Od kafe, do čekova i trodijelnog obroka – Arapi i muslimani svijetu su donijeli mnoštvo inovacija bez kojih bi danas bilo nezamislivo živjeti. 

Uz brojeve, pribor za jelo, Arapi su izumili i šampon, brodove, vjetrenjače, nalivpero, vakcinaciju, šah, tepihe, a pridonijeli su i razvoju i napretku u medicini.

Halidova kafa

Rijetki su danas u svijetu koji ne piju kafu koja je postala užitak i rutina velikog broja stanovnika na kugli zemaljskoj. Međutim, rijetko ko od njih zna kako je uopće nastala kafa. Naime, Arapin, koji se zvao Halid (Khalid), tjerajući svoje koze u regiji Kafa u Etiopiji, primijetio je kako njegove životinje postaju živahnije nakon što pojedu neke bobice.

Potopio je te bobice u vodu i tako napravio prvu kafu. Rekord u uvozu kafe danas bilježi Jemen, gdje sufisti piju ovaj napitak po cijelu noć kako bi ostali budni i molili se u posebnim prilikama.

Krajem 15. stoljeća kafa je stigla u Meku i Tursku, a odatle u Veneciju 1645. U Englesku je dovezena 1650., gdje je Turčin Paskva Roze (Pasqua Rosee) otvorio prvu prodavnicu kafe u ulici Lombard u Londonu. Naziv potječe od arapske riječi ''kahwa'', koju su Turci nazvali kahve, Italijani caffé, a Englezi coffee, dok je kod nas kafa.

Nalivpero za sultana

Arapi su zaslužni i za izum nalivpera koje je stvoreno 953. za egipatskog sultana koji je zahtijevao pero koje neće prskati po njegovu odijelu i rukama. 

Imalo je spremnik s tintom, a na vrhu je tinta ravnomjerno istjecala kad bi se pero okrenulo prema dolje, baš kao kod modernih nalivpera. 

Zirjabova supa

Baš poput kafe, i supu je osmislio Arapin, Ali ibn Nafi, poznatiji kao Zirjab. Došao je iz Iraka u Kordobu u 9. stoljeću i sa sobom donio koncept pravljenja trodijelnog obroka koji je sadržavao supu nakon koje se jela riba ili meso, a na kraju voće i orasi. 

Donio je i kristalne čaše koje je prethodno otkrio Abaz ibn Firnas (Abbas).

Recept za sapun koristi se danas

Poznato je kako su pranje i kupanje obavezni religijski zahtjevi kod muslimana te su zato još davno izumili odličan recept za sapune koji se koristi i danas. Antički Egipćani imali su izvrstan sapun, kao i Rimljani koji su ga više koristili za njegu. 

Ali Arapi su bili ti koji su iskombinirali ulja, natrijev hidroksid i razne arome, naprimjer majčinu dušicu. Ono što su Arapi posebno zamjerali križarima jest što se nisu prali. 

Šampon je u Englesku donio biznismen koji je 1759. otvorio kupalište u Brajtonu i zakazao “šamponiranje” kralju Džordžu IV (George) i Vilijamu IV (William).

Čekovi potječu od arapskih sakkova

Plaćanje čekovima datira iz davne prošlosti. Naime, moderni čekovi potječu od arapskih sakkova, pismenih zavjeta da će roba biti plaćena kad je dostave. 

Tako su se izbjegavali problemi nošenja novca preko opasnih teritorija. U 9. stoljeću arapski biznismeni u Kini su mogli unovčiti čekove ispisane u banci u Bagdadu.

Kamera s lećama od stakla

Antički Grci imali su teoriju prema kojoj naše oči emitiraju zrake kao laser i tako nam omogućuju da vidimo. Prva osoba koja je shvatila da svjetlost ulazi u oko bio je arapski matematičar, astronom i fizičar Ibn el-Haitam u 10. stoljeću. 

On je izumio prvu kameru s lećama od stakla nakon što je primijetio način na koji svjetlo ulazi kroz rupu u prozoru. Što je manja rupa, to je bolja slika, zaključio je. Tako je nastala ''camera obscura'', a na arapskom “kamera” označava tamnu privatnu sobu.

Vjetrenjače 500 godina prije Evrope

U Perziji su izumljene vjetrenjače 634. godine. Korištene su za mljevenje žita i navodnjavanje. U pješčanoj Saudijskoj Arabiji, kad presuše sezonski potoci, jedini je izvor energije vjetar koji je odmjereno puhao u jednom smjeru mjesecima. 

Vjetrenjače su otkrivene 500 godina prije nego što su se pojavile u Evropi.

