Ljubuški je poznat po tome što prvi u BiH počinje sa sadnjom mladog krompira poznatog pod nazivom "Ljubuški rani", sadnja uobičajeno počinje sredinom januara u plastenicima, a narednog mjeseca na otvorenom.Proizvodnja mladog krompira je tradicionalno vezana za područje Hercegovine, a najviše mladog krompira se sadi u jugozapadnom dijelu Ljubuškog u mjestima Vojnići, Šipovača, Klobuk i Veljaci, rekao je direktor Poljoprivredne zadruge "Plodovi zemlje" iz Ljubuškog Dubravko Vukojević. -	Sjeme krompira se nabavlja u novembru i decembru, te se drži u toplim prostorima, zemljište za sadnju se priprema, a poljoprivrednici nakon toga čekaju odgovarajuće uslove za sadnju. Za proizvodnju mladog krompira koriste se rane sorte, a među njima posebno carrera, anais, sanibel i evolution – naglasio je Vukojević. U okviru Poljoprivredne zadruge "Plodovi zemlje" je 187 udruženih poljoprivrednih proizvođača koji na 350 hektara proizvode krompir. Lani je proizvedeno 7.000 do 8.000 tona mladog krompira, a isti plan imaju i ove godine. Vukojević ističe da se u plastenike posadi oko 15 hektara te da se oni sade 20 dana prije onih krompira koji se sade vani. Osim sjemena krompira, kaže da su tu i drugi ulazni troškovi te da se i oni bore s nedostatkom radne snage. Ipak, najveći problem su klimatske promjene. -	Uz krompir, ulaganje su i repromaterijali, umjetna gnojiva i zaštitna sredstva. Klimatske promjene su nam najveći izazov. Prije nekoliko dana je bilo minus sedam, pa plus 15. I u ovom razdoblju to nije problem, ali bojimo se da se takve oscilacije ne dogode u trećem ili u četvrtom mjesecu. Uz vrijeme, veliki problem je i nedostatak radne snage. S jedne strane sve je manje onih koji se žele baviti poljoprivredom, a s druge, nema radne snage - pojašnjava Vukojević. Što se tiče cijene mladog krompira i hoće li se ona značajnije mijenjati u odnosu na prošlu godinu, kaže kako će sve ovisiti o ulaznim troškovima. Inače, "Ljubuški rani" se najvećim dijelom plasira na domaće tržište, a jedan dio se izvozi u Hrvatsku, oko 15 tona.&nbsp;

Sjeme krompira se nabavlja u novembru i decembru, te se drži u toplim prostorima, naglasio je Vukojević

Krenula sadnja "Ljubuškog ranog" krompira, očekuje se urod od oko 8 hiljada tona

Vrijednost američkog dolara u utorak se kretala blizu svog najvišeg nivoa u više od dvije godine jer trgovci sve manje vjeruju u snižavanje kamatnih stopa u SAD-u 2025. nakon pozitivnih ekonomskih podataka.Budući da će se novoizabrani predsjednik Donald Trump sljedeće sedmice vratiti u Bijelu kuću, fokus je bio na njegovoj politici za koju analitičari očekuju da će potaći rast, ali povećati pritisak na cijene.Prijetnja carinama, zajedno s najavljenim odmjerenim pristupom Federalnih rezervi smanjenju stopa ove godine, podigli su prinose na američke obveznice i dolar, stavljajući euro, funtu, jen i juan pod pritisak.Euro je bio stabilan na 1,02545 dolara, ali se kretao blizu najnižeg nivoa u više od dvije godine od 1,0177 dolara koji je dosegao u ponedjeljak.Ta valuta imala je problema na početku godine nakon što je pala za više od šest posto u 2024. jer su ulagači zabrinuti zbog slabog ekonomskog rasta u regiji i prijetnji carinama, javlja Reuters.

Trgovci sve manje vjeruju u snižavanje kamatnih stopa u SAD-u 2025. nakon pozitivnih ekonomskih podataka

Dolar se približava dvogodišnjem maksimumu

Kraj prošle godine u evidenciji nezaposlenih Javne ustanove Služba za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona dočekalo je 46.476 osoba - potvrdio je Feni direktor Josip Lovrić.To je za 80-ak osoba manje nego na kraju novembra, kada su u evidenciji nezaposlenih te ustanove bilo 46.552 osobe.- U istom razdoblju, prema podacima Poreske uprave Federacije Bosne i Hercegovine – Kantonalni ured Zenica, na kraju godine bilo je zaposleno 87.949 osoba, dok je na kraju 11. mjeseca bilo zaposleno 88.292 osobe - kazao je Lovrić.Prema strukturi nezaposlenih, najviše nezaposlenih je s KV zvanjima - 16.819; zatim NK - 14.147, SSS - 11.717 te VSS - 2.476, dok je ostalih zvanja znatno manje u evidenciji nezaposlenih - PK - 953, VŠS - 169, VKV - 120 i NSS - 75 osoba.S visokom stručnom spremom najviše nezaposlenih je pravnika - 336. Slijede ekonomisti – 318, mašinski inžinjeri - 132, profesori engleskog jezika 77...S višom stručnom spremom najviše nezaposlenih je ekonomista – 54, pravnika - 24, učitelja predškolske djece - 15...SSS spreme najviše nezaposlenih je ekonomskih tehničara - 2.130, zatim maturanata gimnazije - 1.583, mašinskih tehničara - 910, medicinskih sestara/tehničara - 854, tekstilnih tehničara - 465, a s KV i VKV zvanjem najviše nezaposlenih je prodavača/trgovaca - 2.817. Nezaposlenih frizera u evidenciji je 1.928, bravara 990, kuhara 959, krojača 735...Najviše nezaposlenih je u kantonalnom sjedištu Zenici – 15.482, zatim Visokom - 5.391, Kaknju - 5.070, Zavidovićima - 5.020, Tešnju - 4.948, Žepču - 3.453, Maglaju - 2.951, Brezi - 1.323, Olovu - 1.145, Varešu - 602, Doboj Jugu - 564 i Usori - 522.

