U prepunoj Sali Narodnog pozorišta Sarajevo otvoren specijalni program „Pozorišne notte“, u sklopu kojeg je izveden koncert gitariste i kompozitora Mirze Redžepagića.Gitarista i kompozitor Mirza Redžepagić zajedno sa vrhunskim muzičarima iz Španije i Sjedinjenih Američkih Država Maitom Arregiom, Imamom Hamdanijem i Evom Catalom sarajevskoj publici poklonili su jedinstven umjetnički doživljaj, donoseći jedinstvenu fuziju flamenca, jazza i world musica.Gosti koncerta bili su članovi kvarteta SA Sinfonietta.S Mirzom na sceni nastupili su svjetski muzičari: Maite Arregi, španska pijanistica poznata po jedinstvenom stilu u kojem kombinuje jazz, soul i hip hop; Imam Hamdani, američki gitarist pakistanskog porijekla iz New Yorka, koji spaja indijske rage s jazzom i bluesom; te Eva Catalá, bubnjarka i kompozitorka iz Valencije, koja je aktivna na flamenco i latin jazz sceni u Španiji. "Posebna mi je čast što se koncert održao u Narodnom pozorištu Sarajevo– instituciji koju smatram hramom kulture Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Predstaviti svoju muziku u ovakvom prostoru i pred ovakvom publikom za mene predstavlja istinsku privilegiju." – izjavio je gitarista i kompozitor Mirza Redžepagić.Ulaznice za specijalni program “Pozorišne notte“, koji će ponovo biti upriličen u januaru i martu, mogu se kupiti putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, te putem platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

S Mirzom na sceni nastupili su svjetski muzičari

Koncertom Mirze Redžepagića otvoren specijalni program Narodnog pozorišta "Pozorišne notte"

Roman "Alfir" Irfana Horozovića promoviran je večeras u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine. Piščeva supruga, književnica i slikarka Ajnuša Horozović kazala je da ovo neobična promocija, jer se osim tri knjige koje su na stolu, nigdje više ne može naći primjerak “Alfira”.- Roman je izdat u Hrvatskoj i kompletan tiraž je rasprodan, a nažalost nikad nije obajavljen u Bosni i Hercegovini. Nadamo se da će ova promocija izazvati interes i da će “Alfir” zaintrigirati izdavače i/ili nadležna ministarstva. Inicirala sam ovaj koncept, ovu promociju kao jednu kosmičku podršku našem Irfanu u ovim najtežim trenucima njegovog života – kazala je Horozović.<h2>Roman o prognanicima</h2>Promotorice su bile Indira Kučuk-Sorguč, književnica i direktorica Muzeja Sarajeva i prof. dr. književnosti Šeherzada Džafić.Indira Kučuk-Sorguč kaže da otkrila djela Irfana Horozovića nakon rata te da je vrlo brzo postala zaljubljenik prvenstveno njegove proze, ali i ličnosti. Podsjetila je da je kao mlada novinarka i teatarska kritičarka pisala osvrte na predstave nastale prema Horozovićevim tekstovima te da je velika šteta što ih danas nema na pozorišnim daskama.- Veoma je teško je govoriti o čovjeku koji trenutno na bolesničkoj postelji, ali je istovremeno toliko vitalan da mi sada ovdje govorimo o djelu koje se tiče svih nas. “Alfir” je roman o prognanicima, onima koji traže svoje mjesto pod nebeskim svodom, a istovremeno je roman koji o njima govori na način da počnemo da smatramo da je povratak neophodan, bilo stvarni ili u snu – kazala je Kučuk-Sorguč.Šeherzada Džafić je doktorsku disertaciju „Prostori fakcije, fikcije i fantastike u djelu Irfana Horozovića“ odbranila na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.- Mnogi ne znaju da su u Zagrebu Horozoviću posvetili čitav jedan semester, odnosno izučava se na Filozofskom fakultetu kao poseban kolegij. Moj rad citirali su u Makedoniji, Bugarskoj, Austriji i svako prevođenje priča i djela Irfana Horozovića na neki drugi jezik čini da on raste, postaje svjetski pisac, a tamo i jeste njegovo mjesto. Irfan Horozović je svjetla tačka svjetske književnosti i jedan od onih rijetkih pisaca koji su proroci. Za svako njegovo djelo za deset ili 20 godina poslije nastanka uvidimo da je bilo proročko – kazala je Džafić.<h2>Daroviti književnik i dramski pisac</h2>Irfan Horozović je bosanskohercegovački književnik i dramski pisac. Objavio je više od četrdeset naslova (od kojih su neki doživjeli nekoliko izdanja i/ili izvođenja).Dramski tekstovi izvođeni su mu na radiju (Šesta smrt Benjamina Talhe, Zadovoljština, Kuburović, Posuđena rečenica), u teatrima (Ružičasta učiteljica, Soba, Pehlivan Arif Tamburija, Šeremet, Proba, Tri Sabahudina) i na televiziji (Šeremet). Neki od tih tekstova prevedeni su i igrani u Švedskoj i Poljskoj. Jedna adaptacija knjige Talhe pod nazivom Priče iz Šedrvanskog vrta postavljena je u Rimu.Po njegovom scenariju (napisanom prema vlastitoj priči Leda na zahtjev Zagreb-filma) snimljen je sedamdesetih godina animirani film Leda II u režiji Ivana Tomičića i, potom, igrani film Zaboravljena poslovica u režiji Dubravka Bibanovića, 2003. (u produkciji FTV).Dobitnik je za svoja književna djela Nagrade “Sedam sekretara Skoja” (1972), Nagrade grada Banje Luke “Veselin Masleša” (1980), Nagrade Udruženja književnika BiH (1988), Nagrade za najbolju knjigu za djecu u BiH (1987), Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine za 1998. godinu, Nagrade “Meša Selimović” (za najbolji roman objavljen u 2002. na govornom prostoru Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore), Nagrade 25. novembar za životno djelo (2017) te drugih nagrada i priznanja, saopćeno je iz Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

