<p class="">Ismar Žalica jedno je od najprepoznatljivijih imena mlađe generacije na polju grafičkog dizajna, fotografije i muzike. Dolazi iz umjetničke porodice; sin je poznatog bosanskohercegovačkog reditelja Pjera Žalice i glumice Jasne Žalica.</p><p>Žalica je dio nesvakidašnjeg benda, koji je osnovan za predstavu "Blank“, koja je pravljena prema autobiografskoj knjizi Feđe Štukana. Osim Žalice, u bendu su i Štukan, pisac i glumac, Vedran Fajković, v. d. direktora Kamernog teatra 55, te glumac Aldin Omerović. </p><p>Ovaj mladi umjetnik je za "Dnevni avaz“ otkrio da mu je predstava "Blank“ bila vrlo izazovan projekt u vrlo pozitivnom smislu.</p><h2>Tempo rada</h2><p>- Jako sam htio dizajnirati naslovnice albuma, vizuale i plakate za filmove i predstave. U svemu tome se izrodila i ljubav prema fotografiji koja mi je jedan od glavnih alata izvedbe mog izražaja u dizajnerskom smislu. Najizazovniji projekat definitivno je predstava "Blank“. Muzički sam morao biti jako spreman, navježban.&nbsp;</p><p>Zahtijevala se spremnost komponovanja, prilagođavanja postojećih pjesama na licu mjesta ili u veoma kratkom roku. Pored toga, produkcija grafičkih elemenata je također zahtijevala spremnost i brzinu da bi se održao tempo rada. Ovo je prvi put da sviram u predstavi i osjećao sam veliku odgovornost prema kolegama glumcima, reditelju i generalno čitavoj ekipi. Nisam smio sebi dopustiti da budem faktor koji koči razvoj predstave. Jako intenzivno iskustvo iz kojeg sam jako puno naučio – kazao je Žalica.</p><p>Istakao je da Štukana zna veoma dugo i da prema njemu ima veliku dozu poštovanja. </p><p>- Osjećao sam se jako počastvovan kada me je zvao da učestvujem u predstavi. Probe benda su bile vrlo efikasne. Svi smo bili vrlo spremni za rad i čitav ansambl je davao svoj maksimum u datom trenutku. U par navrata sam bio jako zbunjen procesom, jer nisam navikao na ovakav rad, ali je bilo prezanimljivo gledati kako taj proces djeluje i sklapa predstavu i sve njene faktore u jednu cjelinu! Od glumaca, svirača, režisera Kokana Mladenovića, uživao sam u učenju od njih i sakupljanju novih umjetničkih iskustava i saznanja – rekao je Žalica. </p><p>Do grafičkog dizajna došao je putem muzike, filma i pozorišta što smatra neraskidivom vezom. </p><p>- Da nisam svirao, ne bih dizajnirao. Sjećam se kada sam prvi put vidio naslovnicu "Best of Joy Division“ sa fotografijom čiji je autor Kevin Kumnis (Cummins), a art direktor Petar Savilje (Peter Saville), da sam pomislio „pa ja bih htio napraviti nešto ovako!“ i u muzičkom i likovnom smislu. Moj pokušaj u tome je solo album "Three Suns“ pod pseudonimom "Typical Tourist“, gdje sam nastojao ispričati priču promjene individue kroz muziku i prateće vizuale i fotografije. Muzika uvijek inspiriše dizajn i fotografiju i obratno. Kao da nekada "vidite“ muziku i "čujete“ sliku – poručio je Žalica.</p><h2>Rad i trud</h2><p>Odrastanje u porodici umjetnika smatra prirodnim utjecajem na profesionalni put. </p><p>- Film, muzika, pozorište i umjetnost su dio svakodnevnice. Pogotovo diskusija o umjetnosti. Kroz odrastanje otac je insistirao na tome da imam radnu etiku, disciplinu i da ne uzimam stvari zdravo za gotovo. Rad i trud je ključan, i razumijevanje onoga što radim. Neizmjerno sam zahvalan svojim roditeljima što su insistirali na ovim stvarima – istakao je Žalica. </p><p>Otkrio je koji je najbolji savjet koji je dobio od roditelja.</p><p>- "Daj sve od sebe u tom trenutku. Ne mora biti najbolje ikad, ali daj svoj maksimum koji je moguć u tom trenutku. Tako znaš da si uradio sve što si mogao.“ – kazao je Žalica.</p><h2>Štreberi benda</h2><p>Ispričao nam je anegdote s proba predstave "Blank“ s bubnjarem i glumcem Aldinom Omerovićem.</p><p>- Omerović i ja smo konstantno poredili bilješke koje smo pravili na tekstu, scenoslijedima, konstrukcije pjesama, kao kad se poredi urađena zadaća prije časa u školi. Zvali smo sebe štreberi benda. Išlo je dotle da provjeravamo tiho iza kulisa da li je tempo uvodnog pulsa u predstavi dovoljno brz, par minuta prije nego ćemo izaći na scenu – ispričao je Žalica.</p><h2>"Typical Tourist“ i drugi album</h2><p>U skorije vrijeme ima želju da pod imenom "Typical Tourist" napravi drugi album.</p><p>- Ali da ga ovaj put izvedem uživo uz jaču vizualnu podršku. Pogotovo nakon rada na Blanku. "Three Suns“ je bio početak, volio bih nastaviti njegovu priču. Imam nekoliko zapisanih ideja, a vidjet ću koju će formu to poprimiti – otkrio je Žalica.&nbsp;</p>

Ovo je prvi put da sviram u predstavi i osjećao sam veliku odgovornost. Nisam smio sebi dopustiti da budem faktor koji koči razvoj "Blanka"

Grafički dizajner i muzičar Ismar Žalica za "Dnevni avaz": Zbog oca Pjera ne uzimam stvari zdravo za gotovo

