<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav i dobro došli u emisiju “Lijepe riječi”!</p>

<p>Bosanski jezik je veoma lijep i bogat, ali nas svakodnevno dovodi do mnoštva pitanja, odnosno dilema kako se kažu ili kako se pišu određene riječi.</p><p>Tako smo često u dilemi šta je pravilno: neprofitabilan ili neprofitan? Ove dvije riječi su toliko slične da ih mnogi smatraju sinonimima, odnosno misle da imaju isto značenje pa ih često pogrešno koriste, odnosno zamijene im mjesta. Ali, iako su i jedna i druga pravilne, koriste se u različitim značenjima, odnosno kao negacije dviju različitih riječi: profitan i profitabilan.</p><p>Riječ neprofitan koristimo u značenju nečega čemu nije cilj da ostvari profit, kao naprimjer “neprofitna organizacija”.</p><p>A riječ neprofitabilan se koristi u značenju nečega što nije isplativo, mada mu je cilj da to bude, kao naprimjer “neprofitabilna investicija”.</p>

Riječ neprofitan koristimo u značenju nečega čemu nije cilj da ostvari profit, kao naprimjer “neprofitna organizacija”

Šta je pravilno: neprofitabilan ili neprofitan?

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav! Bosanski jezik krase mnoge interesantne nedoumice, koje je pravo uživanje istraživati.&nbsp;</p><br>

<p>Pa ćemo ih i danas razriješiti nekoliko, koje nas skoro svakodnevno dovode u dilemu.</p><p>Hoćeš li se popeti gore na sprat? Sišao je dolje niz stepenice. Planinari su se popeli gore na vrh Treskavice. Ove ili slične rečenice čujemo skoro svaki dan, a i ne razmišljamo o tome da li su ispravne. Prema propisu i gramatici bosanskog jezika, uz glagole sići, silaziti ne treba dodavati prilog dolje, jer je u samom značenju tih glagola uključen i značenjski dio dolje. Također, uz glagol penjati se ne treba dodavati prilog gore, jer su ovi izrazi pleonazmi, odnosno riječi istog značenja zalijepljene jedna uz drugu.</p><p>Dakle, umjesto popeti se gore ili sići dolje, treba reći samo popeti se ili sići, jer se ne možemo popeti dolje ili sići gore. </p>

Dakle, umjesto popeti se gore ili sići dolje, treba reći samo popeti se ili sići, jer se ne možemo popeti dolje ili sići gore

Penjemo se gore, silazimo dolje, a možemo li se popeti dolje ili sići gore?

<p>Lijep pozdrav, dragi gledatelji! U novoj emisiji “Lijepe riječi” rješavamo nove jezičke nedoumice koje pred nas stavlja naš bogati bosanski jezik. </p>

<p>Prvo ćemo razriješiti zašto nije ispravno reći: Izađi napolje ili Izađi vani. Ovdje je riječ o pleonazmu, a kako sam vam već spominjala, pleonazme je u našem standardnpm jeziku pogrešno upotrebljavati, jer je to gomilanje riječi istog značenja jedna uz drugu, odnosno nizanje istoznačnih riječi u govoru.</p><p>Jedina dozvoljena upotreba pleonazama je u pjesničkom stilu, kako bi pojačali ekspresiju i suptilno dopunili ili obilježili stih, pa su dio licencije poetike, odnosno u prevodu - pjesničke slobode, izraza koji ste sigurno čuli, a nazivamo ih stilistički pleonazmi.</p><p>U našem primjeru riječi IZAĐI i NAPOLJE ili IZAĐI i VANI je pogrešno spajati, dovoljno je reći izađi. Zašto? Glagol izaći podrazumijeva riječi napolje ili vani, jer nećemo izaći unutra! <br></p><p>Pogledajte video. <br></p>

Glagol izaći podrazumijeva riječi napolje ili vani, jer nećemo izaći unutra

Zašto nije ispravno reći: Izađi napolje?