Roman je izdat u Hrvatskoj i kompletan tiraž je rasprodan, a nažalost nikad nije obajavljen u Bosni i Hercegovini

Promoviran roman "Alfir" Irfana Horozovića

"Hasanaginica", jedna od najpoznatijih i najtragičnijih balada Bosne i Hercegovine, ponovo će oživjeti na pozornicama, a pemijerno će biti izvedena u sutra, 14. decembra na sceni Narodnog pozorišta u Tuzli.Nakon premijere, predstava će biti izvedena i u Kalesiji, u BKC "Alija Izetbegović", u nedjelju, 15. decembra.&nbsp;Sljedeće izvedbe očekuju nas u Tuzli, na sceni Narodnog pozorišta, 17., 18. i 19. decembra, a predstava će gostovati i u Zenici, 26. decembra, u Bosanskom narodnom pozorištu.&nbsp;Na kraju, predstava će biti izvedena i u Mostaru, 27. decembra 2024. godine, čime će zatvoriti ovogodišnju turneju."Hasanaginica" je priča o ljubavi, borbi, i patnji, a njeno izvođenje na pozorišnoj sceni obećava da će biti snažan emotivni doživljaj za sve posjetitelje.&nbsp;Pozorište u Tuzli, Zenici, Kalesiji i Mostaru poziva publiku da se pridruži ovom jedinstvenom teatarskom iskustvu i uživa u izvedbi koja na novi način oživljava jednu od najvažnijih narodnih balada Balkana.

Nakon premijere, predstava će biti izvedena i u Kalesiji, u BKC "Alija Izetbegović", u nedjelju, 15. decembra

"Hasanaginica" na pozorišnim scenama: Premijera na sceni Narodnog pozorišta Tuzla

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, u ponedjeljak 16. decembra, sa početkom u 19:30 sati, biti će izvedena hit predstava "Marlene Dietrich: pet tačaka optužnice" autora i režisera Harisa Pašovića.U naslovnoj ulozi "Marlene Dietrich" gledat ćemo jednu od najboljih glumica u regionu Mirjanu Karanović. Pored Mirjane u predstavi igraju Mona Muratović, Elmir Krivalić i Enes Salković.Prema riječima Harisa Pašovića, autora i reditelja komada Marlen Ditrih (Marlen Dietrich) je bila više od filmske zvijezde - bila je mit.&nbsp;- Jedna veoma neobična žena, veoma posebna, koja je u svom životu uvijek pravila nekonvencionalne izbore, često rizikujući reakciju svoje okoline - bilo privatne, profesionalne ili reakciju u svojoj domovini. Ja sam napisao dramu o jednom imaginarnom suđenju Marlene Dietrich, u kojem je optužena zbog svog životnog stila; svojih neortodoksnih stavova o braku i porodici; svoje nezavisne prirode; svom erotizmu i svom učešću u američkoj vojsci tokom drugog svjetskog rata. U drami, troje mladih tužilaca, jedna žena i dva muškarca, optužuju Marlenu da nije bila dovoljno patriota, da nije bila dobra majka, da je imala izvanbračne veze, i da je izdala svoju zemlju. To su ozbiljne optužbe i oni navode primjere iz njenog života koji potkrepljuju, po njihovom mišljenju, tu optužnicu - kazao je Pašović.Scenografiju potpisuju Lada Maglajlić i Vedad Orahovac, a dizajn kostima Irma Saje i Vanja Ciraj. Kompozitor predstave je Dino Šukalo i Studio "Modra rijeka". Za dizajn svjetla zadužen je Branislav Milinković, a za videoart Dino Hujić. Direktor fotografije je Alen Alilović, a videoprodukcija je "Source production"."Marlene Dietrich: pet tačaka optužnice" autora i režisera Harisa Pašovića rađena je u koprodukciji Narodnog pozorišta Sarajevo, Mittelfesta Cividale u saradnji sa BNP Zenica.Ulaznice za predstavu mogu se kupiti putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, te putem platforme <a href="https://www.karter.ba/">www.karter.ba</a> ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

Prema riječima Harisa Pašovića, autora i reditelja komada Marlen Ditrih (Marlen Dietrich) je bila više od filmske zvijezde - bila je mit