<p class="">Hana Salihović je mlada operna pjevačica iz Sarajeva, koja svoju karijeru kiti uspjesima. Pored značajnih dosadašnjih uloga, Salihović se usavršavala na majstorskim radionicama kod istaknutih profesora i dirigenata iz Hrvatske, Italije, Slovenije i Makedonije.</p><p>Salihović je za "Dnevni avaz“ otkrila da će 9. maja učestvovati i na "Gala koncertu“ solista i hora Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS).&nbsp;</p><h2>Glavna kočnica</h2><p>- Do kraja ove operne sezone, koja završava u junu ove godine, možete me gledati u repriznim izvođenjima dječije opere "Ježeva kuća“, Z. Vaude. Također bih trebala učestvovati u novoj premijeri američke opere "Gallantry“ koja je planirana za kraj juna – dodala je Salihović.&nbsp;</p><p>Istakla je da joj je najteža uloga za savladati do sada bila uloga Doroteje, prve bosanske kraljice.</p><p>- Iz opere "Tvrtko, kralj bosanski“, našeg bosanskohercegovačkog kompozitora Ammara Jažića. Izazov je bio taj što je to bila praizvedba i što ta muzika nikad prije nije bila izvedena. Naravno, zbog toga mi je bila još veća čast i odgovornost, i jako sam ponosna kako sam utjelovila tu ulogu – rekla je Salihović. </p><p>Salihović je istakla da je razvoj opere u BiH posljednjih godina dosta napredovao.</p><p>- Glavna kočnica za daljnji razvoj je ta što mi još nemamo svoj orkestar. Ne vidim značajniji napredak opere u našoj državi bez vlastitog orkestra – dodala je Salihović.</p><h2>Klasična muzika</h2><p>Ljubav prema klasičnoj muzici otkrila je veoma rano, a već sa šest godina upisala je klavir.</p><p>- Ljubav prema operi sam otkrila kada sam završavala osnovu školu i osnovnu muzičku školu. Tada sam učestvovala u dječijem horu u operi „Carmen“, G. Bizeta u Operi NPS-a, i nakon toga sam bila sigurna da želim da nastavim da se školujem u tom pravcu. Tako sam upisala odsjek za Solo pjevanje u Srednjoj muzičkoj školi u Sarajevu, a kasnije i Odsjek za solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Sarajevu – kazala je Salihović.&nbsp;</p><h2>Uloga u "La Traviata"</h2><p>S velikom strašću i ambicijom sanja o danu kada će na sceni zablistati u ulozi Violette iz Verdijeve opere "La Traviata“.</p><p>- To je prva opera i uloga u koju sam se zaljubila, i nadam se da ću se jednog dana moći ostvariti u glavnoj ulozi Violette. Pored te, želja mi je jednog dana ostvariti se i u ulozi Lucie di Lammermoor iz istoimene opere G. Donizettija. Želja je mnogo, a bila bih presretna ako bi se ostvarile, barem pola – poručila je Salihović.</p>

Jako sam ponosna na predstavu "Tvrtko, kralj bosanski"

Operna pjevačica Hana Salihović za "Avaz": Nema napretka bez vlastitog orkestra

<p class="">Novo izvođenje predstave "Blank“ planirano je u aprilu u Kamernom teatru 55, što publika jedva čeka s obzirom na to da mnogi nisu uspjeli doći do karata tokom marta u tri noći zaredom za pozorišnu adaptaciju istoimenog autobiografskog romana Feđe Štukana, kojim je osvojio region i šire.</p><h2>Blagi umor</h2><p>Štukan ne igra samog sebe, to je prepustio kolegama, a mnogi glumci i glumice koji su dio ove predstave imaju više uloga. Među njima je i Maja Izetbegović, koja rijetko daje intervjue, ali je za "Dnevni avaz“ govorila o procesu rada na "Blanku“, saradnji sa Štukanom i maestralnim rediteljem koji i potpisuje režiju ovog komada – Kokanom Mladenovićem.</p><p><b>Kakve su Vaše emocije poslije premijere "Blanka“, jesu li se slegle?</b></p><p>- Nakon dva mjeseca dinamičnog i posvećenog rada, veliko je zadovoljstvo doživjeti reakciju publike koja se desila na pretpremijeri, premijeri i repriznim izvođenjima predstave. S obzirom na to da su probe bile zahtjevne i intenzivne, osjeća se još blagi umor, ali i zadovoljstvo da se predstava desila i da smo je podijelili s publikom.</p><p> </p><p><b>Sama tematika "Blanka“, ustvari život Vašeg kolege Feđe Štukana, teška je, na momente emotivna, bilo da je sreća, tuga ili bijes. Koliko Vam je "legao“ Blank?</b></p><p>- Predstava jeste jedan svojevrstan emotivni "rollercoaster“, i bilo je izazovno proživljavati životne situacije koje je Feđa doživio, naročito jer je on bio prisutan na probama sve vrijeme. To je nametalo dodatnu odgovornost svima zajedno.</p><p><b>Pretpostavljam da ste čitali knjigu. Kakve su Vaše impresije bile, ako se sjećate?</b></p><p>- Pročitala sam je kada je izašla, prisustvovala sam i promociji knjige. Kad sam pročitala knjigu, zamislila sam se nad činjenicom kako neko nakon svih tih životnih situacija i vrtloga ostane živ, neko bi rekao da je imao mnogo sreće u životu, a neko da je njegov životni put bio pun iskušenja koja su ga oblikovala.</p>

<p><b>I Vi ste, Majo, doživjeli i preživjeli rat i sve ono što je uslijedilo poslije njega u Sarajevu. Je li to tema koju radije izbjegavate, potisnete u sebi ili su sjećanja na te teške godine i decenijama poslije snažna?</b></p><p>- Rat je, nažalost, dio mog odrastanja, dio mog života, a s vremenom je postao i tema s kojom sam se susretala i bavila u svom profesionalnom radu. Nije jednostavno suočavati se često s vlastitim i tuđim iskustvima rata u procesima rada na određenim predstavama, ali je u isto vrijeme privilegija proživljavati i raditi to kroz glumu i umjetnost. Svoja iskustva, osjećanja i naposlijetku traume artikulirati kroz lik koji igram ili kroz predstavu, dati im novi oblik, značenje i smisao je zaista jedinstveno iskustvo. Koliko god želim pobjeći od teme rata i ostaviti sve to iza sebe, toliko me proganja unutarnji instinkt da je naša odgovornost govoriti o iskustvu rata kao podsjetniku da nam se taj najgluplji i najbesmisleniji civilizacijski izum nikada ne ponovi.</p><h2>Povjerenje i sloboda</h2><p><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-size: 20px;"><b>Jeste li tada pomislili da ćete se nekoliko godina kasnije naći u ulozi u Štukanove velike mladalačke ljubavi?</b></span></p><p>- Nisam nikada to pomislila. Mirnu nisam poznavala, ali sam mnogo slušala o njoj kao divnoj osobi i glumici posebnog talenta. To mi je sve pomoglo u samoj pripremi predstave. Njihova ljubav je bila velika i posebna, nadam se da smo mi u predstavi prenijeli barem djelić tog odnosa.</p><p><b>Kako ste zadovoljni saradnjom s Kokanom Mladenovićem, koliko je imati ovakvog reditelja uz sebe važno za Vas kao glumicu?</b></p><p>- Mi smo do sada sarađivali na tri predstave i sve tri su bile adaptacije romana: „Šindlerov lift“ i „Što na podu spavaš“ Darka Cvijetića te Feđin „Blank“. Mislim da smo izgradili glumačko-rediteljski odnos zasnovan na povjerenju i umjetničkoj slobodi.</p><h2>Poligon za maštu</h2><p><b>Kako gledate na sav taj proces stvara i kreiranja, izlaženja iz jedne, a ulaska u drugu ulogu?</b></p><p>- Cijeli proces rada na predstavi bio je zasnovan na glumačkim improvizacijama. Reditelj Kokan Mladenović često ima takav pristup u stvaranju građe predstave. Takav proces glumcu daje veliku slobodu i mogućnost da likove koje igra nadograđuje i na taj način ostavi vlastiti pečat i stav o tome šta igra. Za posao kojim se bavim - to je poligon za maštu i kreaciju.</p>

<h2>Rediteljsko-glumačka kreacija</h2><p><b>Koliko je sam Štukan davao glumačkom ansamblu smjernice, ako je uopće?</b></p><p>- Feđa je bio svjestan da likovi u procesu rada na predstavi postaju rediteljsko-glumačka kreacija i da predstava postaje umjetničko djelo samo za sebe, ne samo puka interpretacija knjige, tako da je bio ravnopravan član glumačkog ansambla.</p>