Ibn Firnasova preteča padobrana

Arapi su donekle zaslužni čak i za izum padobrana. Faust Vrančić opisao ga je u knjizi ''Novi strojevi'' (1595.) te ga prvi vjerovatno i isprobao 1617. u Veneciji. Međutim, stotine godina prije toga, arapski poeta, astronom, muzičar i inžinjer Abaz ibn Firnas napravio je nekoliko pokušaja u konstruiranju letećeg stroja.

Godine 852. skočio je s minareta Velike džamije u Kordobi koristeći se labavo učvršćenim ogrtačem pojačanim drvenim dodacima. 

Nadao se da će poletjeti kao ptica, ali nije. Ipak, ogrtač je usporio njegov pad i tako je nastala preteča današnjeg padobrana. Dvadeset i tri godine poslije, 875., bilo mu je 70 godina kad je usavršio spravu i skočio s planine. 

Odletio je na znatnu visinu i ostao tako oko deset minuta, ali je potom ipak pao jer je izostavio “mali” detalj. Naime, njegov izum nije imao nikakav mehanizam za prizemljivanje. Bagdadski međunarodni aerodromi jedan Mjesečev krater nose ime ovog velikog čovjeka.

Hajan otkrio destilaciju, fluks, kristalizaciju, oksidaciju...

Abu Musa Džabir ibn Hajan el-Báriki el-Azdi el-Kufi el-Sufi ili latinizirano Geber smatra se ocem hemije. Geber je tokom 8. stoljeća došao do brojnih važnih otkrića. Uveo je u alhemiju eksperimentalnu metodu i otkrio mnoge hemijske procese, od kojih su najvažniji sinteza dušične kiseline i hlorovodične kiseline. U to je doba razvijen postupak destilacije, a među proizvodima destilacije bili su alkohol i petrolej. 

Destilacija, odnosno postupak odvajanja tvari iz smjese zbog razlike u vrelištu, izumljena je oko 800. godine. Otkrio je Jabir ibn Hajan, kao i mnoge druge procese i aparate kojima se i danas koristimo – fluks, kristalizacija, destilacija, purifikacija, oksidacija, isparavanje i filtracija.

Svijetu je donio i parfeme i alkoholni špirit, iako je muslimanima zabranjeno piti alkohol. Ibn Hajan smatra se začetnikom moderne hemije.

Brojevi iz 825. godine

Sistem numeričkog brojanja, koji je u upotrebi svuda na svijetu, indijskog je porijekla, ali brojeve su uveli arapski matematičari El-Hvarizmi i El-Kindi oko 825. godine. 

Algebra je dobila ime po knjizi El-Hvarizmija koja se zvala El-Jabr va-al-Mukabilah, a mnogi od njenih dijelova još se koriste. Rad arapskih matematičara predstavljen je Evropi 300 godina poslije, a to je učinio italijanski matematičar Fibonači (Fibonacci). Algoritmi i veliki dio teorije trigonometrije potječu iz arapskog svijeta.

Zemlja je okrugla

Da je Zemlja okrugla, također je zamisao Arapa. Naime, još od 9. stoljeća arapski naučnici prihvatili su učenje astronoma Ibn Hazma koji je utvrdio da je Zemlja okrugla. 

To je bilo 500 godina prije negoli je sam Galileo Galilej došao do istog zaključka. Proračuni arapskih naučnika bili su do te mjere precizni da su već u 9. stoljeću izmjerili opseg Zemlje tvrdeći da iznosi 40.253,4 kilometra, čime su pogriješili tek nekih 200 kilometara.

Hirurški instrumenti

Mnogi moderni hirurški instrumenti imaju isti dizajn kao oni koje je u 10. stoljeću koristio Al-Zahravi. Njegovi skalpeli, pile, pincete, makaze i oko 200 drugih instrumenata primjenjuju se u modernoj hirurgiji. 

U 13. stoljeću jedan drugi arapski naučnik, Ibn Nafis, opisao je način na koji cirkulira krv i to 300 godina prije nego što je to otkrio Vilijam Harvi (William Harvey). Arapski ljekari otkrili su anestetike kao što je opijum, ali i alkoholne mješavine, te razvili postupke reguliranja očne mrene koji se koriste i danas.  

Vakcinacija

Vakcinaciju nisu izumili Džener (Jenner) i Paster (Pasteur) nego Arapi koji su taj postupak preko Turske unijeli u Evropu. 

Djeca u Turskoj bila su vakcinisana protiv boginja bar 50 godina prije nego što je Zapad to počeo činiti.