Mirjanu Karanović u ulozi Marlene Dietrich

Mirjana Karanović u ulozi "Marlene Dietrich" 16. decembra na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Bosanskohercegovački književnici Ruždija Adžović i Rezak Hukanović upriličili su u Briselu, Liježu i Eupenu književne večeri te bh. dijaspori predstavili svoja autorska djela.Adžović je izrazio zadovoljstvo zbog susreta koje su imali s Bosancima i Hercegovcima u nekoliko gradova u Belgiji.- Ovo je bilo moje prvo književno gostovanje u Belgiji i počašćen sam time što sam pozvan. Kao i uvijek kada gostujem van Bosne i Hercegovine, i ovoga puta su susreti i druženja sa bh. dijasporom bili emotivni, meni dragocjeni. Sa svakog ovakvog putovanja nosim mnogo lijepih uspomena i pozitivnih utisaka. Zahvalan sam i ambasadoru Erolu Avdoviću koji je svojim prisustvom dao značaj našim književnim večerima – kazao je Adžović.Također je i Rezak Hukanović iskazao zahvalnost ugodnim druženjem sa bh.dijasporom koje će, kako je rekao, ostati u lijepom sjećanju jer su podijelili zajednički osjećaj ljubavi prema domovini.Ambasador Bosne i Hercegovine u Belgiji Erol Avdović upriličio je prijem za Adžovića i Hukanovića, u okviru obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine.- Zahvalan sam našim književnicima Ruždiji Adžoviću i Rezaku Hukanoviću što su došli u Belgiju i svojim književnim večerima i druženjem sa bh. dijasporom uveličali obilježavanje značajnog datuma za našu državu, Dana državnosti Bosne i Hercegovine – kazao je ambasador Avdović.

Ovo je bilo moje prvo književno gostovanje u Belgiji i počašćen sam time što sam pozvan, kazao je Adžović

Književnici Ruždija Adžović i Rezak Hukanović predstavili se publici u Briselu, Liježu i Eupenu

Tradicionalna manifestacija "Zimski salon knjige“ u svom 22. izdanju večeras je otvorena u gradskoj galeriji Collegium Artisticum Sarajevo u organizaciji Izdavačke kuće Art Rabic. Centralni događaj Sajma bio je otvaranje izložbe "Velikani bosanskohercegovačkog slikarstva".Direktor IK Art Rabic Goran Mikulić u izjavi za Fenu kazao je da ove godine na Sajmu učestvuje devet izdavača iz BiH i regije. Knjige će biti izložene na 20-ak štandova, a ulaz će biti besplatan.Mikulić je najavio da će salon biti popraćen i drugim sadržajima poput predstavljanja knjiga, izložbi i susreta, a tu je i program namijenjen najmlađoj populaciji.- Pokušao sam Sajam približiti posjetiocima, ako ne znaju šta bi kupili za predstojeće praznike najprikladniji poklon je knjiga, a manifestacije poput ove prilika su za kupovinu knjige po povoljnijim uvjetima. Treba se družiti sa knjigom bez obzira da li je to Nova godina ili ne, malo je otrcano da kažem da je 'knjiga najbolji prijatelj', meni jeste - kazao je Mikulić.Osim izbora novih naslova knjiga iz Bosne i Hercegovine i susjedstva, promocija knjiga i druženja s autorima, u sklopu "Zimskog salona knjige" večeras je otvorena izložba "Velikani bosanskohercegovačkog slikarstva", koja obuhvata radove slikara Ibrahima Ljubovića, Ljube Laha, Affana Ramića i Marija Mikulića.Zimski salon knjige će trajati do 22. decembra, a kao i svake godine posjetiocima će ponuditi značajne popuste.

Zimski salon knjige će trajati do 22. decembra, a kao i svake godine posjetiocima će ponuditi značajne popuste

U galeriji Collegium Artisticum otvoren "Zimski salon knjige"  

Osmi Dani novog slovenačkog filma bit će održani u organizaciji Ambasade Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini od 12. do 14. decembra u kinu Meeting Point.U okviru Dana slovenačkog filma biće prikazana ostvarenja "Promatranje" režija Janez Burger, "Probudi me" u režiji Marka Šantića i "Obiteljska terapija" režiserke Sonje Prosenc.Ulaz na projekcije koje počinju u 20.00 sati je slobodan.

U okviru Dana slovenačkog filma biće prikazana ostvarenja "Promatranje" režija Janez Burger, "Probudi me"

Dani novog slovenačkog filma od 12. do 14. decembra u kinu Meeting Point

Povodom Dana ljudskih prava Ibrahim Spahić, direktor Internacionalnog Festivala "Sarajevska zima" objavio je dobitnike tradicionalnih nagrada Sloboda, Srebrena pahuljica i Srebrno drvo ličnostima koje afirmišu slobodu stvaralaštva, BiH u svijetu i promoviraju civilizacijsku baštinu. Spahić je čestitao Dan ljudskih prava sa željom da život, sloboda i mir budu inspiracija za bolji i humaniji svijet u kojem živimo.Dobitnici nagrade Sloboda, za slobodu stvaralaštva su: Violeta Smailović Huart, violinistica; Stjepan i Tatjana Roš, arhitekti; Vesna Mišanović, šahista,velemajstor; Mihajlo Atijas, dizajner; Marina Finci, grafičar; Jusufuf Hadžifejzović, slikar; Bojan Šarčević, vizualni umjetnik te Nina Aleksandra Knežević.Dobitnici nagrade Srebrena pahuljica, za afirmaciju BiH u svijetu, su: Državna komisija BiH za saradnju sa UNESCO-om za afirmaciju materijalne i nematerijalne baštine BiH u svijetu, članovi zajednice Nine Dragon Heads koji 25 godina za SWF povezuju svijet umjetnika; društva La Benevolencija, Napredak, Preporod i Prosvjeta, Ivan Cankar; za kulturnu misiju Elvedina Muzaferija, Lejla Njemčević, Lana Pudar, Džanan Musa, Edin Džeko te porodica Sipović.Dobitnici nagrade Srebrno drvo, za baštinu BiH su: Arhiv BiH, Zemaljski muzej BiH, ANUBiH, Historijski muzej BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Umjetnička galerija BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Kinoteka BiH, Biblioteka slijepih i slabovidnih osoba BiH, Narodno pozorište, Olimpijski muzej XIV ZOI, Muzej Sarajevo, SARTR, Kamerni teatar, Pozorište mladih, UNSA, KUD "Seljo", Vijeće Europe povodom 75. godišnjice i 70. godišnjice Europske Konvencije o kulturi, Asocijacija bijenala mladih umjetnika Europe i Mediterana, Asocijacija deklaracija za prava Mediterana, Projekat Effe/Efa, Projekat Fama, saopćeno je iz Festivala "Sarajevska zima".&nbsp;