Najviše nezaposlenih je u Zenici, zatim Visokom i Kaknju...

Na kraju prošle godine evidentirano 46.476 nezaposlenih osoba

Tesla je prošle godine kupcima isporučila 1,79 miliona vozila, dok je Audi u 2024. prodao 1,67 miliona automobila, 12 posto manje nego godinu ranije, prenosi Bloomberg.&nbsp;Teslina 2024. godina nije prošla bez problema. Američka kompanija objavila je svoj prvi pad godišnjih isporuka u više od desetljeća i za dlaku je zadržala vodstvo nad kineskim BYD-om (BYD).U Evropi je prodaja električnih vozila ispod očekivanja nakon što je nekoliko zemalja smanjilo subvencije. Njemački proizvođači automobila bore se sa slabom potražnjom za luksuznim automobilima u Kini, gdje je oporavak i dalje neizvjestan, kao i s konkurencijom lokalnih proizvođača.Kompanije Volkswagen, Mercedes-Benz i BMW, kao i mnogi drugi proizvođači automobila, upozorili su na pad ili sporiji rast dobiti zbog poteškoća na tržištu.Audijeva prodaja pala je na tržištima Njemačke, Kine i Sjeverne Amerike, a isporuke tvrtkinih potpuno električnih modela u 2024. pale su za približno osam posto na približno 164.000, prenosi Tanjug.

U Evropi je prodaja električnih vozila ispod očekivanja nakon što je nekoliko zemalja smanjilo subvencije

Audi prepustio tron: Američka kompanija ga prvi put pretekla u globalnoj prodaji automobila

U periodu januar – novembar 2024. godine turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 1.821.060 posjeta, što je za 10,8 posto više u odnosu na isti period 2023. godine.Domaći turisti ostvarili su 0,9 posto posjeta više u odnosu na isti period 2023. godine, dok su strani turisti ostvarili 15,2 posto posjeta više u odnosu na isti period prethodne godine.U periodu januar – novembar 2024. godine turisti su ostvarili 3.773.938 noćenja, što je za 8,6 posto više u odnosu na isti period 2023. godine. Domaći turisti ostvarili su 1,1 posto posjeta više u odnosu na isti period 2023. godine, dok je broj noćenja stranih turista viši za 11,9 posto u odnosu na isti period prethodne godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 28,9 posto dok učešće stranih turista iznosi 71,1 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (13,2 posto), Srbije (11,5 posto), Turske (9,9 posto), Saudijske Arabije (7,9 posto), Slovenije (5,8 posto), Njemačke (4,3 posto), SAD (3,5 posto), Kine (3,3 posto), Italije (2,9 posto) i Poljske sa (2,7 posto) noćenja, što predstavlja 65 posto ukupnog broja noćenja. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 35 posto noćenja.Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 94,2 posto.

Domaći turisti ostvarili su 0,9 posto posjeta više u odnosu na isti period 2023. godine

BiH je sve primamljivija za turiste, to potvrđuju i podaci o posjeti našoj zemlji

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je promet od 44.752,68 KM, a u sklopu 10 transakcija ukupno je prometovano 2.457 vrijednosnih papira.Vrijednosti indeksa BIFX i SASX-Fundamentals, SASX-FN, nisu se mijenjale u odnosu na prethodno trgovanje, dok su vrijednosti ostalih indeksa u padu. Tako je indeks SASX-10 pao za 0,85 posto, indeks SASX-30 za 0,25 posto, dok je SASE Islamski indeks – u saradnji sa BBI, SASX-BBI, u padu za 1,11 posto.Na Kotaciji je trgovalo u segmentu privrednih društava i to dionicama emitenta Bosnalijek d.d. Sarajevo u iznosu 39.199,72 KM, a u sklopu šest transakcija prometovano je 1.568 dionica. Kurs emitenta je iznosio 25 KM.Na Slobodnom tržištu ostvaren je promet od 5.552,96 KM, a u sklopu četiri transakcije prometovano je 889 dionica. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo u iznosu 5.057,96 KM. Kurs emitenta iznosio je 11,52 KM.Trgovano je još i dionicama emitenta Energoinvest d.d. Sarajevo u iznosu 495 KM i cijenom 1,10 KM.Dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta Bosnalijek d.d. Sarajevo od 0,04 posto, dok je dnevni pad registrirao emitent JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo od 7,38 posto, saopćeno je iz Sarajevske berze.

Na Kotaciji je trgovalo u segmentu privrednih društava i to dionicama emitenta Bosnalijek d.d. Sarajevo u iznosu 39.199,72 KM

Na Sarajevskoj berzi promet 44.752,68 KM

U 2025. godini očekuje se agregirana inflacija u visini od 3,6 posto, a u 2026. godini od 3,5 posto, navodi se u informaciji o rezultatima ankete o inflacijskim očekivanjima iz decembra 2024. godine, koju je objavila Centralna banka BiH (CBBiH). Rezultati decembarskog kruga anketiranja odnose se na kratkoročne predikcije očekivane inflacije za 2025. i 2026. godinu. Rezultati ankete pokazuju postepenu stabilizaciju očekivane agregirane inflacije u odnosu na prethodne krugove ispitivanja.- Navedeni rezultati impliciraju pozitivna očekivanja u pogledu kratkoročnih inflacijskih kretanja, što u budućnosti, kao rezultat ovih očekivanja, može dovesti do stimulisanja ostalih makroekonomskih indikatora. Stoga, s ciljem informisanja javnosti o očekivanim inflatornim kretanjima, CBBiH nastavlja provoditi redovna anketiranja – navode iz CBBiH.Donosioci odluka svoje buduće potrošnje još baziraju na očekivanim cjenovnim kretanjima. I u ovom krugu anketiranja učestvovali su predstavnici finansijskog sektora, tj. banke i osiguravajuća društva.