<p>Lijep pozdrav, dragi gledatelji! Evo nas u novoj emisiji “Lijepe riječi” da rješavamo nove jezičke dileme. <br></p>

<p>Bosanski jezik krase mnoge interesantne nedoumice, koje je pravo uživanje istraživati.</p><p>Jedna od mnogih koja nam stvara dilemu jeste kako se kaže ili piše pravilno: nazvati telefonom ili pozvati telefonom. Svaki dan smo u prilici da čujemo, pročitamo ili i sami kažemo, nažalost, pogrešan oblik: Nazvat ću te telefonom.</p><p>Sad se sigurno pitate zašto je to pogrešno. Naime, prema bosanskom pravopisu i gramatici, pravilno je reći pozvati telefonom, a ne nazvati telefonom.</p><p>Pogledajte video. <br></p>

Naime, prema bosanskom pravopisu i gramatici, pravilno je reći pozvati telefonom, a ne nazvati telefonom

Zašto nije pravilno nazvati telefonom?

<p>Evo nas u novoj emisiji “Lijepe riječi”, u kojoj, kako već znate, rješavamo jezičke dileme, poboljšavamo naše usmeno i pismeno izražavanje, odnosno našu jezičku kulturu, bez koje ne možemo govoriti ni o općoj kulturi življenja, jer je njen veoma bitan sastavni dio. </p><br>

<p>Upotreba pogrešnih riječi i izraza ukazuje na nizak nivo pismenosti i rezultira nerazumijevanjem onoga što govorimo ili pišemo. Izraze koji sadrže više riječi istog značenja, a koje stručno nazivamo pleonazmi teško je prepoznati, a veoma su česti u svakodnevnom komuniciranju. A da bismo ih izbjegli, potrebno je da malo bolje razmislimo o njihovom značenju.</p><p>Jedan od takvih pogrešnih izraza je POKRENUTI INICIJATIVU. A zašto je pogrešan? Naime, riječ INICIJATIVA znači pokretanje, pa bi pokrenuti inicijativu u prevodu značilo pokrenuti pokretanje. Umjesto tog izraza, treba reći inicirati, predložiti ili dati inicijativu, podnijeti inicijativu.</p>

Izraze koji sadrže više riječi istog značenja, a koje stručno nazivamo pleonazmi teško je prepoznati, a veoma su česti u svakodnevnom komuniciranju

Zašto je pogrešno reći ili napisati: pokrenuti inicijativu?

<p>U današnjoj emisiji “Lijepe riječi” pozabavit ćemo se izrazima koje veoma često koristimo u svakodnevnoj komunikaciji, a sadrže više riječi istog značenja, koje stručno nazivamo pleonazmi.</p><br>

<p> A to je jedna od najčešćih jezičkih grešaka. Naime, nizanje istoznačnih riječi u govoru, ne samo da je pogrešno, nego takav govor djeluje nespretno, neprimjereno i nezgrapno. Mnogi nisu ni svjesni da ih izgovaraju ili pišu.</p><p>Jedan od najčešćih pleonazama je izraz ČESTO PUTA. Možda se sada pitate šta je tu pogrešno, jer ove dvije riječi nisu iste na prvi pogled, ali razmislite o njihovom značenju. Često je prilog koji znači mnogo puta, više puta, pa je često puta pleonazam i pogrešno je upotrebljavati taj izraz. Pravilno je reći ili napisati samo često ili više puta ili mnogo puta. </p>

Mnogi nisu ni svjesni da ih izgovaraju ili pišu

Šta je ispravno reći ili napisati: često puta, često, mnogo puta ili više puta?

<p>Dobro došli u emisiju “Lijepe riječi” da rješavamo nove jezičke nedoumice.</p>

<p>Danas ćemo razriješiti jednu veoma interesantnu, koja je nastala prema staroj grčkoj legendi, a veoma često je upotrebljavamo i danas. Ova fraza nas ne dovodi u dilemu pri izgovoru, ali zastanemo kada treba da je napišemo. Kako se pravilno piše Gordijev čvor – velikim ili malim početnim slovom?</p><p>Kada kažemo Gordijev čvor, to znači da je nešto zapetljano, nerješivo i nerazmrsivo. Ova fraza potječe od grčke legende o Gordiju i njegovom nerazmrsivom čvoru. </p>

Ova fraza nas ne dovodi u dilemu pri izgovoru, ali zastanemo kada treba da je napišemo

Kako se pravilno piše: Gordijev čvor ili gordijev čvor?