Nisam nikada pomislila da ću igrati Štukanovu veliku mladalačku ljubav. Predstava "Blank" jeste jedan svojevrstan emotivni "rollercoaster"

Glumica Maja Izetbegović za "Dnevni avaz": Rat je najgluplji civilizacijski izum, ne smije nam se ponoviti

<p>U sklopu specijalnog programa "Pozorišne notte“, večeras je u prepunom Narodnom pozorištu Sarajevo izveden koncert vrhunskog quinteta "Tamara Obrovac Transhistria Ensemble“, koji je sarajevskoj publici ponudio jedinstveno muzičko putovanje, kroz prizmu savremenog jazza.</p><h2>Ima 13 autorskih albuma</h2><p>Višestruko nagrađivanu umjetnicu Tamaru Obrovac, slovenskog kontrabasistu Žigu Goloba, hrvatskog bubnjara Krunoslava Levačića, slovenskog gitaristu i mandolinistu Uroša Rakoveca te italijanskog harmonikaša Fausta Beccalossija sarajevska publika ispratila je uz višeminutni aplauz i ovacije.</p><p>Tamara Obrovac, kompozitorica i umjetnica, radila je muziku za veliki broj pozorišnih predstava i filmskih ostvarenja, kroz karijeru je izbacila 13 autorskih albuma, a međunarodno priznanje stiglo je i kroz nominaciju za BBC Radio 3 World music Awards 2004.</p><h2>O Quintetu Transhistria ensemble</h2><p>Quintet Transhistria Ensemble poznat je po nevjerovatnoj alhemiji te gotovo telepatskom razumijevanju među glazbenicima; njihovi su nastupi prožeti spontanošću, inventivnim improvizacijama, slobodom, humorom i snažnom komunikativnošću, a Tamarin je glas jednako efektan u pjevanju tekstova kao i vokalizama kada postaje dodatni instrument.</p><p>Upravo taj prirodni suživot različitih muzičkih formi i improvizacije karakterističan za način sviranja ovog ansambla, definitivno etablira Tamaru Obrovac kao iznimnu umjetnicu koja je koristeći elemente vlastite tradicije stvorila osebujan glazbeni izričaj, bivajući time sve više prepoznatljiva i prisutna na svjetskoj glazbenoj sceni.</p><p>U ovom sastavu ansambl je izdao dva CD-a, a krajem 2018. izašao je i prvi Live album "Live@ZKM“ sa snimkom koncerta iz Zagrebačkog kazališta mladih održanog krajem 2016, kojim je Tamara obilježila 20 godina diskografske aktivnosti.</p><p>U sklopu specijalnog programa "Pozorišne notte“, Narodno pozorište Sarajevo će ugostiti duo "Bojan Zulfikarpašić - Julien Lourau“. Koncert će biti izveden 30. aprila u 19:30 sati.</p>

Tamara Obrovac, kompozitorica i umjetnica, radila je muziku za veliki broj pozorišnih predstava i filmskih ostvarenja

U Narodnom pozorištu Izveden koncert "Tamara Obrovac Transhistria Ensemble"

<p>Temeljne organizacije kulture naroda Bosne i Hercegovine - Bošnjačka zajednica kulture, Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta" i Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo "La Benevolencija" jučer su u Federalnom ministarstvu kulture i sporta u Sarajevu potpisale su Sporazum o saradnji s Vladom FBiH, čime je status ovih organizacija nakon niza godina, sistemski riješen i na nivou FBiH.</p><h2>Najstarije kulturne institucije u BiH</h2><p>Temeljne organizacije kulture naroda Bosne i Hercegovine istovremeno su i najstarije kulturne organizacije svoje vrste, te među najstarijim institucijama u Bosni i Hercegovini uopće, s tradicijom dužom od 120, odnosno 130 godina, počev od 1892. godine, kad je osnovano Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo "La Benevolencija", odnosno 1902. godine kad su osnovani Hrvatsko kulturno društvo "Napredak" i Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta", te 1903. godine, kad je osnovana Bošnjačka zajednica kulture, izvorno kao društvo "Gajret", a potom i kao "Narodna uzdanica" i Muslimansko kulturno društvo "Preporod" kao njene glavne preteče i pravni prethodnici.</p><h2>Izgradnja moderne kulture</h2><p>Ove organizacije imale su prekretno važnu historijsku ulogu u izgradnji moderne kulture i uopće modernog društva Bosne i Hercegovine, dajući iznimno značajan prilog stvaranju bosanskohercegovačke kulturne, intelektualne i društvene elite od kraja 19. i početka 20. st. pa nadalje. U savremenom dobu, temeljne organizacije kulture naroda Bosne i Hercegovine bave se svim oblastima kulture, uključujući i kulturnu baštinu i savremene kulturne prakse te izdavaštvo i naučni rad iz oblasti kulturoloških i društveno-humanističkih nauka, afirmirajući kulture pojedinih naroda u Bosni i Hercegovini, ali i ukupnost kulture Bosne i Hercegovine kao takve, naročito u smislu afirmacije njene otvorenosti, pluralnosti i policentričnosti te njenih interkulturnih vrijednosti. Nastavljajući bliske saradničke odnose iz prošlosti, temeljne organizacije kulture naroda Bosne i Hercegovine 2020. godine partnerski su se povezale i u Međukulturno vijeće Bosne i Hercegovine kao međuinstitucionalnu koordinaciju s ciljem bliže saradnje i razvoja zajedničkog rada i djelovanja za opće društveno dobro, uz puno uvažavanje osobenosti kulture svakog naroda i rada svake od članica Međukulturnog vijeća.</p><p>Uprkos njihovom izrazitom i historijskom i savremenom značaju, temeljne organizacije kulture naroda Bosne i Hercegovine dugi niz desetljeća bile su uskraćene za primjeren društveni status i uopće primjeren društveni odnos prema ovim institucijama, pri čemu je njihov rad bio zabranjen 1949. godine, kad im je oduzeta i brojna imovina, uključujući, između ostalog, i niz đačkih i studentskih domova, biblioteka, čitaonica, različitih klubova i drugih kulturnih i sličnih zdanja širom Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije. Ova bogata imovina temeljnim organizacijama kulture naroda Bosne i Hercegovine nije vraćena ni nakon obnove njihovog rada 1990. godine, niti su ove organizacije u međuvremenu i na koji način obeštećene za oduzetu imovinu, koja se bez bilo koje vrste naknade koristi u javne svrhe više od 75 godina.</p><h2>Rješenje statusa</h2><p>Rješavanje ključnih statusnih pitanja temeljnih organizacija kulture naroda Bosne i Hercegovine, kao i brojnih drugih s ovim usko povezanih problema, institucionalno je započelo tek u posljednje vrijeme, a - pored Grada Sarajeva te više drugih gradova i općina - dosad su statusna pitanja ovih organizacija sistemski riješena u Kantonu Sarajevo, Bosanskopodrinjskom kantonu Goražde, Unsko-sanskom kantonu i Zeničko-dobojskom kantonu, uz očekivanja da se ova pitanja riješe i tamo gdje se to još uvijek nije ostvarilo.</p><p>Sporazum s Vladom Federacije Bosne i Hercegovine dosad je najveći i najznačajniji iskorak u sistemskom rješavanju statusnih pitanja temeljnih organizacija kulture naroda Bosne i Hercegovine, pri čemu Sporazum ovim organizacijama omogućuje i primjerenije finansiranje njihovog rada u Federaciji Bosne i Hercegovine, uključujući i rad podružnica, prvi put u više od 120, odnosno 130 godina dugoj historiji temeljnih organizacija kulture naroda Bosne i Hercegovine.</p><p>Temeljne organizacije kulture naroda Bosne i Hercegovine zahvaljuju se Vladi FBiH i Federalnom ministarstvu kulture i sporta na podršci i potpisivanju Sporazuma, a posebno premijeru Nerminu Nikšiću i dopremijeru Toniju Kraljeviću te ministrici Sanji Vlaisavljević.</p><p>Također, temeljne organizacije kulture naroda Bosne i Hercegovine zahvaljuju se i Misiji OSCE-a u Bosni i Hercegovini te drugim društvenim faktorima koji su pružili podršku pri rješavanju statusnih pitanja ovih organizacija, istovremeno apelirajući da se ova pitanja u najskorije vrijeme riješe i tamo gdje to dosad nije bio slučaj, a za što postoje svi nužni preduvjeti i u cijelosti opravdana društvena potreba.</p>