Navedeni rezultati impliciraju pozitivna očekivanja u pogledu kratkoročnih inflacijskih kretanja, navodi se u saopćenju Centralne banke BiH

U 2025. godini očekuje se agregirana inflacija od 3,6 posto, a u 2026. godini od 3,5 posto

Ruski gasni gigant Gazprom razmatra otpuštanje više od hiljadu radnika zaposlenih u administraciji, potvrdio je portparol kompanije koja je uzdrmana gubitkom izvoza u Evropu.Ukrajina je 1. januara okončala višedecenijske sporazume o tranzitu ruskog gasa - dogovore koji su donijeli milijarde dolara i Kijevu i Moskvi - u pokušaju da smanji prihode Rusiji koja je prije skoro tri godine pokrenula invaziju, piše <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/rusija-gazprom-otpustanja/33273999.html">Radio Slobodna Evropa</a>.Portparol Gazproma potvrdio je u ponedjeljak AFP-u autentičnost pisma koje kruži ruskim medijima u kojem viša funkcionerka predlaže otpuštanje oko 40 posto radnih mjesta u sedištu kompanije u Sankt Peterburgu.U pismu od 23. decembra 2024. upućenom šefu Gazproma Alekseju Mileru, zamjenica predsjednika kompanije Jelena Iljuhina je rekla da bi kompanija trebalo da smanji broj zaposlenih u sjedištu sa "više od 4.100" na "2.500 zaposlenih".- Izazovi s kojima se suočava grupa Gazprom nalažu smanjenje vremena potrebnog za pripremu i donošenje odluka - navela je Iljuhina u pismu, kritikujući "pretjerane birokratske procese" i izlažući predložene rezove.Predložena otpuštanja neće uticati na zaposlene u proizvodnim pogonima.Gazprom, nekada jedan od glavnih izvora prihoda ruske vlade, zabilježio je neto gubitak od skoro sedam milijardi dolara u 2023. godini, što je bio prvi gubitak te kompanije u više od dvije decenije.Kompanija ima monopol na izvoz ruskog gasa preko gasovoda i pokušava da preusmjeri svoje isporuke na nova tržišta.Rusija je pokrila skoro 45 odsto ukupnog uvoza gasa u EU 2021. godine, da bi u 2023. to palo na ispod 15 odsto, pokazuju statistički podaci EU.Brisel želi da EU u potpunosti smanji upotrebu ruskih fosilnih goriva do 2027.Gazprom je povećao prodaju Kini posljednjih godina, ali Peking još nije odobrio novi dugoročni ugovor o snabdijevanju ili ugovor o izgradnji novog velikog gasovoda.Projekat o kome se dugo raspravljalo, nazvan Snaga Sibira 2, omogućio bi Gazpromu da preusmeri gas u Kinu s polja koja su nekada snabdijevala Evropu.

Brisel želi da EU u potpunosti smanji upotrebu ruskih fosilnih goriva do 2027. godine

Gazprom razmatra otpuštanje više od hiljadu radnika posle gubitka tržišta EU

Sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća u Vladi FBiH je završena, a sudeći prema izjavi predsjednika Safudina Čengića, dogovor je da Vlada FBiH već za iduću sjednicu pripremi prijedlog seta mjera koji bi okšali poslodavcima nakon što je povećanja minimalna plaća na 1.000 KM.- Zakazali smo odmah sjednicu za naredni ponedjeljak u 14 sati kada ćemo imati prijedlog Vlade o kojem ćemo razgovarati - rekao je Čengić koji se dotakao mogućeg linearnog povećanja plaće.- To će se riješiti kroz mjere koje će Vlada predložiti. Vlada je svjesna da je nemoguće zadržati trenutne plaće ako se minimalna plaća poveća za 60 posto.Čengić je izjavio da se konkretno razgovaralo o svim pitanjima koja su se pojavila nakon odluke Vlade o povećanju minimalne plaće.- 1.000 KM minimalne plaće je stavka koju će poslodavci ispoštovati. Poslodavci su tražili da se oslobode plaćanja određenog iznosa na tu minimalnu plaću. Predlagali smo da 700 KM bude oporezivo, a ostalo neoporezivo. To se ne može uraditi ni uredbom i ni odlukom Vlade to mora biti izmjena zakona o doprinosima.Što se tiče ovih drugih plaća, vlada je spremna da dostavi prijedlog na koji način će reagirati odnosno na koji način će odgovoriti na razliku plate iznad hiljadu maraka. Mislim da je to korektno i to je dobro rješenje - kazao je on.Čengić je naglasio kako su svi svjesni da se nečega moraju odreći da bi se poboljšao standard uposlenika, ali da se ne smije dovesti u pitanje poslovanje, posebno kada su u pitanju manje kompanije.Najavio je i da će minimalna plaća ostati 1.000 KM, ali da će Vlada donijeti prijedloge da olakša poslodavcima kada su u pitanju veće plaće.- Trebamo biti realni, nema priče više o minimalnoj plaći, ovdje je pitanje kako donijeti set fiskalnih zakona. Nama je rečeno da će početkom februara biti upućeno u ESV-u pa i Parlamentu. Bez tog sistemskog rješenja nema pravog rješenja. Vlada i Parlament moraju donijeti te fiskalne zakone kako bi svi znali pod kojim uslovima moramo poslovatiFiskalni zakoni da se donesi i u martu ili februaru, njihova primjena će biti od početka iduće godine. Ali, neovisno, neka se usvoje ti zakono da onda od 1. januara 2026. znamo kako poslujemo - istakao je Čengić.Dodao je kako poslodavci mogu po trenutnoj formuli isplaćivati minimalnu plaću, ali da će tražiti od Vlade da jedan dio rastereti.