<p>Ovo je nova emisija “Lijepe riječi” u kojoj, naravno, rješavamo nove jezičke nedoumice.</p>

<p>Skoro svakodnevno čujemo ili pročitamo kako je izvršen pokušaj atentata, a i ne razmišljamo je li ta sintagma ispravna, odnosno je li pravilno reći pokušaj atentata ili samo atentat ili pak pokušaj ubistva.&nbsp;</p><p>Riječ atentat potječe od latinske riječi attentare, što znači pokušati, a u našem jeziku odnosi se na čin napada, neovisno o njegovom konačnom ishodu.&nbsp;</p><p>Zbog toga je pogrešno reći pokušaj atentata, jer sama riječ, dakle, ima značenje pokušaj ubistva. A ispravno je reći i samo atentat, bez obzira na to da li je uspio ili ne, odnosno neovisno o tome je li posljedica atentata smrt, meta se smatra žrtvom atentata. Atentat, dakle, ne mora biti fatalan.</p>

A ispravno je reći i samo atentat, bez obzira na to da li je uspio ili ne

Kako se kaže ili piše: atentat ili pokušaj atentata?

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav i dobro došli u nove “Lijepe riječi” da rješavamo nove jezičke nedoumice koje nam skoro svakodnevno zadaje naš lijepi bosanski jezik. </p>

<p>Prijedlog ISPRED nas često dovodi u dilemu, jer ga čujemo u raznim pogrešnim kontekstima, a najčešće u značenju zastupanja, ali i u vremenskom značenju, što je pogrešno. Jer je jedina pravilna upotreba prijedloga ISPRED u mjesnom značenju, naprimjer: Lana Pudar je nosila zastavu Bosne i Hercegovine, hodajući ispred ostalih bosanskohercegovačkih olimpijaca. Ispred zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine je spomenik kralju Tvrtku. Ispred tvoje kuće cvjeta divna crvena ruža.</p><p>A u narednim primjerima rečenica pogledajte u kojim značenjima ne treba upotrebljavati prijedlog ISPRED. </p>

Prijedlog ISPRED nas često dovodi u dilemu, jer ga čujemo u raznim pogrešnim kontekstima, a najčešće u značenju zastupanja

Kad se kaže ispred, a kada u ime?

<p>U današnjoj emisiji “Lijepe riječi” razriješit ćemo jezičke nedoumice koje nam svakodnevno stvaraju nelagodu, a krenut ćemo od jedne veoma teške. <br></p>

<p>Iako smo još u osnovnoj i u srednjoj školi, a i na nekim fakultetima učili kad se riječca NE uz glagole piše sastavljeno, a kada rastavljeno, skoro uvijek smo u dilemi kako je napisati. Lako nam ju je izgovoriti, jer se, kao i mnoge riječi koje se pišu rastavljeno, uvijek izgovara sastavljeno. Zbog toga vrlo često pročitamo, analogno izgovoru, sastavljeno napisano, naprimjer: NEZNAM, NEŽELIM, NEMOGU, NEVOLIM, NEMISLIM i slično.</p><p>A pravilo bosanskog jezika je da se riječca NE uz glagole piše odvojeno. </p>

A pravilo bosanskog jezika je da se riječca NE uz glagole piše odvojeno

Uz koje glagole se riječca NE piše sastavljeno?