Temeljne organizacije kulture naroda BiH potpisale su Sporazum o saradnji s Vladom FBiH

Status temeljnih organizacija kulture naroda BiH riješen i na nivou FBiH

<p>Kamerni teatar 55 i East West Sarajevo raspisuju audiciju za predstavu “Tebe ljubi duša moja”, prema tekstu i u režiji Harisa Pašovića.</p><p>Datum i vrijeme audicije bit će utorak, 1. april 2025. u 15 sati u Kamernon teatru 55. Početak rada na predstavi je planiran za 15. april, a premijera je na rasporedu u drugoj polovini juna.</p><h2>Otvorene uloge</h2><p>Dva glumca (21 – 27 godina)</p><p>Jedna glumica (21 – 27 godina)</p><p>Priprema za audiciju:</p><p>Kandidati trebaju pripremiti</p><p>Monolog – Hamletov govor glumcima</p><p>Jednu lirsku ljubavnu pjesmu (poezija po izboru – domaći, regionalni ili svjetski autor/autorica)</p><p>Jednu sevdalinku po izboru za pjevanje</p><p>Jednu pop, pop-rock ili rock pjesmu po izboru za pjevanje </p><h2>Gdje slati prijave</h2><p>Prijava treba sadržavati biografiju ili CV (uz obavezno navođenje datuma rođenja, mjesta stanovanja, kontakt telefona i e-mail adrese) i fotografiju. Rok za prijavu je najkasnije do 30. marta. </p><p>Prijave slati na adna@kamerniteatar55.ba, a finalni raspored audicije bit će dostavljen prijavljenim kandidatima putem maila 31. marta 2025. Za dodatne informacije, zainteresirani se mogu obratiti putem navedene mail adrese.</p>

Početak rada na predstavi je planiran za 15. april, a premijera je na rasporedu u drugoj polovini juna

Kamerni teatar 55 organizuje audiciju za predstavu "Tebe ljubi duša moja"

<p>Prijave za takmičarski program ovogodišnjeg izdanja Sarajevo Photography Festivala su već otvorene, a najbolje radove birat će eminentni profesionalci iz svijeta fotografije, umjetnosti i vizualne kulture. Njihova stručnost, iskustvo i jedinstvena perspektiva bit će ključni u procesu žiriranja, dodatno učvršćujući poziciju festivala kao jednog od vodećih događaja na regionalnoj i europskoj sceni.</p><h2>Direktorica PhotoVogue</h2><p>Alessia Glaviano, direktorica Global PhotoVogue-a i PhotoVogue Festivala, jedna je od članica žirija SPF-a. Otkako se pridružila Vogue Italia 2001. godine, izgradila je impresivnu karijeru - od foto urednice do vizualne direktorice, oblikujući prepoznatljiv identitet ovog prestižnog magazina. Njena vizija i angažman kroz PhotoVogue transformirali su ovu platformu u jednu od najznačajnijih u svijetu fotografije, pružajući prostor mladim i etabliranim umjetnicima.</p><p><br></p>

<p>Među članovima žirija je i Kiana Hayeri, nagrađivana dokumentarna fotografkinja. Odrasla je u Teheranu, a u Toronto se preselila kao tinejdžerka. Počela se baviti fotografijom kako bi prevazišla kulturne i jezičke razlike. Godine 2014. preselila se u Kabul, gdje je ostala osam godina. Njen rad često istražuje migracije, adolescenciju, identitet i seksualnost u konfliktnim zonama, a nagrađena je, između ostalog, i Robert Capa Gold Medal-om (2021) za hrabro izvještavanje. Danas živi u Sarajevu, odakle nastavlja dokumentirati priče iz Afganistana, Balkana i šire, u medijima poput The New York Timesa i The Washington Posta.</p><p>Marina Paulenka, direktorica izložbi u muzeju Fotografiska Berlin, oblikuje strategiju i umjetnički program ove ugledne institucije. Osnivačica je i nekadašnja umjetnička direktorica festivala Organ Vida u Zagrebu, a bila je i umjetnička direktorica UNSEEN platforme u Amsterdamu. Njen kuratorski rad pomiče granice savremene fotografije, istražujući je kroz prizmu vizualne umjetnosti i digitalne kulture. Dobitnica je Lucie nagrade za najbolju izložbu godine, a kao stručnjakinja za savremenu fotografiju bila je dio žirija prestižnih festivala i nagrada, među kojima su Les Rencontres d’Arles i Robert Capa Prize.</p><h2>Istkanuti historičar umjetnosti</h2><p>Žiri SPF-a, pored ove tri žene, čini i Irfan Hošić - istaknuti historičar umjetnosti i kustos. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a njegova istraživanja obuhvataju savremenu umjetnost, dizajn, modu i arhitekturu. Predavao je na prestižnim univerzitetima i institucijama u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama. Osnivač je i umjetnički direktor Centra za savremenu kulturu KRAK u Bihaću.</p><p><br></p>

<p>Podsjećamo, prijave za takmičarski program Sarajevo Photography Festivala otvorene su na zvaničnom sajtu. Festival traje od 9. do 15. juna, a takmičenje se održava u osam kategorija: portret, život, moda, pejzaž, događaj, dokumentarna, konceptualna i mobilna fotografija. Grand Prix nagrada festivala iznosi 2.000 eura u gotovini, dok dobitnici prvih mjesta u svim kategorijama dobivaju nagradu sponzoriranu od strane Canona i festivalsku statuu. Ukupna vrijednost dodijeljenih nagrada iznosi 7.000 eura. Ceremonija dodjele nagrada održat će se u Narodnom pozorištu u Sarajevu 2025. godine, a radovi nagrađenih autora bit će izloženi u Umjetničkoj galeriji.</p>

Alessia Glaviano, direktorica Global PhotoVogue-a i PhotoVogue Festivala, jedna je od članica žirija SPF-a