Spahić je čestitao Dan ljudskih prava sa željom da život, sloboda i mir budu inspiracija za bolji i humaniji svijet u kojem živimo

Festival "Sarajevska zima": Objavljeni dobitnici nagrada Sloboda, Srebrena pahuljica i Srebreno drvo

"6. Flota u Miljacki - Sarajevske ratne priče" naziv je nove knjige dugogodišnjeg novinara te istaknutog bivšeg bosanskohercegovačkog diplomate Zlatka Dizdarevića koja će biti predstavljena večeras u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu.O knjizi će govoriti Ferida Duraković, Mile Stojić, Pero Jurišin, Dragana Glumac, Al Dino i autor Zlatko Dizdarević.- Što bi kamiondžija Vučurević iz Trebinja rekao: 'Da je zaista kakva, ne bi bila Šesta, već Prva.', zapisao je Zlatko Dizdarević u svojim Sarajevskim ratnim pričama lipnja 1992., kad su se bilmezi s brda oko Dubrovnika već prebacili na brda oko Sarajeva, a Šesta flota iz naše ratne mitologije uplovila u sarajevsku. Čitali smo Zlajine Sarajevske ratne priče kao Dnevnik Anne Frank u realnom vremenu, dnevničke zapise iz grada-logora, sa strepnjom otvarajući Slobodnu Dalmaciju i čekajući još jedan njegov zapis, još jedan dan kao cijeli još jedan život - zapisao je u predgovoru knjige Boris Dežulović. Predstavljanje knjige najavljeno je za 19.30 sati.

O knjizi će govoriti Ferida Duraković, Mile Stojić, Pero Jurišin, Dragana Glumac, Al Dino i autor Zlatko Dizdarević

U BKC-u večeras predstavljanje knjige "6. Flota u Miljacki-Sarajevske ratne priče" Zlatka Dizdarevića


Protekla sedmica obilovala je značajnim kulturnim događajima širom Bosne i Hercegovine, a šta se to dešavalo možete pogledati u novoj epizodi emisije “Kultart”.

U Kamernom teatru 55 završeni su “Dani Jurislava Korenića,” gdje su dodijeljene nagrade za najbolja umjetnička ostvarenja, uključujući nagrade za režiju, glumačke izvedbe i predstave.Narodno pozorište Sarajevo obilježilo je premijeru prve bosanskohercegovačke opere “Tvrtko, kralj bosanski”, koja je oduševila publiku svojim muzičko-scenskim spektaklom.&nbsp;Istovremeno, Bosansko narodno pozorište Zenica nastavilo je turneju u Živinicama i Kaknju, s predstavama “Limuni” i “Crvenkapica i dobri vuk”.Sarajevski Bosanski kulturni centar otvorio je Sedmi sajam knjige "Knjige u nišama", koji je okupio izdavače iz BiH i regiona, slaveći pisanu riječ i domaće autore.&nbsp;Uz to, Narodno pozorište Sarajevo zaključilo je godinu rekordnim brojem rasprodatih predstava, potvrđujući svoj status kulturnog lidera na sceni BiH.

Sarajevski Bosanski kulturni centar otvorio je Sedmi sajam knjige "Knjige u nišama"

Emisija "Kultart": Kraljevska opera, izvedbe i književne niše

Višestruko nagrađivana predstava "Hedda Gabler" rađena po tekstu norveškog književnika Henrika Ibsena, u režiji Nermina Hamzagića, bit će izvedena u četvrtak, 12. decembra na sceni Narodnog pozorišta, sa početkom u 19:30 sati.U predstavi igraju Mona Muratović, Ermin Sijamija, Aldin Omerović, Vedran Đekić, Jasna Diklić i Belma Salkunić-Bektešević.Dramski tekst "Hedda Gabler" norveškog pisca i dramatičara Henrika Ibsena jedan je od najkompleksnijih ali i najvještije napisanih tekstova u historiji svjetske dramske književnosti a lik Hedde Gabler, tvrde kritičari, jedan od najsloženijih i najintrigantnijih.- Žudeći za nemogućim idealom lijepog i dostojanstvenog, a pristajući na banalnost življenja u modernom društvu, Hedda je jedan od najnepredvidljivijih, najuzbudljivijih i najslojevitijih likova ikada napisanih. Pišući Heddu Gabler, psihološku dramu o ženi zatočenoj u kući, braku i životu koji nije željela, Ibsen slika portret ranog industrijskog društva u kome je tehnologija omogućila masovnu proizvodnju, ali je istovremeno preoblikovala društvene vrijednosti, pa se zadovoljstvo mjeri potrošnjom, vrijednost pronalazi u kompeticiji, a samorealizacija čovjeka se očituje u tome da li je uspješno ispunio svoju društvenu funkciju. Granice individualne slobode iscrtane su linijama društveno prihvatljivog, i svaki pokušaj odstupanja predstavlja napad na krhki poredak društvenih odnosa - napisali su Nermin Hamzagić i Asja Krsmanović.Dramaturgiju i adaptaciju teksta potpisuje Asja Krsmanović, scenografkinja je Mirna Ler, kostimografska rješenja povjerena su Irmi Saje i Vanji Ciraj, a na scenskom pokretu radio je Thomas Steyaert koji potpisuje i muziku.Ulaznice se mogu kupiti putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, te putem platforme <a href="https://www.karter.ba/">www.karter.ba </a>ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

