Kineski naučnik He Đenkuej pod istragom je lokalnog odbora za medicinsku etiku, nakon što je objavljeno da su rođene dvije bebe s genetičkom modifikacijom. Istraga će utvrditi je li svojim eksperimentom prekršio zakone ili regulacije, nakon što je svijetom odjeknula vijest da je kineski naučnik, prvi put u historiji, uspio kreirati genetički modificirane bebe otporne na HIV, kojim su bili zaraženi njihovi očevi.
He, koji radi na Južnom univerzitetu nauke i tehnologije u Šenženu, pojasnio je da se odlučio na ovaj zahvat zato što je HIV veliki problem u Kini. Eksperiment s tehnikom editiranja gena zvanom CRISPR na kraju je "urodio" dvjema zdravim bebama, i to sestrama blizankama.
Dvije djevojčice
- Dvije divne male curice nazvane Lula i Nana došle su plačući na ovaj svijet, zdrave kao i svaka druga beba, prije nekoliko sedmica. Bebe su sada u kući, sa svojim roditeljima - rekao je He te objasnio da je majka zatrudnjela umjetnom oplodnjom, ali je uz nju izvedena genetička operacija kojom je uklonjen prolaz kroz koji HIV ulazi kako bi inficirao ljude.
No, njegovo naučno postignuće izazvalo je brojne kritike na Zpadu, pa je tako profesor etike Džulijan Savulesku (Julian Savulescu) nazvao ovo ni manje ni više nego monstruoznim eksperimentom.
- Ako je istina ono o čemu se izvještavalo, onda je ovo ekstremno preuranjen i upitan eksperiment u kreiranju genetički modificirane djece - smatra Džefri Kan (Jeffrey Kahn), bioetičar s Instituta bioetike „Hopkins Berman“.
Duboko šokirani
S Univerziteta u Šenženu rekli su da su njegovi dužnosnici duboko šokirani eksperimentom, ali je naglašeno da ono nije obavljeno negdje drugo te da je He na neplaćenom dopustu.
Kineski zakoni za sada još ne dozvoljavaju gensko modificiranje djece, mada se predviđa da bi se postojeća ograničenja u budućnosti mogla olabaviti. Vlasti su izrazile veliku zabrinutost ovom viješću i naredile pokrajinskim vlastima da smjesta provedu istragu i razjasne cijeli slučaj.
- Moramo biti odgovorni prema zdravlju ljudi i djelovat ćemo u skladu sa zakonom – saopćeno je iz Nacionalno zdravstvene komisije.
Etička dilema
Najveća etička dilema povezana s genetičkim inženjeringom ljudi, odnosno editiranjem ljudskog DNK, jeste ta što bi izmijenjeni DNK mogao uvesti nove bolesti ili poremećaje koji će biti naslijeđeni generacijama nakon toga. Drugi je razlog strah da će ova metoda dovesti do takozvanih dizajnerskih beba, odnosno djece koja se genetički modificiraju ne iz medicinskih, već iz estetskih ili sličnih razloga, tako da budu viša, ljepša, snažnija ili pametnija.