Autoriteti fotografije na jednom mjestu: Otkrivamo žiri Sarajevo Photography Festivala 2025

<p>U sklopu regionalnih gostovanja, u petak, 21. marta u 19:30 sati, predstava Narodnog pozorišta Sarajevo „Seljačka opera“ Darvasa Benedeka i Pintéra Béle, u režiji Andrása Urbána, bit će izvedena na velikoj sceni SNG Drama Ljubljana.</p><p>Sanjin Arnautović, Amra Kapidžić, Aldin Omerović, Sanela Krsmanović-Bistrivoda, Sara Seksan, Vedrana Božinović, Mirvad Kurić, Sanin Milavić i Mak Čengić uz bend koji čine Fuad Šetić, Amar Beširević, Ajnija Germić, Sara Kasap i Rastko Zečević u sat i deset minuta, ljubljanskoj publici, poklonit će još jedan spektakularan umjetnički doživljaj.</p><p>Dramaturginja je Vedrana Božinović, koreograf Krisztian Gergye,  scenografiju i kostime dizajnirala je Adisa Vatreš-Selimović, muzička saradnica je Lejla Jusić.</p><p>Nakon Ljubljane, u sklopu regionalnih gostovanja, predstava „Seljačka opera“ igrat će u Bjelovaru, Skoplju, Novom Sadu i Somboru.</p>

Predstava će igrati i u Bjelovaru, Skoplju, Novom Sadu i Somboru

Predstava „Seljačka opera“ večeras na sceni SNG Drama Ljubljana

<p>U Multimedijalnom centru kulture (CZK) Sarajevo u subotu, 5. aprila sa početkom u 19:30 sati, sarajevska publika moći će uživati u jedinstvenom formatu live podcasta “Mjesto Zločina“ koji će voditi popularni hrvatski duo Katia “Tia” Kozina i Filip Georgiev-Štimec. Ulaznice su dostupne u prodaji putem online platforme www.karter.ba.</p><p>Nakon predstavljanja prve autorske knjige "Profil zla", tvorci sve istaknutijeg true-crime podcasta “Mjesto Zločina” ovu godinu započinju sa novim turnejom, u sklopu koje će prvi put nastupiti pred publikom u Sarajevu. </p><p>- Poslije godine dana ponovno idemo na turneju s našim live podcastom. Premijerno stižemo u Sarajevo - širimo se po regiji i jedva čekamo vidjeti vas uživo - poručuju Katia “Tia” Kozina i Filip Georgiev-Štimec, autori, kreativne snage i voditelji true-crime podcasta “Mjesto Zločina”, s kojim obilježavaju i jubilarnu petu sezonu aktivnosti.</p><p>“Mjesto Zločina” je prvi hrvatski true-crime podcast koji je 2020. godine pokrenuo dubrovačko-zagrebački dvojac, Filip i Tia. Njihov stil – kombinacija forenzike, psihologije i crnog humora – brzo je stekao ogromnu bazu slušatelja, a danas su jedan od vodećih domaćih audio-podcast formata. Njihove epizode broje više od milion streamova, dok na digitalnim platformama okupljaju više od 13.000 pratilaca.</p><p>Kroz ovaj jedinstveni format, podcast “Mjesto Zločina” izvodi se uživo pred publikom, pri čemu jednokratno obrađuju i na svoj specifičan način iznose odabrani true-crime slučaj, čiju temu posjetitelji ne znaju do samog početka. </p><p>U proteklih pet godina proširili su svoje djelovanje - od klasičnog audio podcasta, preko rasprodanih Live Showova, do interaktivnih događanja Murder Mystery. Njihova prva autorska knjiga “Profil zla”, objavljena početkom ove godine, dodatno je učvrstila njihov status u regionalnoj true-crime zajednici.</p>

Njihove epizode broje više od milion streamova, dok na digitalnim platformama okupljaju više od 13.000 pratilaca

Jedinstven format True-crime podcasta “Mjesto Zločina“ 5. aprila pred sarajevskom publikom

<p class="">U sklopu specijalnog programa "Pozorišne noći“, u subotu, 22. marta u 19.30 sati, sarajevska publika imat će priliku uživati u koncertu vrhunskog kvinteta "Tamara Obrovac Transhistria Ensemble“ u Narodnom pozorištu Sarajevo.&nbsp;</p><h2>Snažan pečat</h2><p>Na čelu ansambla stoji izuzetna umjetnica i kompozitorica Tamara Obrovac, čiji su stvaralaštvo i talent višestruko nagrađivani. Ona je autorica muzike za brojne pozorišne i filmske projekte, a iza sebe ima impresivnu diskografiju od 13 autorskih albuma.&nbsp;U razgovoru za "Dnevni avaz“ Obrovac je istakla da je napravila muziku i za više od četrdeset predstava.&nbsp;</p><p>- Teško je izdvojiti posebno drag projekat u Sarajevu, ali ima nekoliko redatelja sa kojima često i rado radim, a jedan od njih je i vaš Sarajlija Dino Mustafić čija me se predstava „Naš razred“ Kamernog teatra 55 vrlo dojmila – istakla je Obrovac.</p><p>Njena muzika nosi snažan pečat istarskog dijalekta i tradicije, a za nju Istra predstavlja duhovno utemeljenje.&nbsp;</p><p>- Tu osjećam pripadnost vlastitom zavičajnom okruženju kao prizmi odnosa prema svijetu i univerzalnosti. Tako je i nastao spoj Istre i džeza, kombinacija unutarnje istine i slobode improvizacije, u kojem je iznimno važna i sloboda izričaja koju dijelim sa sjajnim glazbenicima, koji svojim izvedbama učine moju glazbu kompletnom i uvijek drugačijom – rekla je Obrovac.</p><p>Dodala je da publika u Sarajevu prilikom izvedbe može očekivati beskompromisnu predanost muzici.</p><p>- Što se repertoara tiče, pripremili smo izbor s nekoliko dosadašnjih albuma, a odsvirat ćemo i dio novih skladbi. Sretna sam što sam okružena tako sjajnim glazbenicima, sviramo zajedno već više od dvadeset godina i kroz sve to vrijeme dijelimo veliku radost zajedničkog muziciranja – rekla je Obrovac.</p><p>Sam ansambl okuplja muzičare iz različitih zemalja, a svaki muzičar ima svoj specifičan pristup instrumentu.</p><h2>Zvuk harmonike</h2><p>- Svima je zajednički osjećaj za karakter pojedine skladbe. Već sam zvuk harmonike sjajnog italijanskog harmonikaša Fausta Bečalosija (Beccalossi) donosi dašak Mediterana, a poseban filigranski pristup sviranju gitare i mandole Uroša Rakovca pridonosi harmonijskoj punoći i originalnosti zvuka ansambla, dok razigrana i ingeniozna ritam sekcija u sastavu Krunoslav Levačić (bubnjevi) i Žiga Golob (kontrabas) drži sve na okupu – dočarala je Obrovac.&nbsp;</p><p>Istakla je kako ansambl priprema novi materijal, koji će se naći na albumu koji izlazi krajem ove ili početkom sljedeće godine. </p><p>- To su moje nove skladbe, koje smo početkom ove godine odsvirali na svega nekoliko koncerata, uz jako lijepe reakcije publike, što me posebno veseli – otkrila je Obrovac.&nbsp;</p><h2>Šetnja Sarajevom</h2><p>Obrovac je istakla da joj je uvijek drago doći u Sarajevo.&nbsp;</p><p>- U proteklih dvadeset godina u Sarajevu sam nastupala svega nekoliko puta, a duže sam boravila kada sam radila glazbu za predstave, pa sam imala vremena uživati u šetnjama gradom. Veselim se koncertu – dodala je Obrovac.</p>