Zakazali smo odmah sjednicu za naredni ponedjeljak u 14 sati kada ćemo imati prijedlog Vlade o kojem ćemo razgovarati

Čengić: Vlada FBiH prihvatila da rastereti poslodavce, donesena tri zaključka

Javni dug Bosne i Hercegovine, koji se sastoji od dugova entiteta, raste gotovo podjednako iz godine u godinu.&nbsp;Iako naša zemlja nije među najzaduženijima, problem predstavlja struktura tog duga. Entiteti se zadužuju, kod komercijalnih banaka po dosta visokoj kamatnoj stopi, a novac se troši na otplatu ranije uzetih kredita ali ne i na razvojne i infrastrukturne projekte. Koliki je javni dug i koji entitet je po glavi stanovnika zaduženiji?<h2>Nedopustivo zaduživanje</h2>Prema podacima Ministarstva finasija BiH javni dug BiH u zadnjem kvartalu tekuće godine iznosi 12 milijardi maraka. Od toga na vanjski dug otpada nešto više od 8 milijardi maraka, dok je unutrašnji dug BiH oko 4 milijarde. U ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija BiH sudjeluje s oko 50%, a Republika Srpska s 48,%. Problem je što se vlasti zadužuju bez vizije i strategije, prenosi <a href="https://www.bhrt.ba/iz-godine-u-godinu-javni-dug-bih-raste-rs-duplo-zadu%C5%BEenija-od-fbih">BHRT</a>.- Kad god vidite da imamo deficit, neplaćene račune iz prethodne godine i kada se zadužujemo da bi to servisirali ili to platili onda je to zaduživanje koje je nedopustivo. Ne možete vi planirati svoje troškove, budžet mora biti izbalansiran - smatra ekonomista Zoran Pavlović.Opozicija kritikuje vlast zbog načina zaduživanja, kako Federacije tako Republike Srpske. - Suština je da je struktura duga jako loša, izuzetno loša. Struktura i ročnost je katastrofalna za nas jer je isključivo motivisana kako sam i rekao budžetskom potrošnjom sa izuzetno visokim kamatnim stopama i po principu dajte mi po svaku cijenu platit ćemo ogroman iznos, čak smo čuli da u RS postoje posrednici da određene dugove dobijaju mnogo veća sredstva nego što su kamate. Zamislite posrednik za zaduženje od 100 miliona eura dobije 12 miliona KM - kazao je poslanik PDP-a u PD PSBiH Branislav Borenović. - Očekujemo i dalje da javna potrošnja raste a da praktično nemamo investicija i da nemamo otvaranja novih radnih mjesta i svega ono što je neophodno da se stabilizuju prihodi u svim budžetima na svim nivoima vlasti - kaže poslanik SDA u PD PSBiH Šerif Špago. <h2>Alarmantno stanje</h2>Kada se uporedi fiskalna snaga Republike Srpske i Federacije BiH, iako je nivo duga skoro jednak, kada se stavi u odnos sa BDP–om, dug Republike Srpske je duplo veći. Ono što je novost je i to da Vlada RS povećava zaduženje na domaćem, a smanjuje na ino tržištu. Sve dok rastu entitetski raste i ukupni javni dug BiH. - Vrlo teško je pratiti da li je opravdano zaduženje u BiH. Javni dug se povećava ali je važno znati zašto se povećava taj javni dug, i ono što je najveći problem je što se zadužujemo gotovo uvijek da bi se pokrili budžetski nedostaci - ističe poslanik u PD PSBiH Jasmin Emrić (NES). Dok je za jedne stanje alarmantno, premijer Federacije objašnjava kako je Federacija smanjila svoj vanjski dug za 511 miliona KM.- Mi smo u aprilu došli, javni dug Federacije s kraja marta je bio 24,9 posto BDP danas je 19, 6% To je za nekih 5 nominalnih procenata ili 20 posto manje duga ako ćemo da govorimo u brojevima sa 2 milijarde i 700 miliona smanjen na 2 milijarde i 200 miliona manji dug Federacije - pojasnio je Nermin Nikšić. - Kada je riječ o Federaciji, vidjet ćemo taj izvještaj na kraju godine. Mene malo brine što se prvi put pojavila stavka ino zaduženja ali mislim da to neće tek tako jednostavno ići jer se mora dobiti odobrenje od državnog nivoa a RS to nije slijedila -&nbsp; ističe predsjednik Odbora za ekonomska pitanja PFBiH Admir Čavalić. I koliko god čudno zvučalo, Bosna i Hercegovina nije prezadužena država. Tome treba dodati i da su devizne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine rekordne.- Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju novembra prošle godine bile su 17,21 milijardu KM i veće su za 170 miliona KM u odnosu na oktobar. To je vrijednost koja se na početku i na kraju mjeseca mijenja u zavisnosti od zaduženosti. Devizne rezevre bilježe rekordno visok nivo -&nbsp; istakla je governerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović. Osim rekordnih deviznih rezervi Centralne banke BiH, Bosna i Hercegovina bilježi rekordne prihode i od indirektnih poreza. Upravo bi novacc sa računa UIO mogao biti iskorišten za infrastrukturne projket, no ta se uzreciva zaduživanja za kradnju čuva za izliku podizanja novih kredita, prenosi <a href="https://www.bhrt.ba/iz-godine-u-godinu-javni-dug-bih-raste-rs-duplo-zadu%C5%BEenija-od-fbih">BHRT</a>.