Dramski tekst "Hedda Gabler" norveškog pisca i dramatičara Henrika Ibsena jedan je od najkompleksnijih ali i najvještije napisanih tekstova 

Nagrađivana dramska predstava "Hedda Gabler" na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Književni razgovor povodom nagrade "Predrag Matvejević" romanu "Beskućnik" Namika Kabila biće održan u srijedu, 11. decembra u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u Sarajevu, a razgovor s autorom vodiće književnica i direktorica Muzeja Šejla Šehabović, saopštili su organizatori.Nagrada "Predrag Matvejević" dodjeljuje se za književno djelo bez obzira na žanr - književne eseje, pripovijetke, poeziju, drame, romane ili hibridne forme koje, uz neupitnu književnu kvalitetu, na određeni način odražavaju vrijednosti uključivosti, otvorenog društva, ravnopravnosti i istinske slobode govora, te generalno humanističke vrijednosti koje je Predrag Matvejević zastupao. Ove godine u izboru za nagradu bilo je 114 djela.U obrazloženju žirija za dodjelu nagrade "Predrag Matvejević" bh. autoru Namiku Kabilu za roman "Beskućnik" objavljen u izdanju Frakture (Hrvatska), između ostalog, se navodi:"Kao i sam Predrag Matvejević, koji je prostor doživljavao kao 'mnogo više od geografije', kao dramaturgiju naših snova i čežnji, Namik Kabil nastoji pokazati da prostore ne treba rušiti, čak i ako smo ih prisiljeni ostaviti za sobom. A kad ih stvarno nestane, kad ih poharaju horde vremena, preostaje nam barem književnost. Riječima Namika Kabila: 'Jezik je naša muzika, naša domovina neshvatljiva'.".Roman "Beskućnik" objavljen je u izdanju Akademske knjige iz Novog Sada (Srbija) i u izdanju Frakture iz Zaprešića (Hrvatska). Roman je bio i u širem izboru za nagradu Fric za najbolju knjigu fikcijske proze.Namik Kabil je književnik i filmski autor. Objavio je i romane "Sam", „Amarcord“, „Isijavanje“ (finale nagrade Fric za najbolju knjigu fikcijske proze 2018./2019. godine) i „Yesterday“ (finale nagrade Fric za najbolju knjigu fikcijske proze 2021./2022. godine) te dramske tekstove, saopšteno je.

Namik Kabil je književnik i filmski autor

Razgovor o romanu "Beskućnik" Namika Kabila u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH

Premijera predstave "Ljubavnice", koju prema tekstu nobelovke Elfriede Jelinek režira Jovana Tomić, najavljena je za 11. decembar u Kamernom teatru 55.Predstava "Ljubavnice" istražuje duboke i često teške teme o položaju žena u savremenom društvu, razotkrivajući njihove unutrašnje svjetove, nadanja, strahove i izazove s kojima se suočavaju. Uz inovativan umjetnički pristup, ovaj projekt nastoji potaknuti publiku na promišljanje o društvenim normama i ulogama.Rediteljica Jovana Tomić kazala je na današnjoj konferenciji za medije da je osnovna linija samog romana "Ljubavnice" sprega kapitalizma i položaja žena, patrijarhata. Tomić je kazala da su se u radu na predstavi fokusirali na lične priče likova.- Imamo jedan ljubavni par, imamo jedan ljubavni trougao. Gledali smo da u kontekstu predstave izvučemo lične priče tih likova i da im udahnemo život, da to budu ljudi od krvi i mesa i da nas se tiču - kazala je Tomić.Ona je istakla da je Jelinek hladna u pričanju priče, a da su u predstavi likovi puni emocija.Dramaturginja Asja Krsmanović zahvalila je Kamernom teatru 55 što je omogućio da se ova predstava postavi na scenu.Krsmanović je istakla da je prvobitna ideja bila da se radi predstava o femicidu koji je goruća tema i koja će još dugo biti važna. A rediteljica predstave Jovana Tomić je željela raditi predstavu o tome šta prethodi femicidu.- Femicid je krajnja tačka do koje treba da dođe. A svo to perfidno, suptilo nasilje koje mu prethodi je ono što je sadržano u ovom romanu Elfride Jelinek. Autorica je '75-e godine napisala parodiju ljubavnog romana baveći se temama nasilje koje generiraju patrijarhat i kapitalizam. Kad kažete parodija ljubavnog romana vi znate da je to duhovito. Znate da sadrži elemente koji u prvi mah kad razmišljte o ovoj temi njoj ne pripadaju. Upravo u tome jeste njena genijalnost, upravo zbog toga je Elfrida Jelinek svojedobno dobila Nobelovu nagradu - podvukla je Krsmanović.Uloge u predstavi tumače Dina Mušanović, Nadine Mičić, Anja Kraljević, Boris Ler i Enes Kozličić. Dramaturgiju potpisuje Asja Krsmanović, dok je za scenografiju i kostimografiju zaslužna Adisa Vatreš Selimović. Muzički dio obogatili su kompozitor Vladimir Pejković i korepetitorka Tijana Vignjević.Prva repriza predstave zakazana je za 12. decembar, a druga za 16. decembar.

