnje iz RS su neprihvatljive

Brat i sestra, Imran i Iman Bašić, iz Sarajeva trebaju pomoć dobrih ljudi: Transplantacija matičnih ćelija može im promijeniti živote

Počinje potraga za novim pjevačima: Uskoro prve audicije "Zvezda Granda" bez Saše Popovića

Groteska zvana Mile

"Adriatic Metals" rame u rame sa svjetskim gigantima: I Vareš favorit Britanske vlade

Bosanskohercegovački umjetnik Mak Hubjer za "Avaz": Kada se historija revidira u realnom vremenu, šutnja je saučesništvo

Opomena za redovne preglede: Žuljević kao drugi rođendan slavi dan kada je dobio novi bubreg

Tineke Strik za "Avaz": EUFOR je spreman!

Spašavanje "vojnika" Dodika

Pet godina od proglašenja pandemije koronavirusa u svijetu: Gotovo 12.000 ljudi u FBiH nije trebalo umrijeti od Covida!

Ambasada Velike Britanije za "Avaz": Sve aktivnosti entiteta moraju biti u skladu s Ustavom BiH

Doktor Amer Smajkić iz Čikaga za "Avaz": Od vaskularnog hirurga u Sarajevu, do vrhunskog psihijatra u SAD

Iz Ureda visokog predstavnika za "Avaz": "Non-paper" o novom ustroju BiH u OHR-u ne postoji!

Komšić: Sve što je Rute kazao - spreman sam potpisati, moramo izdvajati više novca za odbranu

Cvijanović zasmetao govor Bećirovića nakon sastanka, pa odlučila da se ponovo obrati: Nije korektno da prenosimo šta je Rute govorio

Bećirović nakon sastanka: Ruteu sam poručio da su ovo najteži momenti od 1995.

Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka za "Avaz": Prijetnje iz RS su neprihvatljive

Brat i sestra, Imran i Iman Bašić, iz Sarajeva trebaju pomoć dobrih ljudi: Transplantacija matičnih ćelija može im promijeniti živote

Počinje potraga za novim pjevačima: Uskoro prve audicije "Zvezda Granda" bez Saše Popovića

Groteska zvana Mile

"Adriatic Metals" rame u rame sa svjetskim gigantima: I Vareš favorit Britanske vlade

Bosanskohercegovački umjetnik Mak Hubjer za "Avaz": Kada se historija revidira u realnom vremenu, šutnja je saučesništvo

Opomena za redovne preglede: Žuljević kao drugi rođendan slavi dan kada je dobio novi bubreg

Tineke Strik za "Avaz": EUFOR je spreman!

Spašavanje "vojnika" Dodika

Pet godina od proglašenja pandemije koronavirusa u svijetu: Gotovo 12.000 ljudi u FBiH nije trebalo umrijeti od Covida!

Ambasada Velike Britanije za "Avaz": Sve aktivnosti entiteta moraju biti u skladu s Ustavom BiH

Doktor Amer Smajkić iz Čikaga za "Avaz": Od vaskularnog hirurga u Sarajevu, do vrhunskog psihijatra u SAD

Iz Ureda visokog predstavnika za "Avaz": "Non-paper" o novom ustroju BiH u OHR-u ne postoji!

Komšić: Sve što je Rute kazao - spreman sam potpisati, moramo izdvajati više novca za odbranu

Cvijanović zasmetao govor Bećirovića nakon sastanka, pa odlučila da se ponovo obrati: Nije korektno da prenosimo šta je Rute govorio

Bećirović nakon sastanka: Ruteu sam poručio da su ovo najteži momenti od 1995.