Ni 31 godinu od raspuštanja logora tzv. "Herceg-Bosne" mostarskim i hercegovačkim logorašima, aktivistima, građanima, predstavnicima političkog i javnog života Mostara i Hercegovačko-neretvanskog kantona, koji su došli na obilježavanje godišnjice, nije dozvoljen ulazak u kompleks zloglasnog logora Heliodrom u Mostaru.

Pred Heliodromom, sinonimom stradanja i patnje logoraša Mostara i Hercegovine, danas ih je, ponovo, dočekala zatvorena kapija s katancem ispred koje su položili cvijeće i odali počast 79-torici ubijenih civila i svim zatočenicima tog i drugih logora u Hercegovini.

- Ovaj potez Sveučilišta u Mostaru i njihovog rektora pokazuje ko su oni, a ko smo mi. Dato je na slobodu svakom čovjeku da zaključi na osnovu toga ko je ko i šta je ko, ali je jasna stvar da ovi ljudi koji su nam zapriječili put i ulazak u zgradu centralnog zatvora su sljedbenici one politike koja nas je zatvorila - rekao nam je Emir Hajdarović, predsjednik Udruženja logoraša Mostar.

Neobilježeno mjesto stradanja

Heliodrom je, uz niz drugih mjesta u BiH, prepoznat kao neobilježeno mjesto stradanja, patnje, mučenja i gdje se žrtvama kontinuirano onemogućava pristup.

Hajdarović je kao bivši logoraš pozvao studente koji svakodnevno prolaze kroz taj prostor Sveučilišta da se oslobode ljudi koji truju ovaj prostor i posebno mlade svojim političkim i drugim stavovima. Poručio je i građanima i narodima u BiH da se, napokon, okrenu sebi.

-Pozivam ljude da ne slijede politike koje žele rat i stradanja i koji radi svojih ličnih interesa i štićenja svog kriminala i bogatstva žele iskoristiti tuđu djecu. Ne dajte svoju djecu-poručio je Hajdarović.

79 žrtava logora

Amer Đulić, predsjednik Udruženja logoraša Stolac koji je kao maloljetnik bio zatočen u logorima HVO-a rekao je da "politika koja 90-tih bila i koja nas je zatvarala danas ne dozvoljava da uđemo na mjesto stradanja".

- Svi žele da izbrišu tu neku prošlost koja kaže da je 79 žrtava ovog logora. Te žrtve i mi preživjeli zalužujemo da barem uđeno do centralne zgrade u kojoj smo boravili i tu položimo cvijeće - rekao je Đulić.

Ukazao je na to da se u sklopu kompleksa planira izgradnja muzeja posvećenog HVO-u dok istovremeno objekt logora nije obilježen kao mjesto zatočenja te da se logoraši nikad neće pomiriti s tim da se slave njihova mučenja, stradanja i ubistva.

Obilježavanju ove godišnjice prisustvovali su i članovi tima Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd s manjom grupom veterana iz regiona.