Rediteljica Jovana Tomić kazala je na konferenciji za medije da je osnovna linija samog romana "Ljubavnice" sprega kapitalizma i položaja žena

Premijera predstave "Ljubavnice" Elfriede Jelinek 11. decembra na sceni Kamernog teatra 55

Malo ko ne zna ko je Milomir Kovačević Strašni, a, i ako ima takvih, sigurno znaju njegove fotografije od kojih su mnoge svijet obišle. Posebno one iz ratnog Sarajeva. Prije nekoliko dana otvorio je izložbu „Sarajevo 80-ih“ u pulskoj galeriji „Makina“, a može se pogledati do 25. decembra. Interes za nju je ogroman, a Strašni fotografijama mnoge vodi na putovanje u to desetljeće.U razgovoru za „Dnevni avaz“ Strašni je govorio upravo iz ovog hrvatskog grada, naglašavajući kako će u svoje Sarajevo doći već u utorak.<h2>Divni ljudi</h2>Kaže i da je na otvorenju u Puli super bilo te da je vidio mnogo dragih ljudi.- Došli su ljudi od svukuda, mnogo je Sarajlija bilo, poznatih, nepoznatih, i gostiju sajma. Fina je to priča o nekom finom Sarajevu osamdesetih godina. O nekim poznatim i manje poznatim ljudima, koje smo svakodnevno sretali, koji su činili šarm tadašnjeg Sarajeva, tako da su ljudi više nego oduševljeni. Svi se sjećaju i „Audicije“ i „Nadrealista“. Ja sam više nego zadovoljan. Puljani su divni ljudi. Nije meni ovo prvi put, već sam ja bio ovdje, već se znamo, a neće biti ni posljednji put – kroz smijeh je rekao Kovačević.

Dodao je da su ljudi okosnica „Sarajeva 80-tih“.- Tu su portreti, od Gorana Bregovića Brege, „Zabranjenog pušenja“, Simonide i Mime, tu su fotografije s koncerata... ima svega. Baš ono neko Sarajevo koje mi zovemo idiličnim, svi se ljudi sjećaju tog Sarajeva, ko god da je došao na izložbu – kazao je Strašni.Prisjetio se kako su ranije izgledale šetnje od Titove ulice do Baščaršije.- Nisu to obična poznanstva, ono prođeš i nekoga pozdraviš. Ne, zaustaviš se, ispriča neko neki vic, nešto, onaj što prodaje sapune, kaže: „Daj, čuvaj mi štand, odoh nešto kupiti ženi.“ Naprimjer. I to je hodanje od Titove do Baščaršije trajalo po sat–sat i po. Ili noćna druženja, po kafanama ili po koncertima. Gdje god dođem, ja sam znao sve živo. Kada snimam ljude, uvijek imam čovjeka, ljudsko biće pred sobom koje je minimum na istom nivou kao i ja, tako da s puno poštovanja se odnosim. To se onda osjeti na fotografijama – kako se vi prema ljudima odnosite, onda se oni prema vama odnose. Takve su i fotografije. Nikada ne idem nekoga da potcijenim, želim da budu fotografije uvjerljive, s puno dostojanstva i ljubavi odnosim se prema svakoj osobi koju fotografišem – istakao je Strašni.<h2>Dobri duh</h2>Osvrnuo se na period agresije na Bosnu i Hercegovinu i opsadu Sarajeva u kojem je, poput dobrog duha, na ulicama grada bilježio svakodnevne trenutke građana. I u podrumima, dvoranama...- Bilo je mnogo više tužnih, ali bilo je i veselih momenata. Trudili smo se isto da živimo, da opstajemo, jedini način da se ostane normalan je bio da nastavimo živjeti kao što smo živjeli i ranije. Bio je makar taj neki djelić sekundice nekog veselja, života, finijih stvari. Ovo što prijatelja imamo iz rata, kad god se vidimo mi opet pamtimo taj rat po našim prijateljstvima koja se ostala do dana današnjeg i koja će ostati. Solidarnost je bila mnogo veća nego danas. Čak i u ratu, onaj ko je šta kome mogao pomoći, pomagao je – prisjetio se Kovačević.

A kako se snalazio za opremu tada, s obzirom na to da nije bilo digitalnog tada...- Imao sam dosta fotografija, pa sam onda mijenjao fotografije, samo neka ima filmova. Prije rata imali smo dosta učenika u fotoklubu, koji su se razišli, pa ono što ostane hemikalija, neki film, malo papira, donosili smo. Dolazili su i stranci, treba im fotki i onda zamijeniš film. Radio sam u „Danima“, pa nešto je redakcija nabavila. Snalazilo se, kao i za hranu, struju i za vodu. Nije bilo pravila. Nemaš struju, izađeš noću, gledaš gdje svijetli, ideš tamo, nosiš laboratorij da praviš slike. Nema vode, ideš ulicom, gledaš ko vuče kanistere, pitaš gdje ima vode, ideš tamo. Vidiš gdje se dijeli humanitarna – staneš u red. Sve je jednostavno izgledalo, samo što je bilo rizično hodati, kretati se i dolaziti do svega toga – rekao je Kovačević.

