ZANIMLJIVOSTI

Kako je jedan video razotkrio dugo skrivanu tajnu o lijeku protiv raka

Screenshot

Index.hr

21.7.2018

Društvene mreže prepune su loše nauke i sveznalica koje lošu nauku aktivno promoviraju. Vjerovatno i među prijateljima imate one koji će svako malo objaviti neki videosnimak koji razotkriva "desetljećima skrivanu tajnu o čudotvornom lijeku koji su zle farmaceutske kompanije skrivale od vas".

No, dovoljno je manje od minute da shvatite da se radi o pseudonaučnim budalaštinama koje prestaju držati vodu istog trena kada odlučite barem malo zagrebati ispod površine.  

Jedan od najnovijih videosnimaka u ovom podžanru ima zanimljiv obrat. Umjesto da širi sumnjive informacije, autor videa odlučio je boriti se protiv takvih videosnimaka.  

"Ovaj prirodni trik može izliječiti rak", stoji u naslovu ovog dvominutnog videosnimka koji je objavio odjel za društvo i nauku sa Univerziteta McGill. Gledaoci ubrzo doznaju za "nevjerovatan lijek za rak koji je ljudima poznat od početka 19. stoljeća", ali su ga u tajnosti držale farmaceutske kompanije.  

O čemu je zapravo riječ?  

Radi se mahovini Funariidae karkinolytae koju je 1816. otkrio naučnik Johan Tardžani (Johan Tarjan). Molekule koje mahovina proizvodi mogu "selektivno mijenjati DNK strukturu raka".

Kao što možete pretpostaviti, sve ovo je fikcija zapakirana u klasičan format viralnih pseudonaučnih videosnimaka koji kolaju internetom. Međutim, ovaj videosnimak to vam daje do znanja nakon samo 40 sekundi. Ne postoji dr. Johan Tardžani, nego je riječ o anagramu imena Džonatan Džeri (Jonathan Jarry), a radi se o autoru ovog videa. Struktura dvostrukog heliksa nije otkrivena do 1953., u slučaju Tardžanija korištene su fotografije dvojice različitih muškaraca, a i sama činjenica da su ove fotografije nastale početkom 19. stoljeća također je besmislena. Ukratko, autor poručuje da budemo skeptični i uvijek postavljamo pitanja.   

To je ono što Džeri i kolege s McGilla svakodnevno prolaze, a i sama poruka videosnimka je kako razdvojiti smisleno od besmislenog. No, ovaj videosnimak je na njihovom kanalu debelo premašio očekivanu gledanost i na društvenim mrežama je skupio više od deset miliona gledanja.  

 - Moj bivši kolega s posla poslao mi je sličan videosnimak u kojem se tvrdi da je neki lik prije 80 godina otkrio lijek protiv raka i radilo se o liječenju vibracijama. Posebno me zasmetalo to da je video imao više od šest miliona gledanja i to je bio samo jedan od videosnimaka koji cilja na taj zavjerenički način razmišljanja - govori Džeri za "Wired".  

Upravo je zato osmislio video koji je nešto kao Trojanski konj, napunio ga dezinformacijama i pustio da se proširi društvenim mrežama:  - Ubacio sam gomilu manje očitih tragova za opreznije gledatelje kako bih pokazao koliko je jednostavno širiti neutemeljene tvrdnje i jednostavno lagati ljudima a da oni to ne primijete. Lako je povjerovati ako niste oprezni - rekao je Džeri. 

Vrlo je brzo uspio u svom naumu, a video se munjevito proširio.

 

Nisu svi oduševljeni

Ipak, osim onih koji su oduševljeni pristupom, bilo je onih koji su kritizirali autora tvrdeći da ljudi koji boluju od raka trebaju nadu. Čak i ako se radi o algama koje nemaju nikakve koristi.  

Džeri se s tim stavom ne slaže.

- Mislim da postoji prava šteta u videima koji tvrde da postoji lijek koje farmaceutske kompanije kriju od javnosti. Dajete ljudima neutemeljenu nadu. Šteta može biti finansijska, mogu se pojaviti nepotrebne nuspojave i ljudi gube dragocjeno vrijeme na besmislice - kazao je Džeri

Ipak, pravo je pitanje jesu li video pogledali oni koji takve sadržaje inače konzumiraju. Skeptici nisu ciljana grupa. No, nije teško povjerovati da je u tih desetak miliona pregleda bilo i onih koji su nešto naučili.

  - Moja stranica ima 35 hiljada pratilaca pa čak i ako 29 hiljada onih koji su video šerovali spada u kategoriju skeptika, pretpostavljam da svi njihovi prijatelji s liste ne spadaju u istu grupu - istakao je Džeri. 

Bilo kako bilo, ovaj viralni hit ima plemenit cilj pa ga barem to izdvaja u moru budalaština koje ljudi svakodnevno dijele.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.