Pripremili smo izbor s nekoliko dosadašnjih albuma. Svima je zajednički osjećaj za karakter pojedine skladbe

Višestruko nagrađivana Tamara Obrovac za "Avaz": Rado radim s vašim Sarajlijom Dinom Mustafićem

<p>U prepunom Narodnom pozorištu Sarajevo večeras je premijerno izvedena baletna predstava "Grk Zorba“ kompozitora Mikisa Theodorakisa, u koreografiji i režiji Konstantina Kostjukova.&nbsp;</p><p>Spektakularnim baletom "Grk Zorba“ izvedenim uz pratnju Sarajevske filharmonije dirigovao je maestro Ognjen Bomoštar. Solisti i ansambl Baleta NPS te solisti i hor Opere NPS ispraćeni su uz višeminutni aplauz i ovacije.</p><h2>Poseban izazov</h2><p>"Grk Zorba“ je višestruko nagrađivani film, a 1965. godine osvojio je tri Oscara.</p><p>Koreograf Konstantin Kostjukov je 2017. godine postavio baletnu predstavu „Krcko Oraščić“ na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, a kako i sam kaže veoma mu je drago da je ovaj naslov i danas na repertoaru Kuće na Obali.</p><p>Ovoga puta, na poziv Baleta koji je rado prihvatio, dobio je prijedlog da radi svjetski popularnu predstavu „Grk Zorba“. Dodaje da „Grk Zorba“ upravo zbog svog specifičnog stila i „rukopisa“ – koji nije uobičajen za balet te prepoznatljive muzike, nosi poseban izazov.</p><h2>Uloge tumače</h2><p>U naslovnim ulogama publika je uživala u igri prvaka Baleta Mihaila Mateescua u liku Zorbe, Olega Karatseva u ulozi Nike i prvakinje Baleta Tamare Ljubičić koja je utjelovila lik Marine.</p><p>Nataša Gaponko iznijela je ulogu Madam Hortense, dok je Evgeny Gaponko igrao lik Pavlosa.</p><p>Scenograf je Josip Lovrenović, kostimografkinja Amna Kunovac-Zekić, dizajn svjetla potpisuje Moamer Šaković, balet majstorica je Mia Jahić, a šef hora Opere je Danijel Žontar.</p><p>Prva repriza baletnog spektakla „Grk Zorba“ je u četvrtak, 20. marta sa početkom u 19:30 sati.</p><p>Ulaznice za predstave u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo mogu se kupiti online putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.&nbsp;</p>

"Grk Zorba“ je višestruko nagrađivani film, a 1965. godine osvojio je tri Oscara

Senzacionalan prijem baleta "Grk Zorba" od strane sarajevske publike u Narodnom pozorištu

<p>Producentica Kamernog teatra 55 Adna Rizvan govorila je o o predstavi "Blank", koja je adaptacija istoimene autobiografije Feđe Štukana, čija premijera je održana 10. marta u Kamernom teatru 55.&nbsp;</p><p>Kakav je proces rada, šta je sve bilo potrebno uraditi, na šta obratiti pažnju, sve su to pitanja na koja odgovore daje Rizvan.</p><h2>Naučene lekcije</h2><p>- Bilo je različitih izazova, neki su bili lakši, a neki idalje zahtijevaju dosta truda. Ipak, mislim da ćemo svi izaći iz ovog procesa s mnogo naučenih lekcija, kako u međuljudskim odnosima tako i u profesionalnom smislu. Predstava "Blank“ je vrlo specifična jer ima elemente koncerta s dramom, što je za mene bio potpuno novi izazov. Imati "full“ bend uživo, toliki broj glumaca na sceni Kamernog teatra, koji nije veliki prostor, bio je ozbiljan poduhvat. Proces je trajao neka dva mjeseca, što nije mnogo vremena, pa je sve bilo još zahtjevnije – istakla je Rizvan. </p><p>Još od djetinjstva se rodila ljubav prema pozorištu, a Rizvan je istakla da je kroz Teatar Fedra u Bugojnu razvila ljubav prema umjetnosti.</p><p>- U Kamernom teatru sam nešto više od godinu i zaista mi je drago što imam priliku raditi u ovom kolektivu. Jedan od prvih značajnijih projekata bio je „Malograđanska svadba“ reditelja Paola Mađelija (Magellija). To je ujedno bila i prva profesionalna predstava koju sam radila, pa bih nju izdvojila kao svojevrsno „vatreno krštenje“. Izdvojila bih i Dramski studio 55 za srednjoškolce, kao i predstavu „Blank“, koja je nešto potpuno drugačije – kazala je Rizvan.</p><h2>Malo trikovi</h2><p>Dodala je da, kao mlada osoba u BiH, u bilo kojem poslu, moraš biti jako strpljiv, uporan i hrabar. </p><p>- Bez tih osobina prosto nije moguće uspjeti, s obzirom na sve izazove, prepreke, rizike i strahove s kojima se susrećemo. To su možda neke od ključnih vještina koje bih izdvojila i koje još, naravno, treniram kroz različite situacije, pokušavajući da ih usavršim koliko god je moguće. Da nismo svi bili uporni u predstavi "Blank“ i da nismo vjerovali da će projekat zaista biti uspješan i ispričati priču koju treba, vjerovatno bih odustala mnogo ranije i možda nikad ne bih ni završila produkciju.&nbsp;</p><p>To su te neke male vještine i trikovi koje producenti moraju imati „u malom prstu“ da bi uspješno obavljali svoj posao. Na kraju dana, moramo „prodati“ sve to što radimo, iako mi se ta riječ čini pomalo gruba jer ono što radimo u pozorištu ima mnogo veću vrijednost od same prodaje – naglasila je Rizvan.</p><h2>VR tehnologija</h2><p>Za nekoliko dana kreće u novi proces, priprema za predstavu "Stečak Lend“ s Udruženjem "Digi.ba“. </p><p>- To je veliki projekat koji je već započeo i donosi jednu pravu inovaciju u pozorište jer će to biti predstava u kojoj se koristi VR tehnologija, a glumci će je koristiti kao vrlo važno sredstvo. Paralelno s tim, uskoro krećemo i u proces s rediteljem Harisom Paševićem, što će također biti izazovno, posebno jer je on bio moj profesor na Akademiji – izdvojila je Rizvan.</p>

Predstava je vrlo specifična jer ima elemente koncerta s dramom

Rizvan: Moramo "prodati" sve to što radimo 

Producentica Adna Rizvan za "Avaz": Kakav je proces rada na Štukanovom "Blanku"