Nikada Strašni nije ni prešao na digitalnu fotografiju. Ne da se.- Nije se meni promijenio način. Za sve ove svoje projekte ja sam još po starom, još s filmom, razvijačem, papirom, hemikalijama. Samo ako imam neki poslić što se mora nabrzinu prebaciti, to se onda na digitali uradi, ali to je vrlo malo, to je nekoliko puta u godinu. Svi moji projekti su još na filmu i hemikalijama. Živim u svojoj tamnoj komori, tako da svaki dan ponešto mućkam, brčkam, igram se, razvijam neke svoje sličice. Čim sam malo slobodan, svjež ja odmah gasim svjetlo i idem se brčkati po onim kadicama, fotkice raditi. To mi je veliko zadovoljstvo – s posebnim zadovoljstvom je ispričao Strašni.<h2>Prisutan sam</h2>Iako već dugo živi u Parizu, često dolazi u svoje Sarajevo. Kaže kako zna više od ljudi koji tu žive.- Nisam toliko fizički, ali vrlo sam prisutan. U kontaktu sam s mnogim ljudima pa znam šta se dešava. Neki ljudi mene mnogo češće sreću po gradu od onih koji su u Sarajevu, ali ne izlaze i ne kreću se u gradu – kazao je Strašni.<h2>Dikinsona smo i prije rata slušali</h2>Ovog decembra obilježava se 30 godina od dolaska Brusa Dikinsona (Bruce Dickinson) i njegovog benda u opkoljeno Sarajevo i koncerta za pamćenje. A da nije bilo Strašnog, mnogi ne bi danas znali kako je to izgledalo.- Davno je to bilo. To su takva vremena tada bila, ludilo. Uletiš u onu masu i gotovo, nema više, onda se škljoca. Sve snimiš i ne znaš više da si bio, dok ne razviješ filmove, onda tek vidiš koga si i šta si vidio. Super je, bilo je veliko oduševljenje. Nije Dikinson nepoznat, mi smo prije rata ga slušali. Ali kada je došao, to je već onda bilo pravo ludilo. Brzo se to desilo. Završi se koncert, idemo dalje, onda još bježiš negdje, drugog nekog podruma se hvataj – prisjetio se Strašni.

Fotografije „Sarajevo 80-tih“ prikazuju poznate i manje poznate likove iz grada

Milomir Kovačević Strašni za „Avaz“ o Sarajevu, izložbi u Puli, ratnim godinama...: Živim u svojoj tamnoj komori

Predstava „Ljubavnice“ bit će premijerno izvedena u Kamernom teatru 55 11. decembra. Nastala je prema djelu nobelovke Elfriede Jelinek, a režiju potpisuje Jovana Tomić.&nbsp;Ovaj emotivni i intelektualni izazov, koji istražuje kompleksne teme ljubavi, moći i identiteta, donosi duboko angažiranu izvedbu, a Tomić je za „Dnevni avaz“ kazala da je najviše privuklo to što je roman duhovit, pored toga što priča vrlo važnu temu.<h2>Kapitalizam i novac</h2>- Privukao me humor i zapravo forma tog romana koja je izazovna za postavljanje na scenu, jer je tekst hermetičan, u narativu je, a dinamika pričanja priče je naizmjenična, o tri djevojke i njihovim sudbinama. Te tri djevojke su važne zato što dolaze iz tri različita društvena miljea. Jedna je sa sela, druga iz grada, treća je iz više srednje klase. Generalno gledanje na problem patrijarhata u ovom romanu je iz perspektive kapitalizma i novca, i koliko je ta sprega jaka i utječe na živote svih, posebno žena – kazala je Tomić.Tekst je zaintrigirao jer ne nudi nikakva rješenja, a jasna je poruka problema. - Znamo da je kapitalizam problem, da smo izrabljivani u tom sistemu rada, da su žene, iako se dešavaju neke minimalne promjene, daleko od ravnopravnosti kojoj težimo. Svi znamo šta treba da se uradi, ali taj sistem je toliko jak da je teško naći rješenje. Kad bismo znali rješenje, ne bismo bili u pozorištu, nego bismo spašavali svijet. Tako da naš cilj nije da dajemo odgovore – poručila je Tomić.<h2>Potrošačko društvo</h2>Muzika Vladimira Pejkovića je važan element u predstavi, a za Tomić taj dio procesa je bio jako zanimljiv.- Muzika ide iz potpune kontre u odnosu na sadržaj. U tekstu postoji informacija da svi likovi sanjaju o plaži i moru, a dio tog mora i odmora, kao malog raja, jeste Italija. To je zapravo paradigmatično za kapitalizam, jer u tom sistemu mi dobijamo tih deset dana odmora, predaha, koji apsolutno nisu dovoljni, ali to je idealizacija potrošačkog društva – naglasila je Tomić.Zbog tih informacija u tekstu da se godišnji odmor zamišlja u Italiji, odlučili su da cijelu muziku postave u kontekstu italijanskih šlagera.

- Bilo je jako duhovito, ta kontra u odnosu na sadržaj baš dobro funkcioniše. Glumci pjevaju uživo na sceni na italijanskom, i to je čista egzotika. Bilo nam je zaista zabavno i to nam je bio komični reljef – dodala je Tomić.<h2>U iščekivanju premijere</h2>Tomić je kazala da se uvijek raduje prvim reakcijama publike, ali nema klasičnu tremu.- Imali smo zaista dobar proces. Struktura je stabilna, glumci su relaksirani unutar cjeline, sve nam je na vrijeme, što je baš rijedak slučaj u pozorištu. U tom smislu sam mirna i čekam da dobijemo reakcije od publike – istaknula je Tomić.