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav i dobro došli u novu emisiju “Lijepe riječi” u kojoj ću vam još malo govoriti o neverbalnoj komunikaciji, konkretnije o tumačenju njenih znakova. <br></p>

<p>Kaže se da slika govori više od hiljadu riječi, a ta bi se izreka mogla prenijeti i na geste. Naime, sve osobe nesvjesno, pokretima i gestama odaju svojevrsne znakove kao svoje iskrene misli.</p><p>Kontakt očima i pogled su vrlo moćni neverbalni znakovi: širom otvorene oči i proširene zjenice pokazatelj su sviđanja, smještaj i dužina pogleda ukazuju na interes i emocije i pomažu nam u usklađivanju komunikacije s drugom osobom. Skrivanje pogleda često je znak neiskrenosti, ali može biti i znak nelagode.</p><p>Geste ili pokreti rukama ilustriraju i olakšavaju komunikaciju, ali ih moramo znati dozirati, jer pretjerano mahanje rukama nije pristojno i umjesto da olakša, otežava komunikaciju, odvraćajući pažnju sagovornika. <br></p><p>Pogledajte video. <br></p>

Geste ili pokreti rukama ilustriraju i olakšavaju komunikaciju, ali ih moramo znati dozirati

Tumačenje znakova neverbalne komunikacije

<p>Lijep pozdrav, dragi gledatelji! I danas govorimo o neverbalnoj komunikaciji i njenoj važnosti, naročito u razvoju socijalnih vještina. </p>

<p>Shvatili ste iz prethodnih emisija da se izrazom lica postiže bolje razumijevanje poruke koja se prenosi, da su veoma bitni kontakt očima, tjelesni stav, odnosno držanje tijela, orijentacija tijela, tjelesni odnos s predmetima iz okolice, dodirivanje, kimanje glavom, rukovanje, ton glasa i ostali elementi neverbalne komunikacije.&nbsp;</p><p>Obraćanje pažnje na navedene elemente može značajno doprinijeti uspjehu u procesu selekcije.</p><p>Dakle, tijelo šalje posebne znakove bitne za komunikaciju i bolje razumijevanje. Dodir pokazuje naklonost, bliskost, katkad dominiranje, dok je orijentacija tijela važna za socijalnu interakciju. Naprimjer, okretanje leđa nekome u društvu znači da nismo zainteresirani za komunikaciju. <br></p><p>Pogledajte video.<br></p>

Obraćanje pažnje na navedene elemente može značajno doprinijeti uspjehu u procesu selekcije

Neverbalna komunikacija i razvoj socijalnih vještina

<p>U današnjoj emisiji “Lijepe riječi” govorit ću vam o paraverbalnoj komunikaciji koja se svrstava u dio ili sredstvo neverbalne komunikacije. A šta to znači? </p>

<p>Paraverbalna komunikacija je vrsta komunikacije koja ima određene odrednice i verbalne i neverbalne komunikacije.&nbsp;</p><p>Uz nju se vežu boja, ton glasa, tempo i neke druge sastavnice govora poput zvukova koje ljudi proizvode i izgovaraju tokom govora, a takvim zvukovima ne može se pridati nikakvo konkretno značenje već ih se tumači ovisno o kontekstu i cjelokupnom dojmu.</p><p>Korištenjem takvih elemenata u određenim rečenicama savršeno se nadopunjuje značenje te predstavlja pripadnost određenoj narodnosti, društvenoj grupi ili udruženju ljudi. Paraverbalnom komunikacijom govornik svim sagovornicima daje na znanje mnogo informacija izrazito važnih za cjelokupni dojam komunikacijskog procesa. <br></p><p>Pogledajte video. <br></p>

Uz nju se vežu boja, ton glasa, tempo i neke druge sastavnice govora poput zvukova koje ljudi proizvode i izgovaraju tokom govora

Šta je paraverbalna komunikacija?