<p>Bh. glumica Ejla Bavčić tokom svoje karijere ostvarila je zapažene uloge, a za svoj rad je i višestruko nagrađivana.&nbsp;</p><p>Jedna od nagrada bila je i za najbolju žensku ulogu u predstavi "Balkanski špijun u Sarajevu“, u adaptaciji i režiji Sulejmana Kupusovića, a po tekstu Dušana Kovačevića po kojem je svojevremeno i snimljen kultni film.&nbsp;</p><h2>Izazovi uloga&nbsp;</h2><p>Bavčić je za "Dnevni avaz“ kazala da je bila mlada kada joj je povjerena uloga, ali i da je ponosna šta je uspjela ostariti za nju i uz nju.&nbsp;</p><p>- „Balkanskog špijuna“ igramo već 13 godina, ali sjećam se da je najvažnije bilo zaboraviti film i prilagoditi se onom "u Sarajevu“ u nazivu predstave – dodala je Bavčić.&nbsp;</p><p>Istakla je da je teško i gotovo nemoguće izabrati najdražu i najmanje dragu ulogu.</p><p>- Svaka uloga je podjednak izazov. Sa svakom novom krećete ispočetka da upoznajete osobu koju glumite, pokušavate proniknuti u njene motive, emotivne i praktične reakcije, postati ona. Načelno, možda sa najviše nježnosti gledam na uloge sa kojima sam bila najmanje zadovoljna, ali sa ulogama vam je kao sa djecom. Ni jedno ne volite više ili manje, samo ih volite drugačije, što je uslovljeno njihovom prirodom i vrstom ljubavi koja im je potrebna – kazala je Bavčić.</p><p>Svoju karijeru gradi od pozorišta do filma i televizije, te otkriva da je za svaki medij različit tempo rada.&nbsp;</p><p>- Na filmu i televiziji sve ide brže, rascjepkanije. Pozorište vam omogućava da konstantno živite u ulozi i da igrate „hronološki“. Pozorišna scena ograničena je finansijskim mogućnostima. Voljela bih vidjeti više posvećenosti, logističke i artističke hrabrosti. Voljela bih i kada bi pozorišni repertoari imali više smisla, kada bi se postojeće, dobro posjećene predstave igrale redovno – rekla je Bavčić.&nbsp;</p><h2>Drugačiji uvid</h2><p>Smatra da je pozorište moćan alat za društvenu kritiku.&nbsp;</p><p>- Svakako, moć alata uvijek zavisi od onoga ko se njim služi. Predstave nam nerijetko daju jedan drugačiji uvid u svijet u kojem živimo i priliku da se osvrnemo na probleme sa kojima se kao društvo suočavamo, ali ja bih lično voljela da smo još iskreniji i još hrabriji – poručila je Bavčić.&nbsp;</p><h2>Evropske turneje&nbsp;</h2><p>U budućnosti Bavčić u planu ima nekoliko evropskih turneja s koprodukcijskim predstavama nastalim pod vodstvom Qendra Multimedia s Kosova.</p><p>- Sa njima sarađujem od 2022. godine. Novi projekat&nbsp;me očekuje i u NPS-u, kao i igranje predstava u matičnoj kući i Kamernom Teatru 55 – dodala je Bavčić.&nbsp;</p>

Voljela bih kada bi pozorišni repertoari imali više smisla, istakla je glumica

Glumica Ejla Bavčić za "Dnevni avaz": Pozorište je moćan alat za društvenu kritiku

<p>U Sarajevu je danas predstavljena Sezona dana frankofonije u Bosni i Hercegovini 2025. od 21. do 24. marta koja je zajednički program ambasada Francuske, Švicarske, Belgije, Bugarske, Rumunije i Ministarstva vanjskih poslova BiH, a ove joj je godine moto obrazovanje.</p><p>Kako je kazao ambasador Francuske u Bosni i Hercegovini Fransoa Delma (François Delmas), program za ovu sezonu biće u znaku decentralizacije u teritorijalnom smislu, te će stoga događaji biti organizirani na teritoriji cijele BiH, čak i izvan ogranka Francuskog instituta u Mostaru i Banjaluci. Drugo obilježje ovogodišnje sezone je raznovrsnost kroz gastronomiju, film, stripove, muziku i kviz.</p><p>- Frankofonija je fantastično otvaranje prema svijetu, šansa i novi pogled, jer francuski nije samo romantični jezik, nego i svjetski, koji na pet kontinenata govori 320 miliona ljudi a uči 140 miliona. Ta brojka raste, posebno zahvaljujući demografskom, obrazovnom i kulturnom napretku frankofone Afrike - kazao je Delma.</p><h2>Drugi diplomatski jezik</h2><p>Istakao je da je to drugi diplomatski jezik, treći poslovni i četvrti na internetu.</p><p>- Prava je prednost u nekim ekonomskim sektorima, posebno u turizmu, hotelijerstvu i ugostiteljstvu - rekao je.</p><p>Direktorica Francuskog instituta Loe Lagranž (Lagrange) istakla je da su ove godine Dani Frankofonije na cijelom svijetu pod znakom obrazovanja.</p><p>- Koristim ovaj povod da ohrabrim učenike koji moraju birati treći ili četvrti jezik, da biraju srcem, tj. francuski jezik - podvukla je ona.</p><h2>Frankofone igre</h2><p>Dodala je da imaju i frankofone igre, te da se BiH priključila Međunarodnoj organizaciji frankofonije prije 15 godina, kao zemlja posmatrač.</p><p>- Ove je godine slogan Međunarodne organizacije frankofonije "Učim, dakle djelujem". Podržavamo učenje ovog jezika u školskim institucijama u BiH - dodala je.</p><p>Pojasnila je da rade zajedno sa ministarstvima za obrazovanje i pojedinim školama kako bi osigurali da učenici imaju mogućnost izbora francuskog jezika za učenje.</p>

Direktorica Francuskog instituta Loe Lagranž istakla je da su ove godine Dani Frankofonije na cijelom svijetu pod znakom obrazovanja