Kad bismo znali rješenje, ne bismo bili u pozorištu, nego bismo spašavali svijet. Glumci pjevaju uživo na sceni na italijanskom, što je čista egzotika

Rediteljica Jovana Tomić za "Dnevni avaz": Žene su daleko od ravnopravnosti

U sklopu progama obilježavanja 75 godina Narodnog pozorišta u Mostaru, bh. glumac i režiser Zijah Sokolović odigrao je u petak večer predstavu "Međuigre od 0-24".- Godinama već dolazim u Mostar i manje, više sam igrao sve svoje predstave, neke sam i ponovio što je jako lijepo za repertoar. Divno je da pozorište slavi svoj rođendan, to je nešto što je vrhunac određenog društvenog ponosa, barem za nas pozorišne ljude. Premda nisam siguran da su neke druge strukture oduševljene niti razumiju 75 godina pozorišta - osvrnuo se Sokolović na 75. godinu postojanja Pozorišta u Mostaru.Istaknuo je da Pozorište treba biti ponosno na svoje godine postojanja.- Malo ima problema s pritiskom, malo su mu noge hladne, znači cirkulacija mu nije najbolja, šećer je stabilan, ali leđa nisu pa treba neke vježbe raditi, što znači da bi trebalo ovom pozorištu pomoći da svoje zdravstveno stanje dovede na onaj nivo koji je za jednog pristojnog čovjeka od 75 godina - ocjenio je Sokolović, priopćili su iz Narodnoga pozorišta Mostar.U sklopu progama obilježavanja 75 godina Narodnog pozorišta u Mostaru, ljubitelje pozorišne umjetnosti očekuju još dvije predstave: "Drama o Mirjani i ovima oko nje", Bosanskog narodnog pozorišta Zenica i premijera predstave "Hasanaginica", Narodnog pozorišta Mostar u koprodukciji s BKC "Alija Izetbegović" Kalesija, Narodnim pozorištem Tuzla i Bosanskim narodnim pozorištem Zenica.

Koncertom Mirze Redžepagića otvoren specijalni program Narodnog pozorišta "Pozorišne notte"

Promoviran roman "Alfir" Irfana Horozovića

"Hasanaginica" na pozorišnim scenama: Premijera na sceni Narodnog pozorišta Tuzla

Mirjana Karanović u ulozi "Marlene Dietrich" 16. decembra na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Književnici Ruždija Adžović i Rezak Hukanović predstavili se publici u Briselu, Liježu i Eupenu

U galeriji Collegium Artisticum otvoren "Zimski salon knjige"

Dani novog slovenačkog filma od 12. do 14. decembra u kinu Meeting Point

Festival "Sarajevska zima": Objavljeni dobitnici nagrada Sloboda, Srebrena pahuljica i Srebreno drvo

U BKC-u večeras predstavljanje knjige "6. Flota u Miljacki-Sarajevske ratne priče" Zlatka Dizdarevića

Emisija "Kultart": Kraljevska opera, izvedbe i književne niše

Nagrađivana dramska predstava "Hedda Gabler" na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Razgovor o romanu "Beskućnik" Namika Kabila u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH

Premijera predstave "Ljubavnice" Elfriede Jelinek 11. decembra na sceni Kamernog teatra 55

Milomir Kovačević Strašni za „Avaz“ o Sarajevu, izložbi u Puli, ratnim godinama...: Živim u svojoj tamnoj komori

Rediteljica Jovana Tomić za "Dnevni avaz": Žene su daleko od ravnopravnosti

Zijah Sokolović s mostarskom publikom proslavio 75 godina Narodnoga pozorišta

Kultura

Koncertom Mirze Redžepagića otvoren specijalni program Narodnog pozorišta "Pozorišne notte"

Promoviran roman "Alfir" Irfana Horozovića

"Hasanaginica" na pozorišnim scenama: Premijera na sceni Narodnog pozorišta Tuzla

Mirjana Karanović u ulozi "Marlene Dietrich" 16. decembra na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Književnici Ruždija Adžović i Rezak Hukanović predstavili se publici u Briselu, Liježu i Eupenu

U galeriji Collegium Artisticum otvoren "Zimski salon knjige"

Dani novog slovenačkog filma od 12. do 14. decembra u kinu Meeting Point

Festival "Sarajevska zima": Objavljeni dobitnici nagrada Sloboda, Srebrena pahuljica i Srebreno drvo

U BKC-u večeras predstavljanje knjige "6. Flota u Miljacki-Sarajevske ratne priče" Zlatka Dizdarevića

Emisija "Kultart": Kraljevska opera, izvedbe i književne niše

Nagrađivana dramska predstava "Hedda Gabler" na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Razgovor o romanu "Beskućnik" Namika Kabila u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH

Premijera predstave "Ljubavnice" Elfriede Jelinek 11. decembra na sceni Kamernog teatra 55

Milomir Kovačević Strašni za „Avaz“ o Sarajevu, izložbi u Puli, ratnim godinama...: Živim u svojoj tamnoj komori

Rediteljica Jovana Tomić za "Dnevni avaz": Žene su daleko od ravnopravnosti

Zijah Sokolović s mostarskom publikom proslavio 75 godina Narodnoga pozorišta