Opozicija kritikuje vlast zbog načina zaduživanja, kako Federacije tako RS

RS dvostruko zaduženija od Federacije BiH, ali ni to nije najgore od svega

Samostalni sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji, vodoprivredi, ugostiteljstvu, turizmu i trgovini (PPDIVUT) Bosne i Hercegovine danas se oglasio saopćenjem u kojem informiše javnost i radnike, posebno realnog sektora i usluga, a koji su članovi ovog sindikata, da PPDIVUT nije dio Saveza samostalnih sindikata BiH na čijem je čelu Selvedin Šatorović.Ovaj granski sindikat i njegovi organi, kako ističu, učestvovali su u zajedničkim aktivnostima sa Šatorovićem dok nije izgubio legalitet i legitimitet za Sindikat PPDIVUT BiH.- Nekada, za vrijeme bivše Vlade FBiH, zajedno smo na protestima zahtijevali da se dođe do Zakona o minimalnoj plati od 1.000 KM, smanjenjem poreza i doprinosa. Sindikat PPDIVUT BiH je još prije sedam godina potpisao kolektivni ugovor sa jednim od sadašnjih ministara u Vladi FBiH sa minimalnom platom od 1.000 KM. Danas, organi ovog sindikata su pod određenim opstrukcijama koje se čine od strane Šatorovića, lošim upravljanjem zgradom. U zgradu SSSBiH se može ući kad on to hoće, tako da zgradu granski sindikati i radnici koju su svojim sredstvima je gradili ne mogu koristiti onda kada im je potrebna. Određene aktivnosti sindikati moraju voditi izvan prostorija zgrade Sindikata, kao što su sastanci i drugo, a nekada je zgrada zaključana i u radne dane. Na ovaj način nanosi se velika šteta sindikatima - ističu iz Sindikata PPDIVUT.Taj sindikat je, kako se navodi, već odavno bio spreman da sa drugim granskim sindikatima traži izlaz, kako bi se rad sindikata vratio u zgradu i zgrada stavila u punu funkciju rada sindikata i radnika.- Ovaj sindikat i dalje stoji na stanovištu da minimalna plata od 1.000 KM je mala i zato treba tražiti adekvatna rješenja kojima će sva tri socijalna partnera biti zadovoljna. Nažalost, u tim rješenjima ne vidimo gospodina Šatorovića ispred sindikata usluga i realnog sektora - ističu iz granskog Sindikata PPDIVUT.

Ovaj granski sindikat i njegovi organi, kako ističu, učestvovali su u zajedničkim aktivnostima sa Šatorovićem dok nije izgubio legalitet i legitimitet

Raskol među bh. sindikalcima: "Minimalna plata od 1.000 KM je mala, Šatorović je uzurpirao zgradu Sindikata"

Izvršni direktor firme Klarna, Sebastian Sijemijatkovski (Siemiatkovwski), pohvalio se da nije zaposlio nikog u posljednjih godinu dana zahvaljujući tome što je njegova firma prigrlila umjetnu inteligenciju (AI).Kako piše Futurism, broj zaposlenih u Klarni smanjio se za oko 22 posto otkako su se prije otprilike godinu dana ozbiljno posvetili AI tehnologiji. U međuvremenu je vrijednost firme narasla na više od 14 milijardi dolara, što Sijemijatkovski smatra finansijski uspješnim potezom za iskorištavanje trenda oko AI-ja.Fintech kompanija, koja nudi uslugu "kupi sada, plati kasnije" za e-trgovinu, posebno je isticala svoju integraciju s OpenAI-jevim ChatGPT-om, hvaleći se da njihov AI asistent može obavljati posao "700 stalno zaposlenih agenata", kako je navedeno u saopćenju iz februara.Međutim, ta navodna superproduktivnost mogla bi imati ozbiljne posljedice za sigurnost radnih mjesta svih zaposlenih u kompaniji, uključujući i samog izvršnog direktora. Stručnjaci već dugo upozoravaju na mogućnost da AI automatizacija ugrozi ne samo niskokvalifikovane poslove već i one na najvišim nivoima, uključujući izvršne pozicije.- Za mene je AI sposoban raditi sve naše poslove, uključujući i moj vlastiti - napisao je Sijemijatkovski na društvenoj mreži X ranije ovog mjeseca.