Dani frankofonije u BiH ove godine u znaku obrazovanja

<p>Nakon više od godinu pauze, snimanje filma "Testament“ reditelja Mirze Begovića nastavit će se za manje od mjesec. Ovaj film predstavlja nastavak uspješnog ostvarenja "Amanet“ iz 2022. godine, filma koji je postao najgledaniji domaći film te godine.</p><h2>Društveno stanje </h2><p>Nusmir Muharemović, koji je utjelovio ulogu Dževada, za "Dnevni avaz“ otkrio je da je sam lik po svojoj prirodi dobar, požrtvovan i duhovit. </p><p>- Njegov je put često ispunjen pronalascima sitnih nedostataka u društvu koje kroz pomalo naivne i duhovite prevare ispravlja u svoju korist. U isto vrijeme lik Dževada je pokazatelj svevremenog društvenog stanja na ovim prostorima, ispunjenog anomalijama na koje niko od nas nije imun. Ovakve likove vole glumci ali i publika. Šarmantan, sitni lopov, odan prijatelj, vjeran u ljubavi, a opet nikad ne znamo šta je njegov sljedeći potez. A da li se nešto promijenilo? Jeste, stariji je dvije godine i poslove širi i na Zenicu – dodao je Muharemović. </p><p>Film će otvoriti i fenomen Željezare i željezarskih radnika s početka devedesetih godina. </p><p>- Zenica je grad u kojem živim i o kojem sam naučio mnogo toga u posljednjih petnaestak godina. Ono što je zajedničko Zenici i Zavidovićima u kojima sam odrastao je upravo taj industrijski, radnički duh grada. Fenomen plate koja se dijelila svakog petnaestog u mjesecu, kao i kafana u kojima su pojedinci isti dan ostavljali cijelu platu. Željezara je ustvari bila grad u gradu. U Zenici i danas sve "miriše“ na Željezaru tako da nije bilo teško istraživati, trebalo je samo gledati oko sebe, slušati i upijati taj „miris“ – kazao je Muharemović.</p><h2>I dobri i zli</h2><p>Istakao je da se, u odnosu na prethodni film Mirze Begovića, radi o mnogo boljem, ozbiljnijem i zanimljivijem scenariju. </p><p>- Mirza je beskrajno talentovan čovjek, a prethodni film je bio pokazatelj da može i zna, i mislim da je sad mnogo hrabrije i odvažnije ušao u cijelu priču. Vjetar u leđa koji nam je dao uspjeh "Amaneta“ bit će prepoznat u "Testamentu“. A što se tiče Dževada, on će ovaj put „biti“ i doktor i advokat i preprodavač željezarskih rukotvorina, jednostavno čovjek se prilagodio okruženju.&nbsp;</p><p>Očekuju vas nove slatke prevare koje će možda konačno doći na naplatu i film o tome što smo bili i o tome što u suštini jesmo i danas. Kako kaže Meša: „I dobri i zli i sve između toga“ – otkrio je Muharemović.</p><h2>Film s dušom</h2><p>Muharemović je rekao da je ovo film o običnom malom čovjeku s početka devedesetih koji i ne sluti kakvo zlo će doći kroz dvije godine u živote. </p><p>- Bit će to film sa mnogo duše, mnogo smijeha ali i suza. Ljubav, prijateljstvo, borba, prepreke, tradicija, samo su neki od motiva koji će ga krasiti. Smatram da će ovo biti film kojem će se publika vraćati iznova jer ljudi vole filmove u kojima prepoznaju svoje borbe, svoje težnje, čežnje, uspjehe i neuspjehe – poručio je Muharemović.&nbsp;</p>

U Zenici i danas sve "miriše". na Željezaru. Vjetar u leđa koji nam je dao uspjeh "Amaneta“ bit će prepoznat u "Testamentu“

Glumac Nusmir Muharemović za "Avaz": Očekujte nove slatke prevare

<p>Narodno pozorište Sarajevo obavještava cijenjenu publiku da se, zbog Odluke kojom se 18. mart 2025. godine proglašava Danom žalosti u Federaciji BiH zbog tragedije u Sjevernoj Makedoniji, premijerno izvođenje baleta "Grk Zorba" promjera sa 18. marta na 19. mart, a prvo reprizno izvođenje sa 19. marta na 20. mart sa početkom u 19:30 sati.</p><p>Kupljenje ulaznice za 18. mart vrijede za izvođenje 19. marta, a karte kupljene za 19. mart važit će za izvođenje 20. marta.</p><p>- Molimo publiku koja je izvršila kupovinu ulaznica putem platfome karter.ba, a nije u mogućnosti prisustvovati premijeri predstave 19. marta odnosno prvoj reprizi 20. marta, da zahtjev za povrat novca pošalju na podrska@karter.ba do utorka, 18. 3. do 16:00 sati. </p><p>Kupci koji su kupovinu ulaznica izvršili na blagajni NPS, a nisu u mogućnosti prisustvovati premijeri predstave 19. marta odnosno prvoj reprizi 20. marta, novac mogu preuzeti na blagajni NPS uz pokaz ulaznice.</p><p>Ukoliko u navedenom roku publika ne podnese zahtjev ili ne izvrši povrat novac za kupljene karte, iste neće moći refundirati nakon isteka roka - saopćeno je iz NPS.</p>

Grafički dizajner i muzičar Ismar Žalica za "Dnevni avaz": Zbog oca Pjera ne uzimam stvari zdravo za gotovo

Operna pjevačica Hana Salihović za "Avaz": Nema napretka bez vlastitog orkestra

Glumica Maja Izetbegović za "Dnevni avaz": Rat je najgluplji civilizacijski izum, ne smije nam se ponoviti

U Narodnom pozorištu Izveden koncert "Tamara Obrovac Transhistria Ensemble"

Status temeljnih organizacija kulture naroda BiH riješen i na nivou FBiH

Kamerni teatar 55 organizuje audiciju za predstavu "Tebe ljubi duša moja"

Autoriteti fotografije na jednom mjestu: Otkrivamo žiri Sarajevo Photography Festivala 2025

Predstava „Seljačka opera“ večeras na sceni SNG Drama Ljubljana

Jedinstven format True-crime podcasta “Mjesto Zločina“ 5. aprila pred sarajevskom publikom

Višestruko nagrađivana Tamara Obrovac za "Avaz": Rado radim s vašim Sarajlijom Dinom Mustafićem

Senzacionalan prijem baleta "Grk Zorba" od strane sarajevske publike u Narodnom pozorištu

Producentica Adna Rizvan za "Avaz": Kakav je proces rada na Štukanovom "Blanku"

Glumica Ejla Bavčić za "Dnevni avaz": Pozorište je moćan alat za društvenu kritiku

Dani frankofonije u BiH ove godine u znaku obrazovanja

Glumac Nusmir Muharemović za "Avaz": Očekujte nove slatke prevare

Zbog Dana žalosti u FBiH prolongirana premijera baleta "Grk Zorba"

Kultura

Grafički dizajner i muzičar Ismar Žalica za "Dnevni avaz": Zbog oca Pjera ne uzimam stvari zdravo za gotovo

Operna pjevačica Hana Salihović za "Avaz": Nema napretka bez vlastitog orkestra

Glumica Maja Izetbegović za "Dnevni avaz": Rat je najgluplji civilizacijski izum, ne smije nam se ponoviti

U Narodnom pozorištu Izveden koncert "Tamara Obrovac Transhistria Ensemble"

Status temeljnih organizacija kulture naroda BiH riješen i na nivou FBiH

Kamerni teatar 55 organizuje audiciju za predstavu "Tebe ljubi duša moja"

Autoriteti fotografije na jednom mjestu: Otkrivamo žiri Sarajevo Photography Festivala 2025

Predstava „Seljačka opera“ večeras na sceni SNG Drama Ljubljana

Jedinstven format True-crime podcasta “Mjesto Zločina“ 5. aprila pred sarajevskom publikom

Višestruko nagrađivana Tamara Obrovac za "Avaz": Rado radim s vašim Sarajlijom Dinom Mustafićem

Senzacionalan prijem baleta "Grk Zorba" od strane sarajevske publike u Narodnom pozorištu

Producentica Adna Rizvan za "Avaz": Kakav je proces rada na Štukanovom "Blanku"

Glumica Ejla Bavčić za "Dnevni avaz": Pozorište je moćan alat za društvenu kritiku

Dani frankofonije u BiH ove godine u znaku obrazovanja

Glumac Nusmir Muharemović za "Avaz": Očekujte nove slatke prevare

Zbog Dana žalosti u FBiH prolongirana premijera baleta "Grk Zorba"