<p>Lijep pozdrav, dragi gledatelji! I danas govorimo o neverbalnoj komunikaciji i njenoj važnosti. <br></p>

<p>Shvatili ste iz prethodnih emisija da se izrazom lica postiže bolje razumijevanje poruke koja se prenosi.&nbsp;</p><p>Posmatrač traži emocije na različitim dijelovima lica. Strah i tuga se najčešće traže u očima, sreća na obrazima, iznenađenje na čelu i usnama. Ovi spontani, autentični izrazi emocija vidno se razlikuju od onih koji se proizvode svjesno, bez osjećanja, odnosno izvještačeno.</p><p>Kažemo i čujemo često rečenicu: “Oči su ogledalo duše“, jer je vizuelna komunikacija jedan od najmoćnijih neverbalnih kanala komuniciranja putem koje se izražavaju i prenose emocije i stavovi.</p><p>Pogledajte video. <br></p>

Posmatrač traži emocije na različitim dijelovima lica

Šta je vizuelna komunikacija? 

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav i dobro došli u “Lijepe riječi” u kojima nastavljamo govoriti o neverbalnoj komunikaciji i njenoj važnosti, jer upoznavanje sa znakovima neverbalnog komuniciranja i način na koji tumačimo te znakove, često su presudni za razumijevanje među ljudima.</p><br>

<p>Neverbalni znakovi uključuju: izraze lica, pogled, dodir, ton glasa, geste i govor tijela, odnosno položaj tijela ili pokret.</p><p>A danas ću vam otkriti kako da tumačite govor tijela?</p><p>Opažajući udaljenost između sagovornika možemo prepoznati osjećanja i stavove koje imaju jedni prema drugima. U svakodnevnom životu ljudi koriste četiri zone udaljenosti.</p>

Opažajući udaljenost između sagovornika možemo prepoznati osjećanja i stavove koje imaju jedni prema drugima

Kako tumačiti govor tijela?

<p>Danas nastavljamo govoriti o neverbalnoj komunikaciji i njenoj važnosti, jer čini gotovo 70 posto komunikacije uopće, dok verbalna čini samo 30-ak posto.  </p>

<p>Zanimanje i upoznavanje sa znakovima neverbalnog komuniciranja može biti od izuzetne koristi, a naročito način na koji tumačimo te znakove, koji je često presudan za krajnje razumijevanje.</p><p>Neverbalni znakovi uključuju: izraze lica, pogled, dodir, ton glasa, geste i govor tijela, odnosno položaj tijela ili pokret.</p><p>Prvi i najuočljiviji element neverbalne komunikacije je facijalna ekspresija. </p>

Šta je pravilno: neprofitabilan ili neprofitan?

Penjemo se gore, silazimo dolje, a možemo li se popeti dolje ili sići gore?

Zašto nije ispravno reći: Izađi napolje?

Zašto nije pravilno nazvati telefonom?

Zašto je pogrešno reći ili napisati: pokrenuti inicijativu?

Šta je ispravno reći ili napisati: često puta, često, mnogo puta ili više puta?

Kako se pravilno piše: Gordijev čvor ili gordijev čvor?

Kako se kaže ili piše: atentat ili pokušaj atentata?

Kad se kaže ispred, a kada u ime?

Uz koje glagole se riječca NE piše sastavljeno?

Tumačenje znakova neverbalne komunikacije

Neverbalna komunikacija i razvoj socijalnih vještina

Šta je paraverbalna komunikacija?

Šta je vizuelna komunikacija?

Kako tumačiti govor tijela?

Šta je facijalna ekspresija?

Šta je pravilno: neprofitabilan ili neprofitan?

Penjemo se gore, silazimo dolje, a možemo li se popeti dolje ili sići gore?

Zašto nije ispravno reći: Izađi napolje?

Zašto nije pravilno nazvati telefonom?

Zašto je pogrešno reći ili napisati: pokrenuti inicijativu?

Šta je ispravno reći ili napisati: često puta, često, mnogo puta ili više puta?

Kako se pravilno piše: Gordijev čvor ili gordijev čvor?

Kako se kaže ili piše: atentat ili pokušaj atentata?

Kad se kaže ispred, a kada u ime?

Uz koje glagole se riječca NE piše sastavljeno?

Tumačenje znakova neverbalne komunikacije

Neverbalna komunikacija i razvoj socijalnih vještina

Šta je paraverbalna komunikacija?

Šta je vizuelna komunikacija?

Kako tumačiti govor tijela?

Šta je facijalna ekspresija?