<blockquote class="twitter-tweet">I realize my statements on “AI can already do all our jobs” caused quite a stirr. So let me explain and expand what I mean. In my opinion the major breakthrough of AI is a computer with “reasoning” capabilities. This has basically been achieved already. Not if you present AI…&mdash; Sebastian Siemiatkowski (@klarnaseb) <a href="https://twitter.com/klarnaseb/status/1876093526280171699?ref_src=twsrc%5Etfw">January 6, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Za mene je AI sposoban raditi sve naše poslove, uključujući i moj vlastiti, napisao je Sijemijatkovski

Direktor se hvalio da će radnike zamijeniti umjetna inteligencija: Sada brine da će uzeti i njegov posao

Ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić rekao je da u Vladi RS nemaju nikakvih informacija da bi, nakon Naftne industrije Srbije (NIS), pod sankcije mogle i firme u RS koje su u ruskom vlasništvu, navodi <a href="https://capital.ba/djokic-nema-najava-sankcija-za-naftnu-industriju-u-rs-ali-ne-iskljucujem-tu-mogucnost/">Capital</a>.- Mi za sada nemamo nikakvih informacija o namjerama da se sankcije prenesu i na RS i ne očekujem neke velike probleme u narednom periodu, iako ne isključujem kao mogućnost da se i tako nešto desi. Vidim da i predstavnici NIS-a imaju alternativu kako će poslovati u narednom periodu, ali naravno to će u velikoj mjeri zavisiti od političkih pregovora koji će uslijediti - rekao je Đokić.Podsjećamo, kompletna naftna industrija RS, odnosno rafinerije u Brodu i Modriči te lanac benzinskih pumpi "Nestro Petrol" nalazi se u ruskom vlasništvu. U njihovom vlasništvu je i naftna kompanija Optima grupa.Što se tiče sankcija NIS-u i snabdijevanja našeg tržišta naftnim derivatima, Đokić kaže da se gorivo nabavlja iz više izvora, ne samo preko NIS-a i da ne očekuje bilo kakve poremećaje.- Naše pumpe se snabdijevaju iz različitih kompanija koje se bave preradom ili trgovinom naftnih derivata i to će tako ostati i ubuduće. I u vrijeme kada je naša Rafinerija nafte u Bordu bila aktivna brojne pumpe su kupovale na tržištu i od drugih dobavljača tako da nema potrebe za bilo kakvim nestabilnostima. Vjerovatno su oni koji se bave prometom razmišljali ranije i na vrijeme se spremili. Uostalom mi imamo toliko benzinskih pumpi da je nemoguće dovesti u pitanje snabdijevanje - kazao je Đokić.Inače, NIS koji je juče stavljen na američku crnu listu u BiH ima tri kompanije.Kako je objavio Bloomberg Adria, NIS na teritoriji BiH upravlja sa preko 40 Gazprom i NIS Petrol benzinskih stanica.Naftna industrija Srbije vlasnik je NIS Petrola Banjaluka, koji je zatim vlasnik društva G-Petrol Sarajevo.NIS u BiH zapošljava oko 500 radnika i upravlja sa 42 Gazprom i NIS Petrol benzinske pumpe, prema podacima sa zvanične web stranice ove kompanije.NIS je vlasnik i kompanije Jadran-Naftagas Banjaluka, registrovane za djelatnost vađenja sirove nafte.G-Petrol Sarajevo je druga kompanija iz naftnog sektora po prihodima u BiH, sa 645,4 miliona maraka ostvarenih prihoda u 2023. godini. G-Petrol je u 2023. godini prijavio gubitak od 765.965 KM, ali je njegov vlasnik NIS Petrol prijavio dobit od 2.965.442 KM.Podsjećamo, Kancelarija za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija dodala je juče Naftnu industriju Srbije (NIS) na listu sankcija usmjerenih protiv kompanije Gaspromnjeft i Ruske Federacije.Na "crnoj listi" našli su se generalni direktor "Rosatoma" Aleksej Lihačov, direktor kompanije "Gaspromnjeft" Aleksandar Djukov, sin suvlasnika "Lukoila", milijarder Vagit Alekperov, kao i direktori kompanija "Bašnjeft" i "Zarubežnjeft".Kako dodaje, sankcije su uvedene i zamjenicima ministra energetike Rusije Maršavinu i Šeremetcevu.Sankcije su uvedene i protiv 100 brodova koji učestvuju u transportu ruskih energenata, a koji su povezani sa "Sovkomflotom", "Rosnjeftom" i "Gaspromnjeftom".

Naše pumpe se snabdijevaju iz različitih kompanija, kazao je Đokić

Đokić: Nema najava sankcija za naftnu industriju u RS, ali ne isključujem tu mogućnost

U sklopu istraživanja tržišta rada 2024/2025, koje na godišnjem nivou provode Federalni zavod i kantonalne službe za zapošljavanje, krajem 2024. organizovano je anketiranje reprezentativnog uzorka poslodavaca iz Federacije BiH koji imaju pet i više zaposlenih (bez poslodavaca iz javne uprave, zdravstva i obrazovanja).Od ukupno 1.350 uspješno anketiranih, 876 poslodavaca (65 posto) je iskazalo potrebu za zapošljavanjem 5.601 novog radnika u 2025., što je za osam posto više u odnosu na prošlogodišnje istraživanje.<h2>Tražena zanimanja srednje stručne spreme</h2>Najtraženija zanimanja III i IV stepena srednje stručne spreme u 2025. prema rezultatima anketiranja će biti: prodavač - trgovac, vozač kamiona-teretnog vozila, konobar, šivač, zidar, tesar, kuhar, skladištar, bravar, armirač, zavarivač - varilac, stolar, mašinski tehničar. Iskazana je i velika potražnja za pomoćnim radnicima u proizvodnji i radnicima za jednostavne poslove.Za zanimanja sa fakultetskim obrazovanjem, najveća potražnja prema prognozama poslodavaca će biti iskazana za ekonomistima, radnicima iz IT sektora (inžinjerima elektrotehnike, sistem inžinjerima, programerima - IT developerima i drugim), zatim mašinskim inžinjerima, te magistrima farmacije i građevinskim inžinjerima.Najveće procijenjene potrebe za zapošljavanjem radnika u narednoj godini iskazali su poslodavci iz prerađivačke industrije (34 posto), zatim trgovine (20 posto), građevinarstva (16 posto), ugostiteljstva (devet posto), itd.Prema stručnoj spremi, poslodavci su iskazali najveće potrebe za radnicima sa srednjom stručnom spremom III stepena (KV), i to 68 posto. Slijedi tražnja za radnicima srednje stručne spreme IV stepena (SSS) 17 posto, te za radnicima visoke stručne spreme (VSS) osam posto.Skoro 76 posto anketiranih poslodavaca iskazalo je da očekuje rast obima poslovanja (proizvodnje, prodaje i usluga) i rast finansijskog rezultata u 2025., u slučaju da se poboljša poslovni ambijent. Povećanje plaća radnicima u narednoj godini, ali maksimalno do 10 posto, prognoziralo je 58 posto anketiranih poslodavaca.<h2>Kako se traže novi zaposlenici</h2>Prema veličini, najviše je anketirano mikro poslodavaca (50 posto), zatim malih (34 posto), srednjih (12 posto) i velikih poslodavaca (četiri posto), što je u skladu sa strukturom privrede.Istraživanje je pokazalo da anketirani poslodavci nove zaposlenike najčešće traže putem ličnih kontakata, zatim korištenjem usluga javnih službi za zapošljavanje, te korištenjem društvenih mreža i vlastite baze podataka i internet stranice.Kompletan izvještaj o istraživanju tržišta rada u Federaciji BiH 2024/2025, koji će osim podataka iz ove ankete sadržavati i administrativne podatke sa tržišta rada, bit će objavljen u februaru 2025. godine, saopćeno je iz FZZZ-a.&nbsp;

