Jedan od najvećih uzgajivača heljde na području Semberije je Ilija Tešanović Lazić (71), penzioner koji se više od deset godina uspješno bavi i pčelarstvom u brežuljkastom području Semberije, u Gornjem Dragaljevcu.
Kaže da je heljdu počeo sijati prije četiri godine iz čiste znatiželje.
Dobra ispaša
- Ove godine heljdu sam zasijao na površini od oko sedamdesetak dunuma. Heljdino brašno je izuzetno korisno za ljudsku ishranu, ali je heljda u fazi cvjetanja izuzetno dobra ispaša za pčele. Imam u pčelinjaku oko 65 košnica i moje pčele su ovih dana svakog prijepodneva na ispaši na ovim njivama koje su početkom jula, nakon skidanja pšenice, zasijane heljdom. Heljda „liječi“ i zemljište, potiskujući korov i čineći zemljište rastresitijim i pogodnijim za obradu – ističe Lazić.
Naglašava da se heljdino brašno miješa s pšeničnim u omjeru od 30 posto (heljda) naprema 70 posto te se od njega mogu pripremiti vrhunski kulinarski specijaliteti.
- Med koji se dobije ispašom s polja zasijanih heljdom je izuzetnog kvaliteta. Heljda se, inače, sije u maju, ali, zavisno od vremenskih uvjeta, može se sijati i početkom jula. Tretira se kao krmno bilje. S ovih njiva očekujem prinos heljde od stotinu do 150 kilograma po dunumu. Dobio sam novo sjeme heljde iz Srbije koje daje znatno veći prinos i biljke izrastu i do dva metra. Med od heljde je blagog, aromatičnog ukusa i mirisa – naglašava Lazić.
Razne svrhe
Prema njegovim riječima, slama od heljde, nakon vršidbe, može se koristiti u različite svrhe. Stručnjaci kažu da se pljeva, koja ostane nakon vršidbe, može ubacivati u jastuke, kako bi se dobio „miran i zdrav san“.
Tragom njegovih iskustava i saznanja već su krenuli i drugi mještani ovog semberskog sela sijući manje površine heljdom, možda i biljkom budućnosti.
Traži više sunca
Ilija kaže da heljda ima vegetativni period od tri mjeseca, da biljka zahtijeva više sunca nego vlage. Dobro uspijeva na siromašnijem i nekvalitetnijem zemljištu.
