U posljednjih deset godina došlo je do velikih pomaka u nauci - posebno u fizici, genetici, medicini i tehnologiji. Ovdje predstavljamo izbor najvažnijih ostvarenja prema svjetskim časopisima
ZANIMLJIVOSTI
Ovdje predstavljamo izbor najvažnijih ostvarenja prema svjetskim časopisima
Najveća otkrića čovječanstva. Agencije
U posljednjih deset godina došlo je do velikih pomaka u nauci - posebno u fizici, genetici, medicini i tehnologiji. Ovdje predstavljamo izbor najvažnijih ostvarenja prema svjetskim časopisima
Trebale su četiri godine, hiljade ljudi i najveći stroj na svijetu, ali 2012. fizičari čestica u CERN-u konačno su objavili otkriće Higsovog bozona. Pronađena čestica omogućila nam je da objasnimo zašto sve ostale čestice u svemiru imaju masu, a njeno otkriće upotpunilo je standardni model fizike čestica. Za otkriće je dodijeljena Nobelova nagrada.
Puni potencijal genetičkog inžinjeringa pokrenut je 2012. godine jeftinim i jednostavnim sistemom CRISPR, koji omogućava izmjene DNK. Njegova upotreba od tada je eksplodirala, naročito u medicini i biotehnologiji, te je uključila i naširoko osuđenu kreaciju prvih beba kojima su 2018. godine u Kini izmijenjeni geni. Mnogi naučnici smatraju da je ovaj mehanizam siguran kandidat za budućeg Nobela.
Godine 1916. Albert Ajnštajn (Albert Einstein) predvidio je da se prostor-vremenom, tkivom svemira, kreću čudni valovi nazvani gravitacijski valovi. Tačno stoljeće kasnije, kolaboracija LIGO objavila je da je konačno prvi put zabilježila te valove koji su nastali u srazu dvije crne rupe. Za ovo otkriće također je već dodijeljena Nobelova nagrada.
Proteklim desetljećem dominirao je napredak umjetne inteligencije, a svojevrstan vrhunac postignuća na tom području bio je AlphaGo. Softver koji je razvio DeepMind pobijedio je u 2016. godini Lija Sedola (Lee), vodećeg igrača u igri Go, zadivljujućim rezultatom 4:1.
Godine 2015. jednogodišnja djevojčica dobila je terapiju za liječenje raka drugačiju od svega što je do tada bilo poznato. Ljekari u bolnici "Great Ormond Street" u Londonu dali su Lejli (Layla) imunološke ćelije od donora koje su genetički modificirali tako da uništavaju ćelije koje su uzrokovale njenu leukemiju i tako su joj spasili život.
Naučnici su 2010. godine objavili otkriće kosti ljudskog prsta koja se genetski razlikovala od modernih ljudi i neandertalaca, što je zakompliciralo priču o našim precima. Ovu novu vrstu nazvali su denisovci, po Denisovoj pećini u Sibiru u Rusiji, gdje je kost pronađena. Kasnija otkrića u špilji obuhvatila su još neke ostatke tih misterioznih ljudi, uključujući i objavu iz 2018. prema kojoj je otkriven križanac neandertalske majke s denisovskim ocem. Genetske analize također su otkrile da danas postoje ljudi koji nose nešto denisovskog DNK.
Napori u razvoju kvantnih računara postepeno su se povećavali tokom proteklog desetljeća, što je kulminiralo Googleovom objavom kvantne pobjede 2019. godine. Kompanije je razvila prvo kvantni računar s kojim se ne može nositi nijedan klasični superračunar na Zemlji.
Na početku proteklog desetljeća znali smo za oko 450 planeta izvan našeg Sunčevog sistema. Taj broj do sada je narastao na više od 4000. Najznačajnije je bilo otkriće Proxime Centauri b u 2016. godini, najbližeg poznatog egzoplaneta, na udaljenosti od 4,2 svjetlosne godine od Zemlje.
Prva potpuna transplantacija lica obavljena je 2010. godine. U operaciji koja je trajala 24 sata španskom farmeru koji se slučajno ustrijelio izvađeni su dijelovi lica koji su mu preostali tako da su mu ostale samo očne jabučice i jezik. Ostalo je zamijenilo cijelo lice jednog mrtvog donora.
Parkiralište u Lesteru u Velikoj Britaniji ugostilo je scenu dostojnu Šekspira (Shakespearea). Tim genetičara i historičara 2012. je objavio da je iskopao ostatke Ričarda III (Richard), bivšeg kralja Engleske. Kostur je pokazao znakove iskrivljenosti kralježnice, a nalaz DNK njegovih potomaka podržao je otkriće.