Najveće procijenjene potrebe za zapošljavanjem radnika u ovoj godini iskazali su poslodavci iz prerađivačke industrije

Pokazalo istraživanje: Ovo će biti najtraženija zanimanja u 2025. godini 

Direktna strana ulaganja u BiH u prvih devet mjeseci prošle godine iznosila su 1.477,4 miliona maraka ili 755,4 miliona eura što je manje za 3,4 posto u odnosu na isti period 2023. godine.Uz napomenu da su preliminarni podaci podložni naknadnim revizijama, strana ulaganja u periodu od januara do septembra 2024. manja su za 3,4 posto u odnosu na isti period godinu ranije (prema revidiranim podacima u periodu I – IX 2023. godine direktna strana ulaganja iznosila su 1.528,9 miliona KM), kazali su Feni iz Agencije za unapređenje stranih investicija - FIPA, dodavši da se uz blago smanjenje, a nakon detaljnije analize, može zaključiti i da je iznos u prva tri kvartala 2024. približan iznosu iz prethodne godine.<h2>Sektori u koje najviše ulažu stranci</h2>U prvih devet mjeseci 2024. godine zemlje s najvećim registriranim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini su: Hrvatska (252,5 miliona KM), Njemačka (240,2) i Slovenija (193,4 miliona KM), potvrdili su iz FIPA-e.Značajna povećanja kapitala (preko 100 miliona KM) registrirale su i Austrija (178,8 miliona KM), Velika Britanija (135,6), Srbija (110,8) i Nizozemska (105,5 miliona KM).Djelatnosti u okviru kojih je registrirano najviše izravnih stranih investicija u BiH, za prvih devet mjeseci 2024. su: "Finansijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i penzionih fondova" (388,7 miliona KM), zatim "Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima" (218,9), "Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija" (139,5) i "Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima" (132,6 miliona KM).U Agenciji za unapređenje stranih investicija smatraju da BiH uživa povjerenje stranih investitora te da velika većina onih koji već posluju u BiH planira reinvesticije u proširenje ili nove projekte.Prema podacima iz upitnika Aftercare programa (postinvesticijska podrška stranim kompanijama u BiH), 30 stranih kompanija koje posluju u BiH, koje su predstavnici FIPA-e posjetili tokom 2023. godine, proizlazi da je 83,3 posto (ili 25 od 30 kompanija) odgovorilo da planira reinvesticije u proširenje, unapređenje poslovanja ili nove projekte. Pet kompanija ili 16,7 posto su se izjasnile da ne planiraju reinvesticije, dok 86,7 posto (ili 26 kompanija) planira povećanje zaposlenosti u naredne tri godine (četiri kompanije ili 13,3 posto ne planiraju nova radna mjesta).<h2>Najveći izazovi za investitore</h2>Strani investitori najviše nam zamjeraju sporost administracije, odsustvo podrške države za reguliranje pitanja zelene energije, te neusklađenost obrazovnog sistema s potrebama tržišta rada.Uz to, smetaju im i visoke stope doprinosa na plaće, komplicirane carinske procedure (izvozne/uvozne), dugotrajne procedure za izdavanje radnih i boravišnih dozvola, i slično.

Strani investitori najviše nam zamjeraju sporost administracije

Direktna strana ulaganja pala za 3,4 posto: Hrvatska, Njemačka i Slovenija su najveći investitori

Distributivna i prenosna mreža u Bosni i Hercegovini ima kapacitet da prihvati električnu energiju koju će proizvoditi nove elektrane ukupne snage 2000 megavata (MW) čija će se gradnja odvijati u narednim godinama. Među njima su i hidrocentrale na Bosni i Drini kao projekti od izuzetne važnosti i za aktuelni proces tranzicije elektroenergetskog sektora.Komentarišući predstojeće aktivnosti, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta elektroenergetičara (CIGRE) Zijad Bajramović ističe da struka podržava razvoj elektroenergetskih sistema koji uključuje povećanu obnovljivu i distribuiranu proizvodnju i zahtijeva otporniju i fleksibilniju mrežu koja prepoznaje sve kritičniju ulogu integriranih prijenosnih i distributivnih sistema kao pokretača energetske tranzicije.- Sposobnost da se postojeće distributivne mreže održe stabilnim i funkcionalnim odnosno da im se poveća otpornost u novim klimatskim uslovima zahtijeva značajna ulaganja. Fleksibilnost je ključna za stabilnost mreže posebno u kontekstu povećane upotrebe obnovljivih izvora energije koji su često nestabilni i podložni promjenama usljed vremenskih uslova. Iz tog razloga postoji potreba za razvojem novih tehnologija, kao što su baterije za skladištenje i upravljanje invertorima - izjavio je Bajramović za Fenu.O tome je krajem prošle godine razgovarano i na četvrtom Savjetovanju bosanskohercegovačkog komiteta elektrodistributera (CIRED) održanom u Mostaru na kojem je zaključeno da se novim setom energetskih zakona građanima na jednostavniji način daje mogućnost da se uključe u dekarbonizaciju energetskog sektora. Pri tom su prezentirana i mišljenja vodećih stručnjaka iz Hrvatske i Slovenije. No, da bi se došlo do željenog cilja biće potrebno usvojiti određene podzakonske akte, koji će omogućiti primjenu novih rješenja - prozjumera, zajednica obnovljive energije, itd.Poruke sa skupa u Mostaru aktuelizirane su na posljednjoj sjednici Upravnog odbora Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE u kontekstu aktivnosti planiranih za 2025. godinu. Naglašeno je da su elektroenergetičari, elektroenergetske kompanije, regulatori sistema ali i aktuelna vlast pred novim izazovom kada je u pitanju jačanje otpornosti distributivnog sistema s obzirom na sve veći broj ekstremnih događaja i štetnih uticaja na električnu mrežu.- Riječ je ustvari o kvarovima kao što su raspadi elektroenergetskog sistema, prekidi u napajanju i oštećenju opreme, klimatske promjene i ekstremni vremenski uslovi, oluje, poplave, kibernetički napadi i otpornost na brze tehnološke promjene - pojasnio je Bajramović.Na važnost tog pitanja upozorile su i prošlogodišnje poplave u nekoliko gradova u BiH, kao i raspad elektroenergetskog sistema Bosne i Hercegovine i dijela regije sredinom prošle godine, te raspad na Kubi koji se desio minule jeseni.

Krenula sadnja "Ljubuškog ranog" krompira, očekuje se urod od oko 8 hiljada tona

Dolar se približava dvogodišnjem maksimumu

Na kraju prošle godine evidentirano 46.476 nezaposlenih osoba

Audi prepustio tron: Američka kompanija ga prvi put pretekla u globalnoj prodaji automobila

BiH je sve primamljivija za turiste, to potvrđuju i podaci o posjeti našoj zemlji

Na Sarajevskoj berzi promet 44.752,68 KM

U 2025. godini očekuje se agregirana inflacija od 3,6 posto, a u 2026. godini od 3,5 posto

Gazprom razmatra otpuštanje više od hiljadu radnika posle gubitka tržišta EU

Čengić: Vlada FBiH prihvatila da rastereti poslodavce, donesena tri zaključka

RS dvostruko zaduženija od Federacije BiH, ali ni to nije najgore od svega

Raskol među bh. sindikalcima: "Minimalna plata od 1.000 KM je mala, Šatorović je uzurpirao zgradu Sindikata"

Direktor se hvalio da će radnike zamijeniti umjetna inteligencija: Sada brine da će uzeti i njegov posao

Đokić: Nema najava sankcija za naftnu industriju u RS, ali ne isključujem tu mogućnost

Pokazalo istraživanje: Ovo će biti najtraženija zanimanja u 2025. godini

Direktna strana ulaganja pala za 3,4 posto: Hrvatska, Njemačka i Slovenija su najveći investitori

Bajramović: Distributivna mreža u BiH može prihvatiti energiju iz novih elektrana snage 2.000 MW

Biznis

Krenula sadnja "Ljubuškog ranog" krompira, očekuje se urod od oko 8 hiljada tona

Dolar se približava dvogodišnjem maksimumu

Na kraju prošle godine evidentirano 46.476 nezaposlenih osoba

Audi prepustio tron: Američka kompanija ga prvi put pretekla u globalnoj prodaji automobila

BiH je sve primamljivija za turiste, to potvrđuju i podaci o posjeti našoj zemlji

Na Sarajevskoj berzi promet 44.752,68 KM

U 2025. godini očekuje se agregirana inflacija od 3,6 posto, a u 2026. godini od 3,5 posto

Gazprom razmatra otpuštanje više od hiljadu radnika posle gubitka tržišta EU

Čengić: Vlada FBiH prihvatila da rastereti poslodavce, donesena tri zaključka

RS dvostruko zaduženija od Federacije BiH, ali ni to nije najgore od svega

Raskol među bh. sindikalcima: "Minimalna plata od 1.000 KM je mala, Šatorović je uzurpirao zgradu Sindikata"

Direktor se hvalio da će radnike zamijeniti umjetna inteligencija: Sada brine da će uzeti i njegov posao

Đokić: Nema najava sankcija za naftnu industriju u RS, ali ne isključujem tu mogućnost

Pokazalo istraživanje: Ovo će biti najtraženija zanimanja u 2025. godini

Direktna strana ulaganja pala za 3,4 posto: Hrvatska, Njemačka i Slovenija su najveći investitori

Bajramović: Distributivna mreža u BiH može prihvatiti energiju iz novih elektrana snage 2.000 MW